2005
O Faamanuiaga e Maua Mai i le Faitauina o le Tusi a Mamona
Novema 2005


O Faamanuiaga e Maua Mai i le Faitauina o le Tusi a Mamona

O lenei, o la tatou matafaioi o le suesue lea i le Tusi a Mamona, ma aoao i ona mataupu faavae ma faaaoga ai i o tatou olaga.

Ou te tulimataia lava masina taitasi i le taunuu mai o le mekasini matagofie o le Liahona. E faamalosi ai a’u i savali mai le Au Peresitene Sili, lea e i ai lava i lomiga taitasi. O le Liahona ma le Ensign o Aokuso na aumai ai se lu’i mai ia Peresitene Hinckley ina ia faitau pe toe faitau le Tusi a Mamona a o le’i oo i le faaiuga o le tausaga.

Aisea lava ua talitonu ai Peresitene Hinckley, o le faitauina o le Tusi a Mamona o le a matuai taua ia i tatou taitoatasi? Na ia saunoa:

“O lona tulai mai e faavavau e pei o le upumoni ua salalau solo [i le lalolagi atoa] e pei o le tagata soifua. E na o le pau lea o le tusi o loo i ai i totonu se folafolaga, e mafai e lē na te faitauina e ala i le mana faalelagi, ona iloa ma le mautinoa lona moni.

“O lona amataga mai e faavavega; pe a faamatalaina le tala e uiga i lena amataga mo le taimi muamua, i se tasi e le’i faalogo muamua i ai, e toetoe lava a le talitonuina. Ae ua i ai iinei le tusi ina ia fetagofi i ai, ma uuina, ma faitauina. E leai se tasi e mafai ona faafinau i lona i ai… .

“E leai se isi molimau tusitusia o faailoa manino mai ai le mea moni, a savavali alii [ma tamaitai] ma malo i le mata’u i le Atua ma usiusitai i Ana poloaiga, e manuia i latou ma faatuputeleina, ae a latou lafoaiina o Ia ma Lana afioga, ona oo mai ai lea o le mala lea, a aunoa ma le amiotonu na te taofia, e oo atu lava i le vaivai ma le oti” (“O Se Molimau Moni ma Faamaoni,” Liahona, Aok. 2005, 4–5).

Aisea ua matua taua ai ia i tatou le faitauina o le Tusi a Mamona i aso nei? Aua foi na malamalama lelei tagata tusitala o le Tusi a Mamona, o a latou tusitusiga na faaautu lava mo tagata o augatupulaga i le lumanai, ae le o tagata o la latou lava augatupulaga. Na tusi mai Mamona i lo tatou augatupulaga, “Ou te tautala atu ia te outou e peiseai ua tatou faatasi” (Mamona 8:35). Na tusia foi e le perofeta o Nifae [upu] nei:

“O lenei, ona o lenei mea ua folafolaina mai e le Alii le Atua ia te au, o mea nei ou te tusia e tausia ai ma faasaoina, e tuufaasoloina i a’u fanau i lea tupulaga ma lea tupulaga, ina ia taunuu le folafolaga ia Iosefa, e le fano ana fanau a o tu le lalolagi” (2 Nifae 25:21).

O le Tusi a Mamona o se leo o le lapataiga i lenei augatupulaga. Tagai foi i le manino o le faamatalaina o tulaga i le lalolagi i aso nei:

“E le aoga ona fai ane se tasi [o nei tusi] e le oo mai, aua e oo mai lava, aua ua fetalai mai ai le Atua; aua e oo mai ai mai le eleele i le aao o le Atua, e leai se na te taofia; e oo mai ai foi i le aso e faapea ane ai tagata, ua mavae vavega; e oo mai ai foi e peiseai ua tautala mai se tasi nai e ua oti.

“E oo mai ai foi i le aso e alaga atu ai i le Atua le toto o le au paia, ona o pulega faalilo ma le galuega o le pouliuli.

“Ioe, e oo mai ai i le aso e faafitia ai le mana o le Atua, e faaleagaina foi lotu e faafefeteina foi i le faamaualuga o latou loto; ioe, o le aso foi e faafefeteina ai loto o taitai o lotu ma aoao, e oo lava ina matau’a i e o iai i a latou lotu.

“Ioe, e oo mai ai i le aso e faalogoina ai tala i afi, ma matagi tetele, ma puao o le asu i nuu mamao;

“E faalogoina foi taua ma tala i taua, ma mafuie i lea mea ma lea mea.

