2005
Saunoaga Tomua
Novema 2005


Saunoaga Tomua

O le tuputupu a’e o le Ekalesia mai lona pepe meamea i le tulaga maualuga ua i ai nei, e matua tulaga ese lava, ae ua na o le tumutumu fua lea ua tatou papa’i i ai.

O’u uso e ma tuafafine, ou te fia faaopoopo atu foi la’u faafeiloai ia te outou i lenei konafesi maoae a le Ekalesia i le lalolagi atoa. Ua matua leai se ofi o le Nofoaga Autu tele mo Konafesi i le Aai o Sate Leki, ua faapena foi ona faatumulia isi potu fono uma i lenei itu. Matou te talanoa atu e le gata ia te outou o loo aofaga potopoto i lenei fale, ae faapea foi i latou o loo potopoto i le tele o atunuu. Matou te faafeiloai atu ia te outou uma lava. Matou te alolofa ia te outou o o matou uso ma tuafafine.

Sa ou faamisiona i le Atu Peretania i le silia ma le 70 tausaga talu ai. Sa maopoopo lava se vaega o le Malo a Peretania. O lena malo, sa avea ma aiga lautele faaupufai o malo i luga o le fogaeleele. Sa faapea le tala, e le goto lava le la i le Faigamalo a Peretania. Sa agiagia le Tagavai a le Malo o Peretania i le lalolagi atoa.

E tele ni mea lelei na afua mai i lena malo i le tele o eria. Peitai, sa tele naua foi le pagatia. Na oo mai ona o le toilalo popo, o pulega saua, o taua, ma feeseesea’iga. Sa tanumia ponaivi o fitafita Peretania i fanuatanu i vaega eseese o le lalolagi.

Ua mou uma atu. Sa tusia e Rudyard Kipling e faatatau i lea tulaga toilalo, i lana solo e igoa o le RECESSIONAL:

Na gogoto ifo o tatou fuavaa i mea mamao;

I le oneone ma afi mumu.

Aue! O mea uma na faaneenee ai ananafi,

Ua tusa lava ma Nineva ma Turo!

(“God of Our Fathers, Known of Old,” Hymns, no. 80)

Ua i ai nei se isi malo. O le malo o Keriso le Alii. O le malo o le talalelei toefuataiina. O le malo o le Atua. Ma e le goto lava le la i luga o lenei malo. E le’i oo mai ona o se toilalo popo, po o se feeseesea’iga, po o se taua. Na oo mai i se faatauanau filemu, i se molimau, o aoaoga, o se tasi iinei ma se tasi iina.

E pei ona outou silafia uma, o le tausaga lenei tatou te faamanatuina ai le 200 o tausaga o le Perofeta o Iosefa Samita, ma le lona 175 o tausaga o le faatulagaga o le Ekalesia.

O le tuputupu a’e o le Ekalesia mai lona pepe meamea i le tulaga maualuga ua i ai nei, e matua tulaga ese lava, ae ua na o le tumutumu fua lea ua tatou papa’i i ai.

O le fausiaina o malumalu o se faailoga lea o lenei tuputupu a’e. Ua 122 nei o tatou malumalu ua faaaogaina i le tele o itu o le lalolagi. Ua matua faamanuiaina lava o tatou tagata i nei malumalu. O tagata taitoatasi uma ua agavaa mo se pepa faataga o le malumalu, ua agavaa foi o se Au Paia faamaoni o Aso e Gata Ai. O le a totogi ana sefuluai atoatoa, o le a tausia le Upu o le Poto, o le a lelei ana fegalegaleaiga faaleaiga, ma o le a avea ma se tagatanuu e sili atu o le nuu. O le auauna atu i le malumalu o le taunuuga lea o a tatou aoaoga ma gaoioiga uma.

O le tausaga na te’a nei, e 32 miliona sauniga sa faataunuu i totonu o malumalu. Ua sili atu nai lo se isi lava tausaga. I le taimi nei, o nisi o o tatou malumalu ua matua tutumu lava ma ua le ofi. E ao lava ona taulimaina tulaga manaomia ma manaoga o o tatou Au Paia faamaoni.

