Onimaki iroun Iesu Kristo
Kawaiu ae abwabwaki n riki bwa te taokita ni bwaai n aoraki bon ti moanakin te waaki. Imwin anne a roko ririki ni mwakuri n te onaoraki, kakaei, kataneiai aika onoti, ao tuoan ma kakoauan taian ukeuke. Imwina a taorimwiaki n ririki aika mwaiti ibukin te anga reirei, ibuobuoki, ao taian kakaewenako ibukin moan waakin te korokoro ni kaukan te buro, aikai ni kabane a bon karokoai nakon te karineaki ae korakora ibukin aron bairean tein ao mwakurin rabwatan te aomata. I bon kakoaua bwa aron karikana e bon baireaki mai karawa.
Rabwatan te Aomata ae Moan te Kamiimi
Iangoa aron moan riki rabwatan te aomata. E moanaki man ikotakin uoua bwain te rabwata aika uarereke aika manin te kariki— teuana ana man te tina ao teuana ana man te tama. A uaia, bwain rabwata aikai ni kanoaki n aekakin nako bwaai ma rongorongo ibukin te aomata ae boou ma aron teina mairouia ana karo, ake a kawakinaki inanon te tabo ke marena ae moan te uarereke man aki kona n nooraki n te mata. Uabwi-ma-teniua koromotion (chromosomes) mairouia kaaro a ikotaki n ti teuana inanon te rabwata ae boou. Taian koromotion aikai a kanoaki n taian tiene (genes) aika ngaa ma ngaa ake a bairea aron tein aron rabwatan te aomata ae tuai ni bungiaki. Tao bon 22 te bong imwiin ikotakia taian tiene aikai, e a moanna ni bwaam te buro ae uarereke. Ni koron 26 te bong, e a moanna ni buti te rara. Taian tiene a ikoikotaki man bwebwenaua. Tabeua a riki bwa taian mata aika noraaba; tabeua a riki bwa taian taninga aika kakauongo ke taian tabonibai aika namakini bwaai aika kamiimi ake a katobibira.
Bwain te rabwata n tatabeua a bon rangi ni kamiimi aron karikaia. Te mata iai ana konabwai ni kaeta ana taratara ibon irouna. Bwaai n namakin ao taian mwatireti a karekea te kona n noraaba ni maata aika uoua ni katea te banna ae tii teuana man te tamnei ae teniua mwakorona. Te taninga e raira birin naon te karongoa nakon bwanaa aika e na kona n ongoraeaki inanon te kaburoro.
Iai aua maamatan te buro aika moan te kakai uruaki ake a babairea aron butin te rara. Mwaitin aia tai ni uki ao man iin inanon teuana te bong e raka nakon 100,000 te tai—36 te mirion te tai n te ririki. Ma tii ngkana e bitaki arona n te aoraki, a bon kona ni kaitara te karawawata aio nakon are akea tokin taina. Akea te bwai ae karaoia te aomata ae na kona ni maennen n taainako ao ni maan n aki kona n uruaki. Ni katoa bong, buroon te ikawai e bwamwia te ran ni kaona te 2,000-gallon (7,570-L) tangke. Iaon tabon te buro bon mwiin te iti are e kakanakoa te iti ae korakora rinanon taian rain aika a okoro aekakia, ni kabuti kontano karain mwatireti ni kamwakuriia ni kabane.
Iangoa aron waakin te rabwata ni boutoka ana mwakuri nako. Bwaina nako aika ikatoatoa bon iai boutokaakia ngkai naba ae tauraoi mairoun toana are teuana. Bwaina ake akea toaia, n aron te kaburoro, te buro, ao te ato, a bon kamwarakeaki man kawain mwiin te rara aika uoua. Aei e bon kamanoa bwain te rabwata ngkana butin te rara e uruanaki man te kawai teuana.
