2010–2019
Ao E na Akea Riki te Mate
Eberi 2016


Ao E na Akea Riki te Mate

Ibukiia ake a tang iaon maten temanna are a tangiriia, te Mangauti bon oin korakoran te kantaninga.

Te wiiki ae nako bon te Itita, ao ara iango ni katurua riki ara taratara iaon ana karea ni kamaiu ao Mangautin te Uea Iesu Kristo. Te ririki ae nako I a tia n iangoia ao ni katurua iangoan taekan te Mangauti riki n arona ae riai.

E kaania teuana te ririki n nako, natira te aine Alisa e mate. E a tia ni korakai ma te kaentia ae kaania waniua te ririki, ma tabeua korokoro, kakaokoron ana bwainaoraki, kamimiin kakai, ao korakoran te bwarannano. Ti taratara aron kerikaakin marurungina ngkai e nang roko n tokin maiuna. E rang ni kammaraki nooran anne nakon natira te aine ae kakawaki—otan matan natira ae uarereke e na ikawairake n iai ana tarena, te aine ae tamaroa, te buu te aine, ao te tina. I iangoia ao e bon urua nanou.

Alisa Johnson Linton

Te ririki ae nako n tain te Itita, teutana te namwakaina imwaain matena, Alisa e koreia: “Te Itita bon te kauring ni kabane are I kantaningaia ibukiu. Bwa tebongina N na marurung ao tebongina e na bwaninin marurungiu. Tebongina a na akea te biti ke te buratiki ni kanimaki irou. N tebongina nanou e na inaomata man te maaku ao nanou e na inaomata man te bwarannano. I aki tataro bwa e na waekoa n riki aei, ma I rang kukurei ni kakoaua tamaroan te maiu imwiin aei.”1

Mangautin Iesu Kristo e kakoauaki bwa te bwai ae kantaningaia Alisa ao ae mena inanora n tatabemaniira nako “n iai [bukin] te kantaninga are e mena [inanora].”2 Beretitenti Gordon B. Hinckley e nanona te Maungauti bwa aiaron “te kabanea ni korakora ni bwaai aika riki n rongorongoia aomata.”3

Te Mangauti e kakoroaki bukina man ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo ao e kakawaki nakon te babaire ni kamaiu.4 Ngaira bon naati n tamnei iroun ara karo i karawa.5 Ngke ti roko nakon te maiu n te aonaaba, tamneira e ikotaki ma rabwatara. Ti rinanon te kimwareirei ao kakaewenako ake a irekereke ma te maiu ae mamate. Ngkana e mate te aomata, Tamneina e kitana rabwatana. Te Mangauti e angan tamnein te aomata ao rabwatana te konaa ni manga ikotaki riki, tii n te tai aei bwa te rabwata ae e na aki mamate ao ni kororaoi—n aki kabaeaki nakon te maraki, te aoraki ke kaangaanga riki tabeua.6

Imwiin te mangauti, te tamnei e na aki manga kamaenakoaki man te rabwata ibukina manga Mangautin te Tia Kamaiu e kakoroa bukin te tokanikai iaon te mate. N aron karekean kawaira ae akea tokina, ti kainnanoa karekean te tamnei ae e aki mamate—te tamnei ao te rabwata—n ikotaki n akea tokina. Ma te tamnei ao te rabwata ae aki mamate a aki manga kamaenakoaki, ti “kona ni karekea bwaninin te kimwareirei.”7 N koauana, n akean te Mangauti ti aki kona ni karekea bwaninin te kimwareirei ma ti na buakaka n aki toki.8 Riki te kakaonimaki, aomata aika etieti a tara maenakon rabwataia man tamneiia n aron te kamaneara. Ti kainaomataaki man te tautoronaki aei rinanon te Mangauti, are bon kaboan maiura man ana kabaebae ke tienin te mate.9 Akea te kamaiuaki n akea tamneira ma rabwatara.

Ngaira n tatabemaniira nako iai rabwatara, ara iango, ao tiatianakin ara namakin ao kabwakara. Kakaewenako aikai, tabeua mai buakoia a taraa ni kaangaanga katokaia ngkai, a na kona ni katokaki n te kabane. Akea mai buakon kaangaanga aikai e na uruaniira imwin manga kautakira. Alisa e karaoa ana kakae ni mwaitin te kamaiu ibukiia aomata ma te aekaki ni kaentia are irouna, ao mwaitiia aki raoiroi. E koreia: “Ma iai katokana, ngaia are I aki maaku. Iesu e a kaman kamarurungai n te kaentia are irou, ao ngkami. … N na riki n tamaroa. I kakatonga ngkai I ata aei.”10

Ti kona n oneamwiin te taeka kaentia ma bwaai tabeua n te rabwata, iango, ke namakin kabwakara ake ti na kaaitarai. Ibukin te Mangauti, a bane n tia ni kamarurungaki naba. Te kakai n te mangauti, te kabanea ni kamarurung, e riaon korakoran mwaakan bwainaoraki aika boou. Ma e aki riaon mwaakan te Atua. Ti ataia bwa e kona ni karaoaki ibukina te Tia Kamaiu e a tia n uti ao e na kakoroa bukin te Mangauti nakoira n tatabemaniira nako naba.11

Mangautin te Tia Kamaiu e kakoauaaki bwa Ngaia bon Natin te Atua ao are E reireia e koaua. “E a uti, n aron ana taeka.”12 A na bon akea te kakoaua ae matoa n arona ae tabu nakon Ngaia ae kautaki man te ruanimate ma rabwatana ae aki mamate.