“Ioe, e oo mai ai i le aso e i ai mea leaga e tele i luga o le fogaeleele; e i ai foi le fasioti tagata, ma gaoi, ma pepelo, ma faa’oleolega, ma faitaaga, ma mea inosia uma; e fai ane ai foi nisi e toatele, Ia faia lenei, ia faia lena, e le afaina, aua e tauleleia e le Atua o e faapea i le aso gataaga. A e peitai, oi talofa i e faapea, aua o i ai i latou i le au oona ma noanoaga o le amioletonu” (Mamona 8:26–31).

Na toe ta’ua foi e Peresitene Ezra Taft Benson le mea moni e faapea, o le Tusi a Mamona e faapitoa lona aoga i o tatou taimi, ina ua ia saunoa mai:

“O le Tusi a Mamona na tusia mo i tatou i aso nei. O le Atua na tusia le tusi. O le tala o se nuu na faatoilaloina, na tuufaatasia e alii musuia mo lo tatou manuia i aso nei. E le’i maua e na tagata le tusi—sa fuafuaina mo i tatou. O Mamona, o le perofeta anamua o loo faaigoa ai le tusi, na otootoina faamaumauga ua leva. O le Atua, o le na te silafia le mutaaga mai le amataga, sa ta’uina atu ia te ia mea ia aofia ai i lana otootoga, o le a faapea ona tatou manaomia i o tatou aso” (O Le Tusi a Mamona o le Afioga a le Atua Ensign, Me 1975, 63).

E masani ona tatou faitauina le tala, o se talafaasolopito o se nuu ua faaumatia, ae tatou te le manatuaina sa tuufaatasia e perofeta musuia mo le faamoemoega ina ia fesoasoani ia i tatou ia [tatou] o mai ia Keriso. E le’i fuafuaina e le au tusitala autu o le Tusi a Mamona, e avea o se tusi o talafaasolopito. O le mea moni, fai mai Iakopo, na poloaiina o ia e lona uso o Nifae ia ou “tusia foi na o ni nai tala puupuu e uiga i le talaaga i lenei nuu” (Iakopo 1:2).

O taimi uma lava tatou te faitauina ai le tusi, atonu tatou te fesili ifo ia i tatou lava, “Aisea lava na filifili ai e nei tusitala nei tala po o mea patino na tutupu ia aofia i le tusi? O le a se taua ia i tatou i le taimi nei?”

O loo i ai i lesona tatou te aoaoina mai le Tusi a Mamona, le faapogai ma aafiaga o taua, ma tulaga e faamaonia ai. O loo faamatala e uiga i le leaga ma le matautia o taupulepulega faalilolilo, lea e faia ina ia maua ai le pule ma sue ai mea i tagata. O loo ta’ua ai e moni e i ai Satani ma faailoa mai ai nisi o auala o loo ia faaaogaina. O loo fautuaina ai i tatou ia faaaogaina ma le faautauta le tamaoaiga. O loo ta’u mai ai upumoni malamalama ma le taua o le talalelei, ma le moni ma le paia o Iesu Keriso ma Lana taulaga togiola mo tagata uma. O loo faailoa mai ai ia i tatou le faapotopotoina o le aiga o Isaraelu i aso amuli. O loo ta’uina mai ia i tatou ia faamoemoega ma mataupu faavae o le galuega faafaifeautalai. O loo lapataiina ai i tatou mai le faamaualuga, paie, faatuatuai, o le matautia o uputuu sese, taufaasese, ma le ola le mama.

O lea, o la tatou matafaioi o le suesue lea i le Tusi a Mamona, ma aoao i ona mataupu faavae ma faaaoga ai i o tatou olaga.

E amata le Tusi a Mamona i se tala matagofie, i le taua o le i ai ma le faaaogaina e aiga o tusitusiga paia. O Liae, o se tamā perofeta, na lapataiina ua i ai ni tagata sa saili e fasioti o ia, ona o ana folafolaga e uiga i lo latou amioleaga. Sa faatonuina o ia e ave lona aiga ma sosola ese.

“Ua oo ina te’a atu o ia i le vao. Ua na tuua lona fale ma le fanua o lona tofi, ma ana auro, ma ana ario, ma ana mea taua, ma ua le ave se mea e tasi ma ia, ua na o lona auaiga, ma mea e ai, ma fale ie, ma ua tea atu i le vao” (1 Nifae 2:4).

