2022
Pe a Ese Lenei Kerisimasi
Tesema 2022


“Pe a Ese Lenei Kerisimasi,” Mo le Malosi o le Autalavou, Tes. 2022.

Pe a Ese Lenei Kerisimasi .

O le filemu i le Kerisimasi, po o soo se taimi o le tausaga, e masani lava o se mataupu e taulai atu i ai.

Ata
Osofaiga o le Pearl Harbor

Ata na tusia e Jim Madsen

I le toe taua ai o upu a se Aposetolo, na saunoa ai Tavita, “O le fefe o se auupega sili lea a Satani i le faia ia le fiafia tagata.”1

Ata
se alii talavou i le pulelaa

Sa i ai se tofiga o David Ikegami, o se tiakono mai Oahu, Hawaii, e lauga i se konafesi a le misiona i le Aso Sa. I le fitu masina talu ai, sa ia ola ai i se tasi o Kerisimasi sili ona leaga—e le mo na o lona aiga, ae mo le atunuu atoa. Sa ia filifili e tautala tetee atu i le fefe.

O le a ia iloa se mea pe lua e uiga i le fefe. O le tausaga o le 1942. I ni masina na muamua atu, o le motu mataina lea sa nonofo ai le aiga o David na fuli faō le faatafunaga a o osofaia e Iapani le Pearl Harbor. O le aso na sosoo ma lena osofaiga faataumaoi, na ulufale atu ai le Iunaite Setete i le Taua Lona II a le Lalolagi.

O le fefe mo le lumanai sa ufitia ai pea le laueleele e pei o se palanikeke. O le mea na atili faigata ai, o tagata Iapani-Amerika, e pei o le aiga o Ikegami, sa nonofo ma le faailogalanu matuia ina ua mavae le pomuina o le Pearl Harbor. Sa lei māmā pe faigofie le olaga mo lenei alii talavou.

Na faapefea la ona ia maua le filemu? Mo le tasi itu, sa ia taulai atu i le auauna atu. Sa auai atu o ia i se vaega o e sa fesoasoani e fausia ni auala savali ma faamama laau kiawe matuitui mai alasopo mo tolauapiga a le militeli. O le taimi lea, na auai ai lona aiga i taumafaiga o le suegatupe e fesoasoani ai i fitafita a le I.S. O nei tupe sa faaaoga mo mea uma mai le faatauina o tusi i lau o ata tifaga ma masini vili ata na fuafuaina e fesoasoani e siitia ai le tulaga o le soifuaga.

Ona toe saunoa mai lea o David, ma toe sii mai le Aposetolo lava lea e tasi, o Elder John A Widtsoe, “O loo i ai le saogalemu i soo se mea lava e ola agavaa ai tagata o le Alii e maua ai le suafa paia o tagatanuu o le Siona a lo tatou Alii.”2

Na maua e Tavita le filemu e ala i le taulai atu ia Iesu Keriso.3

Ata
Toefaatinoga o le Soifua Mai o le Faaola

Filemu i le taimi o le Kerisimasi

O le mauaina o le filemu e taua i soo se taimi o le tausaga. Ae o taimi patino o le tausaga e masani ona tele tu ma aga masani, faamoemoega, ma gaoioiga e mafai ona lagonaina e ese mai le filemu tatou te faamoemoe uma i ai. Mo se faataitaiga, atonu e i ai sau lisi o mea e fai e sili ona e fiafia i ai i le taumafanafana, atonu o se lisi o le taumalulu, ma e mautinoa ma se lisi o taimi o le Kerisimasi. O le a se mea tatou te faia i na lisi pe a faigata le olaga?

I taimi o aso malolo, aemaise lava, e manino lava pe a le lelei mea uma mo i tatou. E oo lava i mea na tutupu i le amataga o le tausaga, e pei o se maliu i le aiga, e mafai ona toe lagonaina le tiga i aso malolo. I se tausaga faapena, e manino lava e i ai se mea taua e ese i le Kerisimasi.

Sa tauivi Maria, e 16 tausaga mai Pasila, i se tasi Kerisimasi ina ua maliu le lona lua o se tasi o matua o matua e pele ia te ia. I ni nai tausaga ua mavae, sa maliu ai lona tamamatua mai le itu o lona tina, ma o lea ua maliu le isi ona tamamatua.

“Ou te manatua pea le Kerisimasi o se aafiaga ofoofogia ma le maoae,” o le tala lea a Maria. “Ou te manatua le usuina o viiga ma lo’u aiga, ala i luga i le po e vaai i la’u meaalofa o le Kerisimasi, faatinoina o le tala o le soifua mai o Keriso i le aoga tulagalua, ma le tele o isi mea na faailogaina ai lo’u laitiiti.”

E fiafia lava Maria i taimi ma le aiga. Ae o le taimi nei, faatasi ai ma le maliu o lona tamamatua lona lua, sa gaoia ai nisi o le fiafia mai ia te ia i le taimi o le Kerisimasi. O lona ala i le faavauvau, e pei o David, na aofia ai le taulai atu ia Keriso.

“O le taulai atu ia Iesu Keriso, aemaise lava i le taimi o le Kerisimasi, ua ou mautinoa ai o nei lagona o le faanoanoa ma le faananau o le a le tumau e faavavau,” o le tala lea a Maria. “Ou te iloa o loo faatasi pea le Atua ma a’u i taimi uma. I le aluga o taimi sa ou lagonaina ai lenei avanoa i totonu ia te au ua faatumulia i le alofa o le Faaola.”

O loo i ai pea ia Maria se tasi o matua matutua o loo soifua—o lona tinamatua i le itu o lona tina. “Ou te fiafia i o’u taimi uma ma lou tinamatua,” o lana tala lea. “E tusa lava pe le o toe faatasi mai isi ou matua matutua ma aiga ia te au, ou te iloa o le a ou toe vaai ia i latou i se aso. Ua i ai se tatou faavavau faatasi i o tatou luma.”

Ata
Iesu Keriso

O Le Punavai o le Filemu

Na faasoa mai talu ai nei e le Au Peresitene Sili lenei savali i le lalolagi: “Ua tatou iloa o le tumau i le filemu e mafai ona maua e ala ia Iesu Keriso. E mafai ona Ia faatoafilemuina ma faamafanafanaina o tatou agaga e oo lava i le lotolotoi o feteenaiga matautia.”4

Afai o lou lava lalolagi e foliga mai e lofituina patino pe faalelalolagi, e tutusa lava le vaifofo. Taulai ia Iesu Keriso. O le a mulimuli mai le filemu.

Lolomi