Ti ataiia taan kakoaua ibukin te Mangauti n te Nu Tetemanti. N reitaki nakoia aine ao mwaane ake ti wareki rongorongoia n te Euangkerio, te Nu Tetemanti e kamatoa nakoira bwa tebubua a bon noora te Uea ae e a uti.13 Ao ana Boki Moomon e tuangiira mwaitiia tebubua riki: “A mwananga aomata ake a uanao, ma ni karin baia irarikina, …ao [a] a bon nooria n oin mataia ao man namakinna ni baia, ma n ataia raoi n te kakoaua ao ma ni kakoauaa raoi, bwa bon ngaia, are e a tia ni koreaki taekana irouiia burabeti, bwa e na roko.”14

Nakoia koraki ni kakoaua ngkoa a reitiia taan kakoaua ni boong aika kaitira. N oina, n ukin te tai ni koron te bong, Iotebwa Timiti e noora te Tia Kamaiu are e a tia n uti ma te Tama.15 Burabeti aka maiu ao abotoro a kakoaua koauan te mangauti, Kristo ae maiu.16 Ngaia are ti na taekinna, “Ngaira ti kairaki naba irouia taan kakoaua aika a mwaiti.”17 Ao ngaira n tatabemaniira nako ti kona n riki bwa mwakoron mwaitiia taan kakoaua ake a ataia rinanon mwaakan te Tamnei ae Raoiroi bwa tera ti na bukamarua n tain te Itita e bon riki—bwa te Mangauti e bon koaua.

Kakoauan Mangautin te Tia Kamaiu e katokanikaia uruakin nanora ma te kantaninga ibukina bwa raonakina ma anne e roko kakoauakina bwa berita ni kabane n te euangkerio a bon koaua—berita are a karako kakai iai nakon riki te Mangauti. Ti ataia bwa iai mwaakana ni kaitiakiira man ara bure. Ti ataia E a tia ni katoka Iaona ni kabane aorakira, marakira, ao te aki motiraoi are ti a tia ni karawawataaki iai.18 Ti ataia bwa E a tia n “uti[man] te mate, ma te kamaiu iaon baina.”19 Ti ataia E kona ni kaokiira nakon arora n itiaki e aoria ngke mamaarara ake iroura. Ti ataia bwa E “na kabane [rannimatara] ni kaoi mai matara; ao e na akea riki te mate, ke te nanokawaki, te tang, ma te maraki.”20 Ti ataia bwa ti kona riki ni “kakororaoaki rinanon Iesu …, are e karika te mwakuri ni kamaiu ae kororaoi aei,”21 ngkana ti na karekea te onimaki ao n Iriiria.

Nakon tokin ana marooro ae kaunganano te Mesia, Handel e katanga te katangitang ae tamaroa iaon ana taeka te Abotoro Bauro te kimwareirei iaon te Mangauti.

“Noria, I [tuangkami] te b’ai ae raba; Ane ti na aki bane ni matu, ma ti na bane n onikaki,

“N ti teuana te rube ni mata, n tangin te bu are te kaitira: … e na tangi te bu, ao a na manga kautaki mate n aki kona mka, ao ti na onikaki.

“Ba e riai ba e na karina te aki-mka te mka aei, ao e na karina te aki mamamate te mamate aei.

“… Ngkanne e na kakoauaki iai te taeka are e koreaki: E onga te mate te tokanikai.

“Te mate, e nga kaweteni bukim? Te ruanimate, e nga am tokanikai? …

“Ma E na katituaraoaki te Atua, are anganira te tokanikai iroun ara Uea ae Iesu Kristo.”22

I rang kukurei ibukin te kakabwaia ake a riki bwa ara bwai ibukin ana Mwakuri ni Kamaiu ao Mangautin te Uea Iesu Kristo. Ibukiia ni kabane ake a kawenea natiia n te ruanimate ke n tang iaon baokin maten buiia ke n nanokawaki iaon maten aia karo ke tabeman ake a tangiriia, te Mangauti bon oin korakoran te kantaninga. Bon te namakin tera ae korakora manga kaitiboakira—tiaki ti n tamneira ma n rabwatara aika kautaki.

I rang kan manga noora riki tinau ao n namakina maraun tautauana ao n tarai matana aika tatangira. I tangiria n noora moangaren tamau ao n ongo ngarena ao n nooria ni mangauti, n aron te aomata ae kororaoi. Ma n te mata n onimaki, I katamneiia Alisa, n ae bwanin n aki kona n rootaki ni kangangan aon te aba ke marakin te mate—te mangauti, kororaoin tokanikain Alisa ao ma bwaninin te kukurei.

Tabeua Itita n nako, e koreia n ae kai oota: “Te maiu rinanon Arana. Ngkai mwaitin te kantaninga. N taainako. Rinanon bwaai ni kabane. I tangira te Itita bwa e kauringai.”23

I kakoaua ni koauan te Mangauti. Iesu Kristo e maiu, ao Ibukina, ti na manga bane ni maiu riki. N aran Iesu Kristo, amen.