2022
Ko Hono Fāmilí, Hono Mālohingá
Sune 2022


“Ko Hono Fāmilí, Hono Mālohingá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2022.

Ko Hono Fāmilí, Hono Mālohingá

ʻOku ʻiloʻi ʻe Keli ha meʻa ʻe taha pe ua fekauʻaki mo e founga ke pukepuke ai hono fāmilí ke nau vāofí.

ʻĪmisi
finemui ʻoku heka hoosi

Faitaaʻi ʻe Ntebaleng Twala pea ʻi he angalelei ʻa e fāmilí

ʻOkú ne heka heʻene hōsí. ʻOkú ne tuʻu ʻi he tuʻa ʻene hōsí. Ka ʻoku ʻikai ko ia pē. ʻOku puna māʻolunga foki e finemui taʻu hongofulu mā ua ko ʻeni mei ʻAfilika Tongá mo ʻene hōsí!

ʻOku fie maʻu ha faʻahinga vā fetuʻutaki makehe ʻi he vahaʻa ʻo e hōsí mo e tokotaha heka hōsí ke lavaʻi e faʻahinga meʻa peheé. Pea ʻoku vāofi moʻoni ʻa Keli K. mo ʻene hoosi ko Teletaá. Ka ʻo kapau te ke fehuʻi ange pe ko e hā hono ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻinga tahá, mahalo te ne talaatu fekauʻaki mo hono fāmilí.

ʻOku pehē ʻe Keli, “ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻaupito hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané kiate au.” ʻOku mahuʻinga foki mo ʻene ongomātuʻá kiate ia. ʻOku pehē ʻe Keli ʻoku faʻa faingataʻa ange he taimi ʻe niʻihi ki he toʻu tupú ke nau vāofi mo ʻenau mātuʻá ʻi he taimi ʻoku nau kiʻi matuʻotuʻa ange aí, ka ʻokú ne ʻilo ha ngaahi founga ʻe tokoni. “Kiate au, ko e fanga kiʻi meʻa faingofua pē, hangē ko e talanoa mo ʻeku ongomātuʻá pe feohi mo kinauá kuó ne fakaleleiʻi homau vā fetuʻutakí.”

ʻOku fakahoko ʻe he vāofi ko iá ha liliu lahi ʻi heʻene moʻuí.

ʻĪmisi
fāmili

Fanga Monumanú mo e Taimi Fakafiefia mo e Fāmilí

Hangē ko e lau ʻa Kelí, ʻoku kamata ʻa e vāofi fakafāmilí ʻi he feohi ko ha fāmilí. Ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻoku nau fiefia ai ʻi he feohi fakatahá ko e feinga ke vāofi mo fakataautaha mo ha niʻihi ʻo e fanga monumanu lalahi taha ʻi he palanité! ʻOku pehē ʻe Keli, “ʻOku mau toutou ō ki he nofoʻanga ʻo e fanga monumanú ʻi he taʻu kotoa pē.” Kuo lahi ha ngaahi manatu melie kuo mau maʻu lolotonga e ngaahi heka meʻalele ko ʻení.

ʻOkú ne pehē, “Ko e manatu melie tahá ʻa e taimi naʻe ʻuha lōvai aí.” Naʻe vave ʻaupito e lele ʻa e meʻalelé, ʻa ia naʻe mamahi ai e tau mai ʻa e ʻuhá kiate kitá. Ko ia naʻe haʻohaʻo fakataha hono fāmilí mo ʻenau kakatá, ke faʻu ha faʻahinga meʻa maluʻi ke fakafepakiʻi ʻaki e ʻuhá. Pea naʻe ngāue ia! ʻOkú ne pehē, “Naʻa mau māfana kotoa ai!”

Ko e sipotí ko ha meʻa mahuʻinga ia ʻe taha ki hono fāmilí, tautautefito ki hono tokouá mo e ngaahi tuongaʻané. Ko ha founga ia ʻe taha ʻoku nau feohi fakataha ai, ʻi he vaʻinga fakatahá mo e fetokoniʻakí. ʻI he hoko ʻa Keli ko e siʻisiʻi taha ʻi he toko nimá, kuó ne ʻilo ko e founga faingofua taha ke feohi ai mo kinautolu ʻoku lalahi ʻiate iá ko e feinga ke ako lahi ange fekauʻaki mo ʻenau sipotí. “ʻOku ou saiʻia ʻaupito he mamata ki he vaʻinga ʻakapulu pe tā-pulu hoku ngaahi tuongaʻane lalahí. Pea ʻoku ou feinga foki ke kiʻi ako fekauʻaki mo ʻenau sipotí koeʻuhí ko e taimi ʻoku nau akoako vaʻinga aí ʻoku mau lava ʻo feohi mo vaʻinga fakataha.”

ʻĪmisi
tā pulu faka-fāmilí

ʻOku heka hoosi foki mo e tokoua lahi ʻo Kelí, ko ia ko ha founga lelei mo fakanatula ia ke fakafehokotaki ai kinaua. ʻOku saiʻia foki ʻa Keli ʻi he lova hōsí, pea ʻoku saiʻia hono tokouá mo e ngaahi tuongaʻané ke poupouʻi ia.

