2008
Ne Faitāpuekina Au ʻe he Ngaahi Hiva Palaimelí
Sepitema 2008


Ne Faitāpuekina Au ʻe he Ngaahi Hiva Palaimelí

Naʻe ʻikai te u ʻamanaki ke maʻu ha lelei mei heʻeku hoko ko e taki he meʻa faka-hivá. Ko e taimi ní ʻoku faingataʻa ke u fakakaukau atu ki ha founga ne ʻikai ke u maʻu ai ha lelei mei ai.

“Ko e houa pē ʻe 24 ʻoku toe ke ne moʻui aí, pea kapau te ne moʻui, ʻe mamatea pē mei hono matá ki lalo pea ʻikai hano faingamālie ke toe sai.” Ko e fakafuofua ʻeni ʻa e kau toketaá naʻe ʻoange ki hoku fāmilí ʻi Māʻasi ʻo e 2004. Ne u pā kālava ʻi hoku taʻu 30 ʻo ʻikai te u toe lava ʻo lea pe ngaue. Ka ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi houa fakapoʻuli mo fakataʻelata ko iá, naʻe hanga ʻe he ngaahi meʻa ne u aʻusia ʻi hoku uiuiʻi ki muʻa ko e faihiva ʻa e Palaimelí, ʻo ʻomi kiate au ha ʻamanaki lelei.

Ne u manako maʻu pē he hivá peá u ongoʻi ʻa e mālohi ʻi he fakalea ʻo e ngaahi himí. Ka ki muʻa ʻi heʻeku pā kālavá, ʻi he taimi ne uiuiʻi ai au ko e fai hiva ʻa e Palaimelí, naʻá ku manavasiʻi ʻaupito. Te u lava fēfē ʻo fakahoko ha lelei ʻi he moʻui ʻa e fānaú? Ne akoʻi au ʻi hoku puipuituʻa fakamūsiká ke u fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻi heʻeku faiakó, ko ia ne u fakakaukau ai ke u ʻahiʻahi tokoniʻi e fānaú ke nau ongoʻi e Laumālié he taimi naʻa mau hiva aí. ʻI heʻemau hivaʻi e ngaahi hiva hangē ko e “Naʻá ku Nofo ʻi Langi,”1 ne u ofo ʻi he mālohi ʻemau ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he lokí mo e ngaahi fehuʻi loloto mo fakatupu fakakaukau naʻe fai ʻe he fānaú fekauʻaki mo hono fakaleá.

Ko e taha ʻo e ngaahi founga fakafaiako ne u manako taha aí ko e Talanoa Fakaʻilonga Nima Faka-ʻAmeliká (ASL). Ne u ʻiloʻi naʻe mahino lelei ange ʻa e ngaahi hivá ki he fānaú ʻi he taimi ne mau aleaʻi ai hono fakatātaaʻi mai ʻe he ngaahi fakaʻilonga nimá e ngaahi foʻi leá. Ne u fiefia moʻoni he fanongo ki he hiva ʻa e fānaú mo sio ki heʻenau fakahoko ʻenau fakatātaaʻi fakaʻilonga nima e “ʻOku ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú.”2 Ne ongo e pōpoaki ʻo e foʻi hivá ʻo hangē ko e moʻoní ʻi hoku lotó, pea naʻá ku faʻa ongoʻi ko au ia naʻe ʻaonga ki ai ʻa e Laumālie ko ia naʻe fakaafeʻi mai ʻe he fānaú. Ne u lava ʻo ongoʻi ʻoku tupulaki ʻeku fakamoʻoní, pea ne u ongoʻi moʻoni kuo faitāpuekina au ʻe he ʻEikí.

Neongo iá, naʻe ʻikai fakangatangata pē ki he loki Palaimelí e ngaahi tāpuaki ʻo hono uiuiʻi au ko e faihiva ʻi he Palaimelí. Naʻe haʻu fakataha mo e uiuiʻí ʻa hono fie maʻu ke u ako mo tā e fasí ʻi ʻapí koeʻuhí ke u mateuteu ai ʻi he ʻaho Sāpate takitaha. Ko e meʻa leva naʻe hokó ko e toe lahi ange e manako ʻa ʻeku fānau pē ʻaʻakú he ngaahi fasi Palaimelí. Naʻe ʻomi ʻe he fakalea ʻo e ngaahi foʻi hivá ni ha laumālie ʻo e melino mo e nonga, ʻo ne fakafiemālieʻi ʻema fānaú ʻi he taimi naʻa nau mamahi aí mo fakamohemohe kinautolu ʻi he pō takitaha. Naʻa nau vili maʻu pē ke nau fanongo he Ngaahi Hiva ʻa e Fānaú ʻi he kaá—neongo ko haʻamau kiʻi lele nounou pē—pea hoko ai pē mo ʻenau maʻuloto e ngaahi hiva lahi.

Neongo ia, ko e taimi ne u pā kālava aí ko e toki taimi ia ne u fakatokangaʻi ai e ʻaonga lahi ʻo e mūsiká ʻi heʻeku moʻuí. ʻI he lahi ʻeku ngāue ki he ngaahi hiva ʻa e Palaimelí ʻi he konga ki mui maí, ne u ʻiloʻi ko e ngaahi hivá naʻa nau fakamālohia au ke u kātaki lolotonga hoku ngaahi ʻahiʻahí. ʻI he ngaahi houa ne u faingataʻaʻia taha aí, ne u lotu mo hivaʻaki pē ʻi hoku ʻatamaí ʻa e “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻí.”4 ʻI heʻeku tangi ʻo hangē ko e kiʻi tamasiʻi ʻi he veesi ʻuluakí, “Tamai Hēvani, ʻokú ke ʻi ai?” naʻá Ne tali mai ʻi he ʻaloʻofa ʻaki ʻene fakapapauʻi mai kiate au naʻe ʻikai te u toko taha pē pea naʻá Ne ʻi ai foki, ʻo hangē ko hono fakalea ʻi he veesi ua ʻo e foʻi hivá. Ko ha mālohinga mo ha tala fakapapau ia!