Ina ua mavae se taimi o malaga, na fai se miti a Liae lea sa fetalai i ai le Alii, e le tatau ona latou malaga mamao tele, ae le’i toe foi i Ierusalema e aumai tusi a o latou tama ia sa tusia i luga o papatusi apamemea. O nei papatusi na i ai foi upu a perofeta ma poloaiga a le Alii. Sa tuuina atu i atalii e toafa o Liae le matafaioi e toe foi atu e aumai ia tusi.

Ina ua taunuu atu i Ierusalema, sa latou faia ni vili e filifili ai po o ai o le a alu i le fale o Lapana ma talosaga atu mo papatusi apamemea. Na faasaga le vili ia Lamana. Sa oo atu o ia ia Lapana, “ae faauta, ua oo ina ita Lapana, ua tulei ia te ia ai ona luma; ua le loto o ia ina ia ave tusi e ia. O lenei, na ia fai mai ia te ia: Faauta, o oe o le fao mea ou te fasioti ia te oe” (1 Nifae 3:13). Sa sola Lamana mo lona ola, e aunoa ma papatusi apamemea.

O le mea e tasi na ou matauina i lenei taumafaiga muamua, sa foliga mai e le’i i ai se fuafuaga lelei a le au uso. Ua aoao mai ia i tatou e lenei mea se lesona taua, e mafai ona tatou faaaogaina i le suesueina o tusitusiga paia. Ia tatou faaali atu lo tatou naunautai i le faitauina o le Tusi a Mamona, e ala i le faia o a tatou suesuega faatasi ma se fuafuaga patino.

I lana tusitusiga o loo i le Ensign ma le Liahona, na tuuina mai ai e Peresitene Hinckley “se lu’i i tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa, faapea ma a tatou uo i soo se mea, ina ia faitau ma toe faitau le Tusi a Mamona.” Ona ia ofoina mai lea o se fuafuaga e ausia ai lena lu’i: “Afai o le a e faitauina sina vaega e sili atu nai lo le tasi ma le afa mataupu i le aso, o le a mafai ona e faitauina uma le tusi a o le’i mae’a le tausaga lenei” (Liahona, Aok. 2005, 5–6). O lea ua uma atu Aokuso ma Setema. E tusa ai ma le fuafuaga a Peresitene Hinckley, ua tatau ona oo la tatou faitau i le Tusi o Alema i le taimi lenei—i se mea o le va o le mataupu e 4 ma le 12. Pe ua i luma lau faitau i lo lena pe o i tua?

Ina ua le manuia le taumafaiga muamua ina ia maua mai ia papatusi apamemea, sa mananao uso o Nifae e tuu ae foi atu i lo latou aiga i le vao. Peitai, sa uunaia i latou e Nifae ina ia taumafai pea, ma faatu atu se isi auala e maua mai ai tusi: “O le mea lea ia tatou faamaoni ai i le tausiga o poloaiga a le Atua; o lea foi ia tatou o atu ai i le laueleele o le tofi o lo tatou tama, aua faauta, na ia tuua le auro, ma le ario, ma oloa eseese uma. O mea uma nei ua ia faia ona o poloaiga a le Atua… .

“Ma ua oo ina o atu i matou ia Lapana, ma ua manao na te aumai ia te i matou tusi … , a e matou te avatu ai ia te ia a matou auro, ma a matou ario, ma a matou mea taua uma” (1 Nifae 3:16, 24).

O le faataitaiga a Nifae, ua aoao mai ai ia i tatou, e sili atu ona taua ia faamanuiaga o tusitusiga paia nai lo meatotino ma isi mea o le lalolagi. O le sailia o mea a le lalolagi, o nisi taimi e mafai ona aumaia ai ia i tatou le fiafia i le taimi lava lena, peitai e le o le fiafia ma le olioli tumau. A tatou saili i mea a le Agaga, o ona taui e faavavau, ma o le a aumaia ia i tatou le lotomalie, o loo faapea ona tatou sailia e ala i lenei aafiaga faaletino.

Ua uunaia i tatou e Peresitene Hinckley e faitau le Tusi a Mamona, e siitia ai i tatou i luga a’e o mea a le lalolagi, ia olioli i mea a le Alii. Na ia saunoa, “Ou te folafola atu ia te outou e aunoa ma le faatuai, afai o le a tausia e outou taitoatasi lenei polokalama faigofie, e tusa lava pe ua faafia ona e faitauina le Tusi a Mamona, ae o le a oo mai i totonu o outou olaga ma totonu o o outou aiga se fuataga faaopoopo o le Agaga o le Alii, o se folafolaga mausali ina ia savavali i le usiusitai i Ana poloaiga, ma se molimau malosi atu e uiga i le moni o le i ai o le Alo o le Atua” (Liahona, Aok. 2005, 6). O nei faamanuiaga e sili atu ona taua nai lo mea a le lalolagi.

