2023
Ko e Ako ke Fanongo Kiate Iá
ʻAokosi 2023


“Ko e Ako ke Fanongo Kiate Iá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻAokosi 2023.

Ko e Ako ke Fanongo Kiate Iá

Naʻe faingataʻa ʻa e halafononga ʻo Kavila ki he fetuʻutakí ka naʻe fakafiefia.

ʻĪmisi
finemui ʻi ha heke

Faitaaʻi ʻe Christina Smith

ʻI he kei siʻi ʻa Kavila V., naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fetuʻutaki mo ha taha. Ka kuó ne maʻu ʻeni ha ngaahi founga ke fetuʻutaki ai mo e niʻihi kehé, kau ai ʻene Tamai Hēvaní.

ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokotaha taʻu hongofulu mā ono ko Kavila V. mei Folōlita, USA, ʻa e mahuʻinga ʻo e fetuʻutakí. ʻOku tatau ai pē pe ʻoku feohi ʻa Kavila mo e fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, pe ko e ʻOtuá, ʻokú ne fiefia ʻi heʻene lava ʻo talanoa kiate kinautolú.

Ko e konga ʻo e ʻuhinga ʻokú ne fuʻu mahuʻingaʻia ai ʻi he fehokotaki ko iá ko ʻene ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻo e ʻikai ke ne lava ʻo fetuʻutakí.

Tupu Hake mo ha Faingataʻaʻia ʻi he Leá

Kimuʻa pea hiki e fāmili ʻo Kavilá ki Folōlitá, naʻa nau ʻuluaki nofo ʻi ʻIukanitā. ʻOku tuli ʻa Kavila pea naʻe ʻikai faingamālie kiate ia ʻa e talanoa fakaʻilonga nimá ʻi heʻene kei siʻí, ko ia ai naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fetuʻutaki lelei mo e kakai naʻa nau feohí.

Naʻe hoko e faingataʻa ko ia ʻi he fetuʻutakí ke ne uesia ai ha ngaahi tafaʻaki lahi ʻo ʻene moʻuí. ʻOkú ne pehē fekauʻaki mo e akó, “Naʻe faingataʻa ʻa e fiká kiate au. Naʻe ʻikai ke u ako e lea faka-Pilitāniá, pea naʻe fakamamahiʻi au ai. Naʻe lahi ʻaupito ʻa e filifilimānakó.”

Naʻe faingataʻa foki mo e lotú. ʻI he taimi ko iá naʻe kau hono fāmilí ki ha tui fakalotu kehe. ʻOku pehē ʻe Kavila, “Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fetuʻutaki, ko ia naʻe ʻikai mahino ai kiate au e meʻa naʻe hokó.” Naʻá ne tangutu ʻi he ngaahi malangá pea foua e ngaahi ouaú ʻo ʻikai te ne ʻiloʻi honau ʻuhingá. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai lahi ha ngaahi faingamālie maʻá e kakai Tulí.”

Naʻe uesia foki ʻe he faingataʻá ni ʻene fehokotaki mo hono fāmilí. “Ko au toko taha pē ʻi hoku fāmilí ʻoku Tulí, pea ko e taimi ʻe niʻihi ne u ongoʻi ʻoku ʻikai ke u tatau mo kinautolu.”

ʻI he taʻu valu pe hiva nai ʻa Kavilá, naʻe hiki hono fāmilí ki Folōlita. Koeʻuhí naʻá ne kei siʻi pea ʻikai ke ne lava ʻo fetuʻutaki lelei mo kinautolu, naʻe ʻikai ai ke ne ʻiloʻi pau ʻa e ʻuhinga naʻa nau fili ai ke hikí. Ka ʻoku mahalo pē koeʻuhí ke maʻu ha ngaahi faingamālie lelei ange maʻana mo e fāmilí kotoa.