Lolotonga ʻeku fakaakeaké, naʻe haʻu hoku husepānití mo ʻema fānaú ke fakahoko ʻemau ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻi hoku loki ʻi falemahakí, pea mau faʻa hivaʻi ʻa e “Leaʻaki Heni ʻa e ʻOfá.”5 Ko e hiva fakamuimui taha ia ne u akoʻi ʻi he Palaimelí, pea ko e meʻa fakafiefia ke fanongo ki hono hivaʻi ʻe heʻeku fānaú, ʻo u ʻiloʻi ne u akoʻi ia kiate kinautolu. ʻI heʻenau hivá, ne u ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻeku fehokotaki mo e faʻē ʻi he hivá ʻi heʻene tūʻulutui ko ia ʻo lotú (taumaiā ne u lava mo au ʻo tūʻulutui!). Ko ʻene ngaahi tautapa ki he Tamai Hēvaní ko ʻeku tautapá foki ia. Ne u maʻu foki mo e loto houngaʻia tatau ki he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻi hoku ʻapí. Neongo naʻe ʻikai te u lava ke fakahā e ngaahi fakakaukau ko ʻení ki hoku fāmilí, ka naʻe fakaongo atu kiate kinautolu ʻe he foʻi hiva Palaimelí e ngaahi ongo ko ʻeni hoku lotó.

Kuo mei taʻu fā ʻeni ʻeku pā kālavá, pea kuo kamata ke u lava ʻo fai ha fanga kiʻi meʻa ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa naʻe ʻamanaki e kau toketaá te u toe lava ʻo faí. ʻOku kiʻi ngaue ʻeni hoku nima toʻomataʻú ʻo lava ai ke u taipe ʻi heʻeku komipiutá mo fakaʻaongaʻi ha sea saliote teketeke ʻuhila. ʻOku ou ngāueʻaki ki he fetuʻutakí ha founga ʻo e talanoa fakaʻilonga nimá (ASL) ʻa ia kuo toe fakaleleiʻi ka naʻá ku fuofua ako ʻi hono uiuiʻi au ki he Palaimelí. Pea tupu mei heni ʻa ʻeku kei lava ʻo “hivaʻi” e ngaahi hiva Palaimelí mo ʻeku fānaú pea fakahā e ngaahi ongo naʻá ku maʻú ki hoku fāmilí mo e kaungāmeʻá.

Ki muʻa peá u pā kālavá ne u palani maʻu pē ke mau hiva ʻi he papitaiso ʻo ʻeku fānaú. ʻI ʻAokosi ʻo e 2005, naʻe papitaiso ai ʻeku tamasiʻi lahí, ko Seki. Ne u lava pē ʻo tā ʻa e “ʻI Heʻeku Papitaisó”6 ʻi he pianó neongo naʻe ʻikai fuʻu sai kae tokoniʻi pē au ʻe hoku husepānití heʻeku tangutú. Meʻa ongo lelei moʻoni ke u fakahā ʻa e ngaahi ongo fakaʻofoʻofa naʻá ku maʻu ki he papitaisó ʻo fakafou ʻi he hivá pea ʻi ha founga ʻe mahino kia Sekí.

ʻI heʻeku kamata ngāue ko e faihiva ʻa e Palaimelí, naʻe ʻikai te u fakakaukau ʻe ʻaonga e uiuiʻí kiate au. Ka naʻe mahino lelei ʻene ʻaongá! Kuo tāpuakiʻi au ʻe he ngaahi hiva ʻa e Palaimelí ke toe mahino lelei ange ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, toe mālohi ange ai ʻeku fakamoʻoní, peá u lava ʻo fetuʻutaki mo hoku fāmilí, pea maʻu ʻa e mālohi ke kātaki atu pē. Mahalo pē ʻoku faingofua e ngaahi lea pea mo e fasi ʻo e ngaahi hiva Palaimelí, ka ʻoku mahino ʻa e pōpoaki mo e mālohi ʻo e foʻi hiva takitaha.

Mahalo he ʻikai mahino maʻu pē kiate kitautolu hono ʻuhinga naʻe tuku mai ai ʻe he ʻEikí ha foʻi ngāue pau kiate kitautolú. Kae kehe, kuo pau ke tau falala ki he ʻEikí pea tau tui kiate Ia mo ʻEne ngaahi ueʻí. ʻOku ou fakamālō lahi ʻi heʻeku hoko ko ha faihiva ʻa e Palaimelí peá u toki pā kālavá! ʻOku kei lava pē ke fakahoko ʻe he ngaahi hiva ʻoku ʻikai te u kei lava ʻo hivaʻakí ʻa e ngaahi ongo ʻoku ou maʻú ki he kakai kehé. ʻI he taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo ai ki hono hivaʻi ʻe heʻeku fānaú e ngaahi hiva Palaimelí, ʻoku ou ʻilo ʻoku fakamālohia ai ʻenau ngaahi fakamoʻoní pea ʻoku nau maʻu ʻa e ʻofa tatau mo ia ʻoku ou maʻu ki he ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Liahona ʻEpeleli 1999 K5.

  2. Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40–41.

  3. Nāunau fika 50428.

  4. Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 6–7.

  5. Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 102–103.

  6. Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 53.

Paaki