Sa fofoga atu talu ai nei se malumalu fou i sautesasa’e o le Vanu o Sate Leki. E lua nisi nofoaga matagofie i sisifo ma sautesisifo o le vanu, na maua mai ona o le agalelei o i latou sa faato’aina nei laueleele. O le nofoaga muamua o le a fauina ai e tao le atiina a’e o le Tafaoata [Daybreak development], ma o lea e faasilasila aloa’ia atu ai i le asō. Atonu o le a outou fesili pe aisea matou te naunau ai lava i Utah. E mafua ona o le tele o gaoioiga o loo manaomia ai. Peitai ua tatou faagasolo foi i luma i malumalu fou i Rexburg ma Twin Falls, Idaho, o Sacramento i Kalefonia, o Helsinki, i Finelani, ma le Aai o Panama, i Panama, o Curitiba, i Pasila, ma le isi lea e le tatau ona ou ta’uina atu i le taimi nei ona e le’i faasilasilaina, ae e le o toe mamao ona faasilasila lea. O loo i ai foi isi o loo tau fuafua. O [malumalu] uma ua ou ta’ua, ua i ai fanua, ma o loo faagasolo pea le faamae’aina o galuega i ona tulaga eseese.

Matou te faafetai tele i ta’utinoga paia a o tatou tagata ua mafai ai nei mea uma.

O se tasi o itu ua sili ona popole ai i la tatou galuega faatino o malumalu, a o saga faateleina le salalau o malumalu i le lalolagi, ua tele ina sili atu ma le tasi ia galuega sui e faia mo se tagata maliu e toatasi. E galulue i le taimi e tasi ia tagata i atunuu eseese, i le laina faaleaiga e tasi, ma e tutusa lava igoa latou te galulue ai. Latou te le iloaina o loo i ai foi tagata i isi itu o loo faia le mea lava lea e tasi. O lea sa matou punoua’i ai mo se taimi umi i se taumafaiga faigata tele. Ina ia ‘alosa mai le toe faia faafia, ua i ai le vaifofo o loo taoto nei i le tomai lavelave faanei ona po tau komepiuta. Ua i ai ni mua’i faailoga ua ta’u mai ai o le a mafai, ma afai e moni lea, o le a avea o se mea moni ofoofogia i le lalolagi atoa.

Ua silafia e le toatele o outou ua faia a tatou konafesi faalesiteki e faaaoga ai faasalalauga faasatelite. Ua matua ola tele le Ekalesia, ma ua le toe mafai ai e uso o le Au Peresitene Sili, o le Korama a le Toasefululua, ma isi Au Pulega Aoao ona asiasi atu i siteki taitasi, sei vagana ai le toe faatulagaina ma ni vavaega. Ua mafai i faasalalauga faasatelite ona matou lauga atu i le Aai o Sate Leki, ae lagona ma iloa mai i nofoaga autu o siteki ma isi fale i le salafa o le kelope. O se mea faavavega ma le ofoofogia.

O le auala lava lea e tasi o loo auai mai le toatele o outou i la tatou konafesi i le aso. Ua tuufaatasia i tatou e pei o se aiga faavaomalo tele i musika ma tatalo, faapea i aoaoga ma molimau a la tatou Usoga.

Faafetai atu mo mea uma o loo outou faia, outou le Au Paia matagofie o Aso e Gata Ai. Faafetai atu mo galuega e tele a Fitugafulu Eria, o au epikopo ma au peresitene o siteki, o taitai o ausilali, o au peresitene o malumalu ma misiona, ma le anoanoa’i o isi o loo tuuina atu ma le matua matamau lava o latou taimi, taumafaiga, ma meatotino, e uuna’i ai i luma le malo o le Atua i le lalolagi.

Ou te tatalo o’u uso e ma tuafafine, ina ia i o outou luga faamanuiaga aupito silisili o le lagi, i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

Lolomi