Iangoa aron ana konabwai te rabwata ni bon kamanoa ibon irouna. Kamanoana man waaki ni kaikoaki, e namakinna man ataa te maraki te rabwata. Ibukin kaitaran te ituaki n te man, e kabuti ni karokoi tautian te rabwata. Aki ti buoka ni buakana te kangaanga ae riki ngkai naba, ma a teimatoa n tuuka man totokoa te ituaki n te man nakon taai aika a na roko.
Iangoa aron te rabwata ni karaoi uruakina ibon irouna. Taian rii aika uruaki a karaoaki mwaotoia ao n rikirake ni manga matoatoa. Te kun ae raeuaki n nano e bon kamaoa irouna. Te rara ni kawain butin te rara e kona ni bonotia ibon irouna. Te rabwata e kakaboui n onoi mwiia ibon irouna ana tiene (cells) ake a bane taia.
Te rabwata e bon kabuti bwaai nako ake a kainnanoaki ibon ibukina. Mwaitin nako bwaai n aoraki ma kamanoana a teimatoa ni kakarekeaki n aron kainnanoana. Ao n aki ongea aron rababan bibitakin te kabuebue n te enwiromenta, kabuebuen te rabwata e bon karauaki n tararuaki arona inanon kawai aika tiatianaki.
Rinanon ririki aika mwaiti ake I a tia ni waaki iai, I a tia n reiakinna bwa e reke katokan te aoraki ti ngkana a iraki nanon taian tua ake a kaineti ma te kakabwaia.1 Aron tein ao waakin mwakurin te rabwata a tauaki taekaia iaan te tua. E taekinaki ni manewen te koroboki ae tabu bwa ni katoai abanuea bon iai tuana; ao ni katoai tuua ao bon iai kabaeakia ao aron waakinaia.2
Taan rabakau inanon waaki ni kaetieti aika mwaiti a irii naba aekaki n tua ao babaire ake a kaotaki nakoia, e kona ni kaineti bwa katautauan kawain te iabuti ma te ora, kawain butin namakaina, ke te tabo are e na kaoti iai te itoi i karawa. Aekaki n tua ao babaire aikai a bon aana te karikibwai ni kabane. Taian tua aika a kona ni kuneaki mani kabwarabwaraki nanoia. A bon kona ni baireaki nako mwiin aia mwakuri. Aekaki ni bootaki akanne a bon kaota kakoauan te Tia Karikibwai ae Moan te Kakannato.3
N aron taekana teuana, waakin te onimaki, e aki kona ni baireaki. Ma babairean te onimaki iroun te Atua ma te tua ao waakin babaire ibukin te aonaaba e bon kaotaki inanon booki aika tabu, are e taekinna bwa te Atua e a tia n anga te tua ibukin bwaai ni kabane, are a mwainging inanon taaia.
Ma babairean te onimaki iroun te Atua ma te tua ao waakin babaire ibukin te aonaaba e bon kaotaki inanon booki aika tabu, are e taekinna bwa te Atua e a tia n anga te tua ibukin bwaai ni kabane, are a mwainging inanon taaia;
kawain karawa ma te aonaaba, are e kaira ara aonaaba ma buraneti ake tabeua, a bane aroia n teimatoa.
