2022
Taʻemanavahē Fakataha
Sune 2022


“Taʻemanavahē Fakataha,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sune 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Lute 1–4

Taʻemanavahē Fakataha

Naʻe ʻikai lahi ha meʻa ne maʻu ʻe Nāomi mo Lute. Ka ne na fetokoniʻaki mo tui ki he ʻOtuá.

ʻĪmisi
Nāomi mo Lute

Ngaahi tā fakatātā ʻa Katy Dockrill

Naʻe fakaholomui ʻene moʻuí kotoa. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he mole meia Nāomi, ko ha fefine ʻIsileli angatonu ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻa hono husepānití ka naʻe mole foki mo hono ongo fohá (vakai, Lute 1:2–5).

Koeʻuhí ko e taimi mo e feituʻu naʻá ne nofo aí, naʻe hoko ʻeni ko ha fakatamaki fakapaʻanga pau kiate ia. ʻI he anga fakafonua mo e taimi ko iá, naʻe faingataʻa ki ha fefine ke maʻu moʻui ʻiate ia pē. Kapau naʻe mālōlō ha husepāniti ʻo ha fefine, naʻe totonu ke tokangaʻi ia ʻe hono ngaahi fohá.

Ka ʻi he taimi naʻe mate ai foki mo kinauá, naʻe ʻikai ha toe taha ke tokoniʻi ia, pea naʻe nofo mamaʻo mei ʻapi pea mo hono kakaí. Ko ia naʻá ne kamata fononga leva mo hono ngaahi ʻofefine ʻi he fonó ki ʻIsileli.

Ka ʻi he fakakaukau ʻa Nāomi ki he lelei ʻa hono ongo ʻofefine ʻi he fonó, naʻá ne talaange ʻoku totonu ke na foki ki Moape ke lava ʻe hona ongo fāmilí ʻo tokangaʻi kinaua.

Ka naʻá na ʻofa ʻi heʻena faʻē ʻi he fonó. Ne na tali ange, “Ko e moʻoni te ma ō mo koe ki ho kakaí” (Lute 1:9–10). Naá na fie nofo pē mo Nāomi.

Neongo ʻena talaange te na nofo peé, ka naʻe toe tapou ange ʻa Nāomi ke na foki ki ʻapi. Hili haʻanau fetāngihi, ne fili ha taha ʻo e ongo ʻofefine ʻi he fonó ke mavahe.

Ka naʻe toe pikitai ange ʻa e [ʻofefine ʻi he fono ʻe] tahá kia Naomi. Naʻá ne lea ʻaki leva ha ngaahi lea ko e taha ʻo e ngaahi sīpinga maʻongoʻonga ʻo e moʻui līʻoá ʻi he kotoa ʻo e folofolá:

“ʻOua naʻá ke kole ke u liʻaki koe, pe ke u foki mei heʻeku muimui ʻiate koé: he ko e potu ʻokú ke ʻalu ki aí, te ta ō ai; pea ko e potu te ke mohe aí, te ta mohe ai; ko ho kakaí ʻe hoko ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtuá ko hoku ʻOtua” (Lute 1:16).

Ko e hingoa ʻo e fefine mo e ʻofefine faivelenga ko ʻeni ʻi he fonó ko Lute. Pea naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻe hanga ʻe heʻene fakahaaʻi ʻene moʻui līʻoa mo e ʻofa kia Nāomí ʻo fokotuʻu ha seini ʻo e ngaahi meʻa ʻe tāpuekina ai ʻa e māmaní kotoa.