ʻĪmisi
ki‘i taʻahine mo ha hoosi

ʻIkai ngata aí, ʻoku manako kotoa e fāmilí he vaʻinga pelé mo e ngaahi vaʻinga fakataha kehé. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá, ne hoko ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí he taimi ko iá, “Ko e sipela moʻoni ʻo e ʻofá ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí ko e t-a-i-m-i, taimi.”1

Ko ha Sipi Kafu Māfana mo ha Uma Mālohi

ʻI he hoko e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo Kelí ko e niʻihi ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa lelei tahá, ʻoku nau tokoni foki ke hoko ko ha fakafiemālie ʻi he taimi ʻoku fehangahangai ai e ngaahi kaungāmeʻa kehé mo ha ngaahi taimi faingataʻá. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai ke tokolahi ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu ʻoku nofo ai ʻa Kelí. Taimi ʻe niʻihi kuo hoko e faikehekehe ʻi he tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻo Keli mo hono ngaahi kaungāmeʻá ko ha meʻa faingataʻa kiate ia.

ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻeku kei siʻí, ne kamata ke u hē ʻi he meʻa naʻe fie maʻu ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ke u aʻusiá. “Ka naʻe tokoni hono lau e folofolá mo e lotú. Naʻá ku tafoki foki ki hoku fāmilí.

“Naʻá ku kole ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi ha taimi ʻe taha ke liliu ʻenau mūsika koví, ka naʻe ʻikai fuʻu ʻaonga ia. Naʻa nau pehē mai pē, ʻKapau ʻoku ʻikai ke ke saiʻia ai, foki ki ʻapi.’ Ko ia ne u lotu ʻo fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u faí. Naʻá ne talamai ke u telefoni ki heʻeku ongomātuʻá peá u foki ki ʻapi.”

ʻĪmisi
taʻahine mo ʻene ongomātuʻá

ʻOkú ne ʻiloʻi ʻe lava ke ne falala ki hono fāmilí ke maʻu ha tokoni neongo pe ko e hā e meʻa ʻe ala hokó. “ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻeku faʻeé mo ʻeku tamaí.” Kae pehē foki ki he toenga ʻo hono fāmilí! ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe hiki ha ongo kaungāmeʻa ʻo Keli ki ha feituʻu kehe. Naʻe mātuʻaki faingataʻa ʻeni koeʻuhí he naʻe fuʻu vāofi ʻaupito ʻa Keli mo e ongo kaungāmeʻa ko iá. Naʻe toe tokoni hono fāmilí ke fakahoko ha liliu.

ʻOku pehē ʻe Keli fekauʻaki mo e taimi faingataʻa ko iá, “Naʻe ʻi ai hoku fāmilí maʻaku ʻi he taimi naʻá ku fie maʻu ai ha uma ke tangi ai pe naʻa mo talanoa peé. “ʻOku nau ʻiloʻi maʻu pē ʻa e founga ke tokoniʻi ai au mo kofukofuʻi ʻaki au ha sipi kafu ʻi he taimi ʻoku ou fie maʻu aí.”

ʻĪmisi
taʻahine mo ʻene ongomātuʻá

Fakaʻaiʻai Taʻengatá

ʻI he meʻa kotoa pē ʻokú ne manako ai he nofo ʻi ʻAfilika Tongá—ʻa e ʻeá, ʻa e fanga monumanu ʻo e toafá, temipale ʻi Sohānesipeikí—ʻoku ʻi ai foki mo ha ngaahi konga faingataʻa fekauʻaki mo e nofo ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai tokolahi ai ha toʻu tupu ʻe ofi maí.

ʻĪmisi
finemui

Ka neongo ia, ʻokú ne ʻiloʻi kuo hoko ʻa e ongoongoleleí mo ʻene tui kia Sīsū Kalaisí ko hono mālohinga. ʻOku pehē ʻe Keli, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ne u mei ʻi fē ka ne taʻeʻoua e ongoongoleleí. ʻOku ou houngaʻia ʻi he ʻi ai ʻa e Siasí. ʻOku tāpuekina moʻoni ʻe he folofolá ʻeku moʻuí. Pea ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ou moʻui ʻaki ʻeku ngaahi tuʻunga moʻuí koeʻuhí ʻoku nau tokoniʻi au ke u ongoʻi fiefia mo malu. Pea ʻoku ʻikai ke u fuʻu fie tatau au mo e fānau ʻoku nau tō ki ha ngaahi faingataʻa lahí. ʻE sai ange ke u fili ki he totonú, koeʻuhí he ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí.”

ʻOku ʻi ai ha fakaʻaiʻai lahi ʻe taha kia Keli ʻi heʻene moʻui ʻaki e ongoongoleleí—pea ko ʻene ʻofa ia ki hono fāmilí. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ʻilo te u lava ʻo fakataha mo hoku fāmilí ʻo taʻengata kapau te u nofo maʻu ʻi he hala totonú. Pea ʻoku ou fie nofo fakataha mo hoku fāmilí.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “ʻO e Meʻa Mahuʻinga Tahá,” konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2010 (Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 22).

Paaki