Aikai ni kabane bon taian abanuea, ao te aomata ane e a tia n noora te aekakina ke teuana man aikai e a bon tia n noora te Atua ni mwamwakuri inanon mimitongina ao mwaakana.4
Mimitongin te Karikibwai
E taekinaki ni Booki aika tabu bwa karawa, te aba, ao bwaai ni kabane iaon te aba a bane ni karikaki mai karawa.5 A buokira naba booki aika tabu bwa ti na atai riki taekan aia waaki ni kauatabo te Atua ao Natina te Mwaane, Iesu Kristo, ibukin te Karikibwai. Te moan taeka inanon te Baibara e taekinna, “Ngke a tuai ni karikaki bwaai, ao E karika karawa am aonaaba te Atua,”6 ao, “e karika te aomata te Atua ni katotongana, … e karikia bwa te mwaane ao te aine.”7 Te boki ibukin Abraham e reirei bwa a ruo rikaaki taian Atua ni bairea karikan te aomata n oin katotongaia, ni karikiia n aron teia taian Atua, mwaane ao aine.”8
A koreaki inanon te boki ae tabu ana namakin Tamara are i Karawa ibukin Natina te Mwaane ae Tangiraki ao ibukia aomata n tatabemania: “Ba E tangiria aomata te Atua n te aro are E anga Natina ae te Rikitemanna iai, bwa e aonga n aki mate ane onimakinna, ma e na reke irouna te maiu are aki toki.”9
E moanaki te boki ibukin Ioane ma te katanoata aei:
“Ngke a tuai ni karikaki bwaai, ao bon iai te Rokou, ao E memena te Rokou iroun te Atua, ao bon te Atua te Rokou.
“E memena Teuarei iroun te Atua ngke a tuai ni karikaki bwaai.
“A bane ni karikaki bwaai i Rouna; ao ngke tao akea Ngaia, ao e aki karikaki te bwai teuana ae karikaki.”10
Te koroboki ae tabu aei e kaotia bwa te Taeka11 ibukin te Atua bon Iesu Kristo—ana minita n aomata te Atua ibukin tauan taekan karawa ao aonaaba ao te Tia Karikibwai ibukin te maiu ni kabane.
Te koaua aei e kamatoaki nakon Moses iroun Tamara are i Karawa, are e taku bwa man ana taeka Mwaakana E karika te aonaaba ma bwaai ni kabane ake a mena iai.
Taekan Mwaakana bon Natina te mwaane ae te Rikitemanna, ngaia are onrake n te nanoanga ao te koaua.
E kariki aonaaba aika mwaiti kurikuri; ao E karikia ibukin oin ana kantaninga; ao iroun Natina E karikii, are bon ana Rikitemanna.”12
A mwaiti riki koroboki aika tabu ake a kamatoa bwa, iaan ana babaire te Tama, bon te Tia Karikibwai Iesu Kristo.13 Teuana ana koaua ibon Irouna ae rangi ni katika te nano: “Nooria, bon Ngai Iesu Kristo Natin te Atua. I karika karawa ma aonaaba, ao bwaai ni kabane ake a mena iai. Bon raou te Tama mai i moana.”14
Te Waaki ibukin te Bitaki ao te Rikirake n te Onimaki iroun Iesu Kristo
Ibukina bwa e na kona temanna ni butimwaia bwa reirei a kainnanoa te onimaki ae teimatoa ni mwamwakuri man rikirake. Te onimaki bon aan te koaua ibon iroun temanna. Moan tuua n te euangkerio e moan waaki ma te onimaki iroun te Uea Iesu Kristo.15 E taku Bauro bwa “te onimaki bon te aki-nanokokoraki nakon baika kaantaningaki, ae kakoauan baika aki nooraki.”16 E kakoaua “bwa E na maeka Kristo i nanomi n te onimaki; ao bwa kam aonga ni kona, ngkami aika kam kateimatoaki ni wakaa ma boua n te tangira, n ata te baerei … tangirara iroun Kristo.”17 E bubutira Bauro bwa “rokora ni kabaneira n te onimaki ae ti teuana, ma atakin Natin te Atua.”18
