2022
Te Ke Tali Nai e Ui ʻa e ʻEikí?
Sune 2022


“Te Ke Tali Nai e Ui ʻa e ʻEikí?,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

1 Samuela 3:1–11

Te Ke Tali Nai e Ui ʻa e ʻEikí?

ʻE ui koe ʻe he ʻEikí ke ke fakahoko ha ngaahi meʻa lalahi ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú.

ʻĪmisi
talavou

ʻI he taʻu ʻe lauiafe kuohilí, naʻe ako ai ha kiʻi tamasiʻi ko Samuela ki hono ngaahi fatongia ʻi he temipalé mei ha taulaʻeiki naʻe ui ko ʻĪlai. ʻI he mohe ʻa Samuela ʻi ha pō ʻe taha, naʻá ne fanongo ki ha taha naʻe ui kiate ia. ʻI he kamataʻangá, naʻe fakakaukau ʻa Samuela naʻe ui ia ʻe ʻĪlai, ko ia naʻá ne lele kia ʻĪlai ʻo pehē ange, “Ko au ʻeni; he naʻá ke ui au” (1 Samuela 3:5). Naʻe ʻikai ui ʻa ʻĪlai pea naʻá ne fekau ʻa Samuela ke foki ʻo mohe.

Naʻe fanongo ʻa Samuela ki he uí peá ne toe ʻalu tuʻo ua kia ʻĪlai, pea ko e meʻa tatau pē ne hokó.

Hili e fanongo ʻa Samuela ki he uí peá ne ʻalu kia ʻĪlai ko hono tuʻo tolú, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĪlai kuo uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Samuela. Naʻe talaange ʻe ʻĪlai kia Samuela ke foki ʻo mohe. Naʻe talaange ʻe ʻĪlai, kapau ʻe toe ui ʻa e ʻEikí kiate ia peá ne pehē, “ʻE [ʻEiki] ke ke folofola mai; he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeikí” (1 Samuela 3:9).

Naʻe toe ui ʻa e ʻEikí, pea naʻe talangofua ʻa Samuela ki he faleʻi ʻa ʻĪlaí. Naʻe fakahā leva ʻe he ʻEikí Hono finangaló kia Samuela (vakai, 1 Samuela 3:11–14). Neongo naʻe kei siʻi ʻa Samuela, ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí pea ʻi ai ha ngāue ke ne fai.

Hangē ko Samuelá, ʻokú ke maʻu ʻa e faingamālie ke ako, mahino, mo ʻiloʻi ʻa e ʻEikí mo ʻEne folofolá kae lava ke fakahā Hono finangaló kiate koe. ʻE ui koe ʻe he ʻEikí ke ke fakahoko ha ngaahi meʻa lalahi ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú.

Te ke tali nai?

ʻĪmisi
Samuela mo ʻĪlai

Tā fakatātā ʻa Robert Barrett

Loto-fiemālie ke Ngāue

Kimuʻa ʻi he aʻusia ʻa Samuela mo e ʻEikí, “Naʻe ʻikai ʻilo ʻe Samuela [ʻa e ʻEikí], pea naʻe teʻeki ai fakahā ʻa e folofola [ʻa e ʻEikí] kiate ia” (1 Samuela 3:7; naʻe toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku ou manako ʻi he foʻi lea teʻeki ai ʻi he veesi ko ʻení. Mahalo naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe Samuela ʻa e ʻEikí, ka ʻi he taimi pē naʻá ne tali ai e ui ʻa e ʻEikí, naʻá ne “tupu … pea naʻe ʻiate ia [ʻa e ʻEikí], pea naʻe ʻikai te ne tuku ke tō kelekele haʻane lea ʻe taha” (1 Samuela 3:19).

ʻOku ou fie fakafehokotaki e talanoa ʻo Samuelá mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:99, ʻa ia ʻoku pehē: “Ko ia, tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá, pea ke ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo ia ki aí, ʻi he faivelenga kakato” (tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku tau ako mo tupulaki ʻi he ngāué, kae ʻikai ko e tuʻu pē he tafaʻakí. Tau ako muʻa e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau faí pea ngāue leva!

ʻOku mahuʻinga ʻa e lotu ke ʻiloʻi e meʻa ke faí. ʻOku totonu ke ke lotu maʻu pē, ka ʻoku totonu foki ke ke loto-fiemālie ke tuʻu ʻi ho vaʻé ʻo fai ha meʻa. ʻE lava ke faingofua ange hono tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻokú ke ngāue aí.

ʻOku Teuteuʻi Koe ʻe he Fanga Kiʻi Meʻa Īkí

ʻI heʻeku kei tīkoní, ne u tufa e sākalamēnití mo tānaki e foaki ʻaukaí. Pea naʻá ku fokotuʻutuʻu e ʻū seá ki he ngaahi fakatahá peá u toe fakamāʻopoʻopo ia. Naʻe ngali siʻisiʻi kiate au e ngaahi fatongia ko ʻení. ʻI heʻeku vakai atu he taimi ní, ʻoku ou lava ʻo ʻiloʻi ko e kamataʻanga ia ʻo ʻeku tokoni ʻi he Siasí. Naʻe teuteuʻi au ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki ko ʻení ki he ʻaho ʻe ui ai au ʻe he ʻEikí ke u fai ha meʻa lahi ange.