Ina ua ofo atu e Nifae ma ona uso e faafesuiai a latou oa mo papatusi apamemea, sa faoa e Lapana a latou meatotino ma taumafai e faaumatia o latou ola. Sa matuai lotovaivai ona ua le manuia foi se tasi taumafaiga, ma sa toe mananao foi Lamana ma Lemuelu e lafoai le mea na la manatu o se galuega faigata. Ae peitai, na le maluelue Nifae i lana tautinoga e usitai i le poloaiga a le Alii. Sa ia fai atu i ona uso faapenei: “Ina tatou toe o ae ia i Ierusalema, ma ia tatou faamaoni i le tausiga o poloaiga a le Atua; aua faauta, e silisili lona malosi i le malosi o le lalolagi uma, ona le silisili ai lea i se a i le malosi o Lapana ma lana toalimasefulu, ioe, po o ana mano?” (1 Nifae 4:1).

O le tali i le tofiga ma le faatuatua i le Alii, na aumaia ai le taunuuga na manaomia. A o alu atu Nifae e aumai ia tusi, sa faapea ona taitaiina [o ia] e le Agaga, sa tuuina atu ai Lapana i ona lima. O lona faatuatua ma le usiusitai, na faasaoina ai e Nifae mo ia lava ma lona aiga ia faamanuiaga, o le i ai lea o tusitusiga paia. O lea la ua latou mauaina nei papatusi apamemea, ua mafai loa ona toe foi atu Nifae ma ona uso i lo latou tama i le vao ma faaauau ai la latou malaga.

Afai o le a tatou tali atu ma le faatuatua i le lu’i a Peresitene Hinckley, ua tuuina mai ia te i tatou folafolaga tautino a lo tatou perofeta i faamanuiaga o le a tatou maua mai ia tatou suesuega o le Tusi a Mamona. O le a tatou iloa ai, e pei ona iloa e Nifae ma lona aiga, o tusitusiga paia e “manaomia; ioe, e aoga tele lava ia te i matou (1 Nifae 5:21). E mafai foi ona tatou maua faamanuiaga na folafola mai e Moronae, a o ia faaiuina ana tusitusiga i le Tusi a Mamona:

“Ioe, o mai ia ia Keriso, ina ia faaatoatoaina outou e ia, ma ia teena e outou le amioletonu uma, ma alolofa atu i le Atua ma o outou loto atoa, ma o outou manatu, ma lo outou malosi uma, ona lava ai lea o lona alofa tunoa mo outou, ina ia atoatoa ai outou ia Keriso i lona alofa tunoa; afai foi ua atoatoa outou ia Keriso i le alofa tunoa o le Atua, tou te le mafai lava ona faafitia le mana o le Atua” (Moronae 10:32).

O le tausaga lenei tatou te faamanatuina ai le lona 200 o tausaga o le soifua mai o le Perofeta o Iosefa Samita. O le Tusi a Mamona o loo maua ai se faamaoniga mautinoa o le galuega a le Perofeta o Iosefa, ma le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso. Sa saunoa Peresitene Hinckley i le mea lenei i la tatou konafesi aoao ia Aperila e uiga i le Tusi a Mamona: “O se mea faitino e mafai ona taulimaina, e mafai ona faitau i ai, e mafai ona tofotofoina … ou te manatu ua tatau i le lalolagi Kerisiano uma ona aapa atu ma faafeiloai ma talia e avea o se molimau olaola. O se faailoga foi lea o se sao tele lea na oo mai, o se faaaliga i le Perofeta [o Iosefa].” (“O mea Sili Ua Faaalia Mai e le Atua,” Liahona, Me 2005, 82).

Ou te tatalo ia oo atu i le faaiuga o le tausaga, ua uma ona faitau e i tatou uma taitoatasi le Tusi a Mamona, e tali atu ai i se lu’i a lo tatou perofeta i le taimi nei, o Gordon B. Hinckley, ia faamamaluina ai le perofeta o le Toefuataiga, o Iosefa Samita. Talosia ia faia sa tatou fuafuaga, o le a tatou mulimuli ma le faatuatua ina ia tofo i ai ma maoona ai i mea e le i’u ma faavavau, o upu ia a le Atua o loo maua i le Tusi a Mamona, o la’u tatalo lea ma le lotomaulalo i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Lolomi