Faingamālie ke Ako Fakaʻatamai

ʻI he taimi naʻe hiki ai e fāmili ʻo Kavilá ki Folōlitá, naʻa nau ʻilo ha ʻapiako maʻá e kakai tulí te ne lava ʻo ako ai. ʻOkú ne pehē, “ʻOku fakaofo moʻoni ʻa e lava ke maʻu ʻa e ako ko iá. Kuó u lava ʻo ako ha ngaahi meʻa hangē ko e fiká, fetuʻutakí, ngaahi taukei ʻi he moʻuí hangē ko e kumi ngāué, mo e ngaahi taukei fakaakó.” ʻOkú ne fakaʻaongaʻi he taimí ni ʻa e Talanoa Fakaʻilonga Nima Faka-ʻAmeliká (ASL).

ʻĪmisi
finemui ʻoku faiako ʻi he lotú ʻi he Talanoa Fakaʻilonga Nima Faka-ʻAmeliká

ʻOkú ne fiefia foki ʻi he ngaahi ʻekitivitī makehé. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou saiʻia ʻi ha faʻahinga sipoti pē. ʻI heʻeku tupu haké, naʻá ku vaʻinga soka maʻu pē, pea naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai foki mo e meʻa pehē heni [ʻi ʻAmelika].” Kuó ne ako foki ʻa e volipoló, ʻakapulú, pasiketipoló, mo e kakaú. “ʻOku fakafiefia hono ako e ngaahi sipoti foʻou ko ʻení.”

ʻĪmisi
ongo finemui ʻoku fai ʻena ako

Pea ko e talu mei he kei siʻi ʻa Kavilá mo ʻene manako ʻi he ʻātí. ʻOkú ne ʻamanaki te ne fakalakalaka pea fakaʻamu ke ne hoko atu ke ako ʻaati ʻi he ʻunivēsití. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou loto ke hokohoko atu ʻeku akó ke u ako lahi ange. ʻOku ou saiʻia ʻaupito ʻi he ʻapiakó mo e akó.”

ʻĪmisi
finemui ʻokú ne pukepuke ʻa e ngaahi tā valivali

Ko Hono Maʻu ʻo e Fehokotaki Fakafāmilí

ʻOku poupouʻi ʻe he ongomātuʻa ʻa Kavilá ia ʻi heʻene akó. ʻOkú ne pehē, “ʻOkú na pehē ke fai e meʻa te ke lavá ke ako e meʻa kotoa pē.” ʻOkú ne houngaʻia ʻi he ʻilo ʻe hono fāmilí ha ʻapiako maʻá e kakai tulí.

Hili e ako lahi ange ʻa Kavilá, ʻoku ʻikai ke ne toe ongoʻi ʻokú ne kehe mei hono fāmilí, he kuó ne ʻiloʻi ʻokú ne tatau pē mo kinautolu. ʻOkú ne talanoa maʻu pē ki heʻene ongomātuʻá mo e ngaahi tokouá mo e tuongaʻané. ʻOku pehē ʻe Kavila, “ʻOku ou ʻiloʻi ko e taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau kei talavoú, ʻoku ʻikai ke tau fuʻu mahuʻingaʻia ʻi hotau fāmilí—mahalo ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau mahuʻingaʻia ʻi hotau ngaahi kaungāmeʻá ʻo lahi ange ia ʻi hotau fāmilí. Ka ko hoku fāmilí ʻa e meʻa kuó ne ʻai au ke u mālohí. Kuo akoʻi mai ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke u mahuʻingaʻia aí. Kuó na tokoniʻi au ke u hoko ko ha tokotaha lelei mo angaʻofa.”

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku nau fāʻofua

ʻOku pehē ʻe Kavila, “Ko hoku fāmilí ʻa e meʻa kuó ne ʻai au ke u mālohí.”