Bwa bon aio bukin anganakira te tua aio; Ma ngaia ae bon te tua ae e a tia ni mate are ti na kawakinna, ao ti a kamaiuaki inanon Kristo ibukin ara onimaki; ma n teimatoa ni kaawakina te tua ibukin irakin tuua. Ao ti kaakarabakauakina Kristo, ao ti kimwareirei iroun Kristo, ao ti tataekina Kristo, ao ti taetae ni burabeti bwa antai ake a na kawaria ibukin kamaunaan aia bure.19
Ngaia ae kam waaki nako man teimatoa inanon Kristo, ma ni karaoi, ma tangiran te Atua ma aomata ni kabane. Ma ngaia ae kam na waaki nako, ao n teimatoa ni karokoa te toki, ao taraia, ae kanga ana taeka te Tama: E na reke iroumi te maiu ae akea tokina.20 Bwa bon anne te bwaintituaraoi ae te kabanea ni kakannato mairoun Atua21
Te onimaki ae mwamwakuri man rikirake inanon te Uea e karekea te rairaki ae bwanin ao te motinnano ae bwanin ni koaua ibukin Ana mwakuri ae tabu. Ti riki bwa ataein te berita ae tabu; ti riki bwa Natina. E kamatoaki naba inanon booki aika tabu: “Ao ngkai, ibukin te berita ae tabu ae kam a tia ni karaoia, kam na aranaki bwa natin Kristo, natina mwaane, ao natina aine; bwa taraia, n te bong aio ao e a tia ni manga bungia tamneimi; bwa kam taekinna bwa a bitaki nanomi rinanon onimakinan arana; mangaia, ae kam a bungiaki irouna ao kam a riki bwa natina mwaane ao aine ngkami.”22
Te onimaki ae mwamwakuri man rikirake inanon te Uea e uota te rairaki, ae korakora ae riki inanona,23 ni bita aron te iango, man waakin te aonaaba nakon taian waaki n Atua. E na karekea nakon te manna te rairannano ma “ma te nano ni koaua.”24 E reitia Aramwa, “Kabwarabwara nakoia te rairannano, ma onimakinan te Uea Iesu Kristo; reireinia bwa a na kananorinanoia ao a na nimamannei man nanorinano inanoia; reireinia bwa a na kaitarai nako ana kariri nako te riaboro, n aia onimaki iroun te Uea are Iesu Kristo.”25
E riki Ana Boki Moomon, bwa e na bon, raira nanoia Iutaia ao Tientaire bwa Iesu bon te Kristo, te Atua ae akea tokina.26 Naake a wareka Ana Boki Moomon ao man bubuti ma te onimaki ngkana e koaua te boki a na karekea kakoauana ae bon koaua. A na bon “ataia … bwa Iesu Kristo bon te Tia Kamaiua te aonaaba [ao] bwa Iotebwa Timiti bon ana tia kaotioti ao ana burabeti ni boong aika kaitira.”27
Onimakinan Iesu Kristo: E kakaawaki ibukin te Kamaiuaki ao te Karietataki
Onimakinan Iesu Kristo e na aki ti uoti taian kakabwaia n te maiu aei, ma e kakaawaki ibukin te kamaiuaki ao te Karietataki ae akea tokina. E taekinaki ni boki aika tabu bwa aomata ni kabane a riai n rairinanoia ao n onimakina aran Iesu Kristo, ao n neboa te Tama n Arana, ao n teimatoa ni karokoa te toki inanon te onimaki n arana, ke a na aki kona ni kamaiuaki n abanuean te Atua.28 Te Uea e bukinia naba kaaro n reireinaia natia bwa a na karekea te onimaki iroun Kristo ae Natin te Atua ae maiu.”29
I kakoaua bwa Iesu bon te Kristo, Natin te Atua ae Maiu. Bon ngaia te Tia Karikira, te Tia Kamaiu ao te Tia Kabooira,30 te Tia Tei nakon te Tama,31 te Tia Kamaiu,32 ao bon Jehova ibukin te O Tetemanti.33 Bon ngaia Emanuera ae kanoan te berita,34 te Meetia ae kabiraki,35 ao bon ara Banna ni Katooto ae kakannato.36 Te bong teuana E na oki n taua taekan ao ni kaueaki bwa aia Kiing king ao aia Uea uea.37 N tokina, ngaira n tatabemanira ti na tei Imatana ni bongin te motikitaeka.38 I tataro ibukira n tatabemanira bwa ara onimaki Irouna e na kona ni butimwaeaki.