Ko e Meʻa Naʻe Fehangahangai mo Luté

Tau fakamahinoʻi angé ha meʻa ʻe taha: Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha paʻanga ʻa Lute. Naʻe ʻikai ke ne ʻi ha tuʻunga ke tokangaʻi fakapaʻanga ʻa Nāomi—pe naʻa mo ia pē. Ko hono moʻoní, ko e hala malu taha ʻo Luté ke foki ki ʻapi ʻo hangē ko e lea ʻa Nāomí. ʻI heʻena nofo maʻu fakatahá, kuo pau ke na fāifeinga ke maʻu ha moʻui. Neongo naʻe ʻiloʻi ʻeni ʻe Lute, ka naʻe ʻikai ke ne tuku ʻa Naomi ke fehangahangai toko taha pē mo e ikuʻanga ko iá. Naʻe toe loloto ange ʻene moʻui līʻoá.

Naʻe fehangahangai ʻa Lute mo ha ngaahi faingataʻa lahi ange. Naʻá ne ului ki he ʻOtua ʻo ʻIsilelí, Sīsū Kalaisi, hili ha taimi mei heʻene mali mo hono husepānití. Naʻá ne haʻu mei Mōape, ʻa ia naʻe lotu ai e kakaí ki ha ngaahi ʻotua kehe. Naʻe loto-fiemālie ʻa Lute ke fononga ki ha fonua muli (Pētelihema) ʻa ia te ne hoko ai ko ha sola ʻoku kehe hono puipuituʻa fakalotú. Naʻá ne fakahoko kotoa ʻeni taʻe ʻi ai ha talaʻofa ʻo ha tokoni pe maluʻi.

Ka neongo ia, ko e meʻa naʻá ne maʻú ko ha tui ki he ʻOtuá mo ʻene moʻui līʻoa kia Nāomí.

Ngaahi Tāpuaki mei he Moʻui Faivelengá

ʻI heʻena aʻu atu ki Pētelihemá, naʻe fokotuʻu ange ʻe Lute ke ʻalu ki he ngoueʻangá ʻo tānaki meʻakai (tānaki ʻa e kēleni kuo tō ki he kelekelé, hili e ʻosi ʻa e kau ututaʻú).

Naʻe iku e okooko ʻa Lute ʻi he ngoueʻangá ke fetaulaki ai mo Poasi. Ko ha tangata mahuʻinga ia naʻe kāinga mo e husepāniti ʻo Nāomí. Naʻe ongoʻi ʻe Poasi ha manavaʻofa kia Lute. Naʻá ne fanongo ki he faivelenga ʻa Lute kia Nāomí pea mo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí (vakai, Lute 2:11–12).

Naʻe ʻikai fuoloa kuo okooko ʻa Lute ʻi he ngoueʻanga ʻa Poasí pē, pea naʻe maʻu ʻe Lute mo Nāomi ha meʻakai feʻunga ke na maʻu. Naʻe vakai ʻa Nāomi ki ha faingamālie ke tokoni kia Lute. Naʻá ne fokotuʻu ange ke ʻalu ʻa Lute kia Poasi ke hoko ko ha uaifi.

Naʻe tali ange ʻe Lute ʻo hangē ko hoʻomou fakakaukaú ʻo pehē: “Ko e meʻa kotoa pē ʻokú ke tala kiate aú, te u fai ia” (Lute 3:5).

Naʻe mali ʻa Poasi mo Lute (vakai, Lute 4:13), ʻa ia naʻe malu mo maluʻi ai ʻa Naomi mo Lute. ʻIkai ko ia pē, ka naʻe ʻi ai hona foha naʻe tupu mei hono hakó ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Lute 4:17 mo Sione 7:42).

Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe ʻikai ha meʻa lahi ke pehē ʻe Nāomi mo Lute ko haʻana meʻa. Ka ne na fetokoniʻaki pē. Naʻe pehē ʻe ha kau fefine ʻe niʻihi kia Nāomi, “Koeʻuhí ko hoʻo taʻahine ʻi he fonó, ʻa ia ʻoku ʻofa kiate koé, ʻa ia ʻoku lelei lahi kiate koe ʻi he tama tangata ʻe toko fitu” (Lute 4:15).

Ko e meʻa pē naʻá na maʻu, ʻiate kinaua pea mo e ʻEikí, ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻa ne na fie maʻú.

Paaki