Ko Hono ʻIloʻi ʻo Sīsū Kalaisi mo Hono Siasí

Hili pē e hiki hono fāmilí ki Folōlitá, naʻe fakaafeʻi kinautolu ʻe ha taha ke nau maʻulotu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe ako ʻe he tokoua ʻo Kavilá ʻa e talanoa fakaʻilonga nimá, ko ia naʻá ne fakatonulea maʻa Kavila. ʻOku pehē ʻe Kavila naʻe hoko e ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ke “fakahaofi ai ʻeku moʻuí.” Kimuʻa aí, naʻá ne ongoʻi hangē ʻoku lahi ʻa e ngaahi palopalema ʻi heʻene moʻuí. “Naʻá ku ongoʻi loto-mafasia, pea naʻá ku angakovi mo taʻeʻofa ki he kakai kehé.”

Ka ʻi he hili haʻane ako lahi ange fekauʻaki mo e ʻOtuá, ʻokú ne pehē, “Naʻá ku fie hoko ko ha tokotaha lelei. Naʻá ku tokanga ki hoku fāmilí. Naʻe ʻikai ke u loto ke ʻulungaanga kovi ki he kakaí. Naʻá ku loto ke liliu ʻeku moʻuí. Naʻe ʻikai ko ha fili faingofua ia ke fai, ka ʻi heʻeku ako lahi ange fekauʻaki mo e ʻOtuá, naʻá ku ongoʻi makehe. ʻOku ou fakaʻamu ke u hoko ʻo hangē ko Iá.”

Ko e Fetuʻutaki mo e ʻOtuá

Kuo fiefia ʻa Kavila ʻi he ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻoku folofola ange ai ʻa e ʻOtuá kiate iá. “ʻI heʻete hoko ko ha tokotaha Tulí, mahalo te te fakakaukau, ʻʻOku folofola nai ʻa e ʻOtuá?’ ʻOku ʻikai ke tau fanongo ki Heʻene ʻfolofolá’ pea te tau ʻiloʻi fēfē leva Ia?”

Naʻá ne kau atu ki ha konifelenisi maʻá e toʻu tupu ʻoku Tulí, pea ʻi ha taha ʻo ʻenau ngaahi fakataha akó naʻa nau talanoa ai ki he founga te nau lava ai ʻo fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻi heʻenau hoko ko e kakai Tulí. “Naʻa mau talanoa fakapatonu ki he founga ʻoku folofola ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau lotó mo hotau ʻatamaí [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2]. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e leá.”

Kuo ako ʻa Kavila ke ne fakatokangaʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻene moʻuí, ka ʻokú ne toe pehē foki “ko ha ngāue ia ʻoku kei hokohoko atu pē. Te tau kei fakakaukauʻi maʻu pē ʻa e founga ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú.”

ʻOkú ne toe pehē foki kuo pau ke tau fekumi maʻu pē ki he ngaahi faingamālie ko ia ke ongoʻi ai ʻa e Laumālié. “Kuo pau ke tau fekumi kiate Ia mo faʻa kātaki, fakafanongo kiate Ia ʻi heʻetau lotu mo ako e folofolá, ʻo falala te tau maʻu e ngaahi fakakaukau ko iá ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí.” ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa e ongoʻi ʻo e Laumālié ko ha “ueʻi fakalaumālie mo ha fiefia.”

ʻĪmisi
finemui ‘okú ne fakahoko ha fakaʻilonga nima

ʻOku fakatātaaʻi ʻe Kavila ʻa e fakaʻilonga ki he “ʻOku ou ʻofa atu” ʻi he Talanoa Fakaʻilonga Nima Faka-ʻAmeliká.

Ko e malava ko ia ke fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ko ha meʻaʻofa mahuʻinga fau ia he ʻokú ne ʻomi kitautolu ke tau ofi ange kiate Ia. ʻOku ʻikai toʻo maʻamaʻa ʻe Kavila ʻa e meʻaʻofa ko ʻení—ʻo hangē pē ko ʻene mahuʻingaʻia ʻi he akó mo ʻene fetuʻutaki mo e fāmilí. ʻI heʻetau ako ʻa e founga ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú, ʻoku tau ʻiloʻi lelei ange ai Ia. Kuo aʻusia ia ʻe Kavila, pea te ke lava foki mo koe!

Paaki