2023
Faifeinga ke ʻIloʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?
ʻAokosi 2023


“Faifeinga ke ʻIloʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e To‘u Tupú, ʻAokosi 2023.

Faifeinga ke ʻIloʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Naʻe pehē pē foki mo au. Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke fakatupu puputuʻu ʻo hangē ko ia ʻoku tau faʻa fakahoko ʻi he taimi ʻe niʻihi.

ʻĪmisi
finemui

Tā fakatātā ʻa Albert Espi

ʻI heʻeku kei talavoú, naʻá ku manavasiʻi kapau te u maʻuhala ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, te u maumauʻi ha palani lahi ʻa e ʻOtuá maʻaku. Pea ko e taimi ʻe niʻihi naʻe hoko ia ke u manavasiʻi ai ke fai ha ngaahi fili! Ka naʻe tokoniʻi au ʻe ha ngaahi aʻusia ʻe niʻihi ke u ʻilo ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke fakatupu puputuʻu.

1. ʻOku Falala ʻa e Tamai Hēvaní Kiate Koe

Naʻá ku maʻu ha faingamālie ʻi he ako māʻolungá ke u hiki ai ki ha ʻapiako foʻou. Naʻá ku fuʻu fie hiki moʻoni, ka naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe naʻe finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u fakahoko ia. ʻI he taimi naʻe ʻikai ke u maʻu ai ha fakamahino paú, naʻe kamata ke tōtuʻa ʻeku fakakaukau ki aí. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku fakaava ai ha foʻi lole sokoleti, pea naʻe tohi ʻi loto he kofukofú ha konga lea naʻe pehē, “ʻOkú ke ʻi he feituʻu pē ʻoku totonu ke ke ʻi aí.” Ko e talí nai ʻeni kiate aú? Naʻe folofola mai nai ʻa e Tamai Hēvaní kiate au ʻo fakafou mai ʻi ha kofukofu sokoleti? Naʻe ʻikai ke u tui ki ai.

ʻI he ʻikai pē ke u maʻu ha tali mahinó, naʻe faifai peá u fai e meʻa ne u pehē ko e fili lelei tahá ia ʻo hiki mei he ʻapiakó. Ka ʻoku ou kei hohaʻa pē he taimi ʻe niʻihi pe naʻe hoko e kofukofu sokoletí ko e ueʻi fakalaumālie ia ne u tukunoaʻí. Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻi heʻeku fakamatala ʻeku loto-hohaʻá ki ha kaungāmeʻa, naʻá ku ongoʻi nonga. Ko e ongoʻi nonga ko iá ʻa ʻeku talí—ka naʻe toki hoko mai pē ia ʻi he hili haʻaku fai ha fili peá u ngāueʻi ia.

ʻOku falala atu ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe ʻi hoʻo feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo muimui ʻia Sīsū Kalaisí. ʻOku totonu ke ke fekumi ki Heʻene fakahinohinó ʻi he ngaahi fili mahuʻingá, ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ke fakatokangaʻi ha tali mahino, fai ha fili pea laka ki muʻa! Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku tātāitaha ke maʻu e maama fakalaumālié ʻe kinautolu ʻoku nofo pē ʻi he fakapoʻulí ʻo tali ke toki fakamoʻui atu ʻe ha taha e māmá. ʻOku fiemaʻu ke tau ngāue ʻi he tuí ke fekumi mo ʻiloʻi ʻa e Maama ʻo Kalaisí.”1

2. ʻOku Lolotonga Tataki Koe

ʻI heʻeku hoko ko ha faifekau ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekaú, naʻá ku mamata ʻi ha vitiō naʻe lea ai ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne vahevahe ʻa ʻene hoko ko ha faifekau ʻi Siamané, naʻá ne tokoni kia Palesiteni Poiti K. Peeka (naʻe hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá) lolotonga ʻene ʻaʻahi ki aí. Kimuʻa pea mavahe ʻa Palesiteni Pēká, naʻe ʻoange ʻe ʻEletā Petinā ha paʻanga Siamane ki heʻene fonongá. Naʻe fiemaʻu ʻe Palesiteni Peeka kimui ange ʻa e paʻangá ke kolosi ʻi ha feituʻu naʻe ʻikai ke malu.

Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ʻEletā Petinā naʻe tataki ia ʻe he Laumālié ʻi heʻene foaki ange e paʻangá kia Palesiteni Pēká. Naʻá ne fakakaukau pē mahalo ʻe fiekaia ʻa Palesiteni Peeka!2 Pea hangē pē ko ʻEletā Petinaá, mahalo ʻoku tataki ʻe he Laumālié hoʻo ngaahi angafaí ʻo ʻikai te ke ʻilo ki ai. Falala ko e taimi ʻokú ke feinga ai ke moʻui ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻoku lolotonga tataki koe ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻokú ke ʻiló.

3. ʻOku ʻIate Koe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku lotu ai mo hoku hoá ke ma fakatokangaʻi lelei ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻaho kakato ko iá. ʻI heʻema fakalaulaulotó, ne ma fakakaukau ki he founga ʻoku talaʻofa mai ai te ma maʻu maʻu pē ʻa e Laumālié. Naʻá ma fakatokangaʻi naʻe ʻiate kimaua maʻu pē ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālié. Ka naʻá ma anga ʻaki ʻa hono maʻu e ongo ko iá, naʻe ʻikai ai ke ma faʻa fakatokangaʻi ia he taimi ʻe niʻihi.

Mahalo kuó ke anga ʻaki hono ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ʻikai ai ke ke kei fakatokangaʻi ia. Pe ʻokú ke fakakaukau ʻoku ʻikai ke ke teitei ongoʻi ia ʻe koe! Fehuʻi pē kiate koe pe ʻokú ke fekumi ki ha ngaahi fakaʻilonga lalahi mo mālohi kae ʻikai ko e ʻafio angavaivai ʻa e Laumālié. Ako ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ke ako lahi ange ki he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau te ke lotu ke ʻiloʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ke ke kamata fakatokangaʻi ʻa e fanga kiʻi founga iiki kotoa ʻokú Ne tataki, akoʻi, mo fakafiemālieʻi ai koé.

Aofangatukú

ʻOku fiemaʻu ke ke fai ho lelei tahá ke moʻui taau pea ke ke ʻiloʻi mo muimui ʻi he fakahā fakatāutahá. Ka ʻo kapau ʻoku fuʻu tōtuʻa hoʻo fakakaukauʻi ha meʻá, tuku leva! Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā ʻi ha polokalama Face to Face maʻá e toʻu tupú, “ʻE tataki [ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní] hotau halá, fakalotoa e meʻa ke tau lea ʻakí mo fakahokó, pea ʻi he taimi he ʻikai ke tau teitei ʻiloʻi ia ʻe kitautolu.”3

ʻI hoʻo fai hoʻo ngaahi filí, ʻiloʻi ʻoku falala atu ʻa e ʻEikí pea ʻokú Ne tokoniʻi koe. ʻI hoʻo feinga ke tauhi hoʻo ngaahi fuakavá, ʻe tataki koe ʻi ha hala ʻoku fakaiku ai ki ʻapi ki hoʻo Tamai Hēvaní.

Paaki