ʻĪmisi
finemui

ʻOku tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi kuo pau ke fakaofo pe hoko e ngaahi aʻusia fakalaumālié pe ngaahi ueʻí ʻi ha founga fakaofo, ʻo hangē ko ha misi pe fanongo ki ha leʻó. Ka ko e taimi lahi, kiate au, kuo hoko e ngaahi aʻusia mo e Laumālié ko ha fanga kiʻi fakakaukau iiki mo ha ngaahi fakakaukau ke fai ha meʻa pe tokoni ki ha taha. ʻE hoko mai ha ngaahi aʻusia lahi ange mo e Laumālié ʻi he taimi te ke ngāueʻi ai e ngaahi ueʻi ko iá. Ko ia, kapau te ke ongoʻi ha ueʻi ke fai ha meʻa lelei mo fakaʻofoʻofa, fakahoko ia! He ʻikai ʻoatu ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa lalahi ke ke fai kae ʻoua kuó ke lava ʻo fakafanongo mo ngāueʻi e fanga kiʻi meʻa īkí.

ʻOku Falala Atu e ʻEikí Kiate Koe

Lolotonga ʻeku hoko ko ha pīsopé, naʻá ku mātā e fakalakalaka ʻa ha talavou ʻi hoku uōtí ʻi heʻene hoko ko ha tīkoni, akonaki, mo ha taulaʻeikí. Naʻá ne teuteu leva ke ngāue fakafaifekau. Naʻá ne mā mo fakalongolongo, pea naʻá ne haʻu mei ha fāmili naʻe ʻikai fuʻu mālohi ʻi he ongoongoleleí.

ʻI he Sāpate naʻe lea ai kimuʻa peá ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ʻeke ange pe kuo teuteu ʻene leá.

Naʻá ne tali mai, “ʻIo.” Naʻá ne fakaava hake ha foulutā manila pea fakaʻaliʻali mai ʻene leá.

Ne u pehē ange, “Fakaʻofoʻofa ia. Ka ʻoku ou fie ʻahiʻahiʻi ha meʻa. Te ke lava nai ʻo lea mei ho lotó?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻOkú ke fie maʻu ke u ?”

Naʻá ku talaange, “ʻOku ou falala kiate koe. Lea pē mei ho lotó. ʻOku ou ʻilo te ke fai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻi he fakatahá ni. Te u ʻi ho tafaʻakí pē kapau te ke fie maʻu au.”

Naʻá ne mono mai ʻene leá kiate au. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻene tailiili ʻi he lea ʻa e kau lea ʻi muʻa ʻiate iá. Ka ʻi he hokosia e taimi ke ne lea aí, naʻá ne tuʻu hake ʻo fai ha pōpoaki ongo moʻoni. Naʻe ofo kotoa e haʻofangá ʻi he kiʻi tamasiʻi mā ko ʻeni kuo hoko ko e tangata lea maʻá e ʻEikí.

Naʻe hoko mai ʻa e mana moʻoní hili ʻa e fakatahá. Naʻe haʻu kiate au ha toko tolu ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa ne nau ʻosi talamai kimuʻa he ʻikai ke nau ō ʻo ngāue fakafaifekaú, mo ʻenau loʻimataʻiá. Naʻa nau takitaha pehē mai, “ʻOku ou fie ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.” Naʻe fakalotoʻi kinautolu ʻe he fakamoʻoni ʻa e talavoú ni naʻe fie maʻu ke nau ngāue. Naʻa nau ngāue fakafaifekau lelei kotoa. Kuo hoko he taimí ni ʻa e talavoú ni ko ha tamai pea ʻokú ne kei kau pē ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuó ne tokoni foki ke ʻomi ki he Siasí ha kau mēmipa tokolahi ʻo hono fāmilí.

ʻOku fakamanatu mai ʻe he aʻusia ko ʻení ʻoku falala ʻa e ʻEikí ki he toʻu tupu ʻo e Siasí. Kuo foaki atu ʻe he ʻEikí ha ngaahi founga lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa ke fakamoʻoniʻi ʻokú Ne falala atu kiate koe. Naʻe ʻikai haʻaku teitei ofi ki he mateuteu ʻoku fie maʻu ki he ngaahi faingamālie ʻoku mou maʻú ʻi he taimi ne u ʻi homou toʻú aí! Ka ʻoku ou ʻilo ʻokú ke mateuteu ke tokoni ki hono langa hake e Siasí ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke nofo ai.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Tā fakatātaaʻi ʻe Ben Sowards

ʻE ʻIkai ʻAupito Te Ke Tuenoa

ʻI hoʻo tali e ui ʻa e ʻEikí ʻi he kotoa hoʻo moʻuí, ʻokú ke maʻu ai ʻa e talaʻofa he ʻikai te ke teitei tuenoá. ʻE fakahinohinoʻi koe ʻe he ʻEikí. Mahalo ʻe fie maʻu ke ke kiʻi matuʻotuʻa ange, ʻo hangē ko aú, ke ke sio ki he founga kuo tataki ai koe ʻe he ʻEikí. Hangē ko ʻení, ʻoku tataki koe ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻOku ʻikai foʻou kiate kinautolu e leʻo ʻo e ʻEikí. ʻOkú Ne toe tataki foki koe ʻi he taimi ʻokú ke lau ai e folofolá.

Kuo tāpuekina ʻaki koe ha ngaahi meʻa-foaki, talēniti, mo ha ivi ke fakahoko ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga. ʻOku totonu ke ʻoatu ʻe he meʻá ni ʻa e loto-falala ke tali e ui ʻa e ʻEikí pea hoko ko e meʻa ʻokú Ne ʻafioʻi te ke lava ʻo aʻusiá.

Paaki