2023
ʻUhinga ʻo e Ngaahi Laó
ʻOkatopa 2023


“ʻUhinga ʻo e Ngaahi Laó,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻOkatopa 2023.

ʻUhinga ʻo e Ngaahi Laó

ʻOku lelei hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi laó—pea ʻoku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi he mahino ʻo e ʻuhinga ki aí pea ʻoku ʻomi ai ʻa e fiefia moʻoní.

Naʻe fanongonongo ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻi he taʻu ʻe taha kuo hilí ʻa hono pulusi ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fai ʻo e Ngaahi Filí. Kuo hanga ʻe he kiʻi tohi ko iá ʻo fai ha meʻa makehe maʻá e kakai ʻi he funga ʻo e māmaní.

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻa e tohi t fakahinohinó mo e tokoni palesiteni ʻo Panamaá. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā mei he tohi fakahinohinó ʻi Pukalesi ʻi Lomēniá. Pea naʻe ʻoange ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he toʻu tupu ʻi Nevatá ha ngāue ke nau akoʻi ki he kau mēmipa honau fāmilí ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he tohi fakahinohinó. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi he tohi fakahinohino mahuʻingá ni ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe tokoni ki he tokotaha kotoa ke teuteu ki he temipalé.”1

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ha screen telefoni

Ngaahi ʻUhinga Hono Fakafoki Maí

ʻOku kei maʻu pē ʻe he toʻu tupú mo e ngaahi fāmilí ha ngaahi lao mo ha ngaahi fekau, ka ko e mana ʻo e tohi fakahinohinó ʻoku lahi ange ʻenau talanoa ʻi he taimí ni ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi laó.

ʻOku tau lau ʻi he ʻAlamā 12:32, “ Ko ia naʻe tuku ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekau kiate kinautolu, hili ʻene fakahā kiate kinautolu ʻa e palani ʻo e huhuʻí” (tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe ʻikai ko e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko hano fakafoki mai pē ʻo ha ngaahi lao, ka ko hano fakafoki mai ʻo e ngaahi ʻuhingá foki.

Naʻe tuʻuloa ʻa e Fekau ʻe Hongofulú ʻi he Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní; ko e ʻuhinga ia ki hono tauhi ʻo e ngaahi fekau naʻe molé. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga ko iá ʻi he palani ʻo e huhuʻí. ʻI he taimi ʻoku mahino moʻoni ai kiate kitautolu ʻa e ʻuhingá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko e talangofua ko ia ʻi he ʻuhinga totonú ki he ngaahi tuʻunga moʻuí mo e ngaahi fekaú, ʻoku hoko ia ko e hala ʻe tataki ai kitautolu ki he fiefia moʻoní.

Naʻe pehē ʻe ha talavou ʻe taha te u ui ko Siosefa, “Kuó u ʻiloa maʻu pē ʻi hoku ʻapiakó ʻi he meʻa te u lavá mo ʻikai lavá. ʻOku pehē ʻe he kakaí, ʻʻOku ʻikai lava ʻa Siosefa ʻo inu kofi pe kava mālohi. ʻOku ʻikai sio ʻa Siosefa ʻi he ponokalafí pe lea kapekape.ʼ ʻOku ou loto ʻi he taimí ni ke nau ʻilo ʻa e ʻuhingá.”

Naʻá ne pehē ko e taimi naʻe faʻa fehuʻi ange ai ʻe he kakaí ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene tōʻonga moʻui peheé, naʻá ne pehē, “Koeʻuhí ko hoku siasí.” Ko ha tali lelei ia, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi tali lelei ange. ʻOkú ne fakamatala ʻi he taimí ni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he tohi fakahinohino Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú:

  • ʻĪmisi
    taʻahine mo e tamasiʻi ʻokú na talanoa

    Ngaahi Tā fakatātā ʻa Emily Davis

    Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú ke ʻalu ai ki he lotú ʻi he Sāpaté?

  • Koeʻuhí ʻoku ou ʻofa ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé.

  • ʻĪmisi
    tamaiki tangata ʻoku nau talanoa ʻi he akó

    Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke inu kofi pe inu kava mālohi aí?

  • Koeʻuhí ʻoku toputapu hoku sinó.

  • ʻĪmisi
    tamaiki tangata ʻoku nau talanoa

    Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke sio ai ʻi he ponokalafí?

  • Koeʻuhí ʻoku ou fie ʻaʻeva ʻi he māmá.

  • ʻĪmisi
    ko ha taʻahine mo ha tamasiʻi ʻokú na luelue mo talanoa

    ʻOku faingataʻa nai ʻa e feinga ke fai lelei maʻu peé?

  • Taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku tokoniʻi au ʻe Kalaisi.

Naʻe pehē ʻe ha ako fakatotolo ʻe taha ʻoku fili ha kakai kei talavou ʻe niʻihi ke liʻaki ʻa e tui fakalotú koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau sio ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi lao mo e ngaahi fakangatangata ʻoku fekauʻaki mo e tui fakalotú.2 ʻOku ʻikai kau ʻa Siosefa ʻiate kinautolu. ʻOku tokoni ʻa e fakahinohino Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ko iá ʻiate ia pē pea vahevahe ia mo e niʻihi kehé. Te ne lava ʻo fai ʻa e meʻa tatau maʻau.

Paaki