2008
I he Taimi ʻOkú Ke ʻi Loma Aí … Fai e Me’a ‘a e Kakai Lomá
Sepitema 2008


I he Taimi ʻOkú Ke ʻi Loma Aí … Fai e Me’a ‘a e Kakai Lomá

ʻOku matuʻuaki fefeka pē ʻe he toʻu tupu ʻi Loma ʻi ʻĪtalí ʻa e ngaahi ivi tākiekina ʻo e māmaní ʻoku hake ʻuta atu ki aí.

‘Oku fehūʻaki e kakaí ʻi he ngaahi fale koloá mo taʻataʻalo ki honau ngaahi kaumeʻá ʻi he senitā tokolahi he loto koló. Naʻe talanoa pisinisi e kakai ʻe niʻihi ʻi heʻenau fononga atu ki he ngāué, lolotonga ko iá ʻoku felīngiaki ʻe ha niʻihi ʻenau ngaahi fakakaukau ki he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Naʻe vaʻinga fiefia e fānaú he laʻā ʻo e pongipongí.

Ko e anga ia ʻo e meʻa naʻe hoko fakaʻaho ʻi Loma he kuonga muʻá.

Ko ha sivilaise maʻongoʻonga naʻe ʻi ai e Puleʻanga Lomá pea naʻe lahi ʻenau fakamamafa ki he tafaʻaki fakakautaú mo e tuʻunga fakaʻekonōmiká. He ko hai naʻe fakakaukau atu ʻe tō ʻa Loma?

Ka naʻe tō ʻa e Puleʻanga Lomá. Ko e hōloa ʻa e puleʻangá mei lotó naʻe tupu ia mei he holi ʻa e kakaí ki he mafaí mo e koloá pea ʻikai ke nau tokanga ki he moʻui angatonú. Naʻe ʻohofi mei tuʻa ʻa e puleʻanga fakaʻau ke vaivaí ni pea ikunaʻi ia ʻe he ngaahi puleʻanga kaungāʻapi naʻe mālohí.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku tuʻu mālohi e kau talavou mo e kau finemui ʻo e Siteiki Loma ʻĪtalí ʻo hangē pē ko e taimi naʻe tuʻu mālohi ai e puleʻangá. Ka ʻoku matuʻuaki fefeka pē ʻe he toʻu tupu ko ʻení ʻa e ngaahi ivi tākiekina ʻo e filí ʻokú ne ʻohofi kinautolú mo fakamālohia honau tuʻunga fakalaumālié ʻaki ʻenau moʻui angatonú.

Kau Faifekau Loma

Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻi ha tohi ki he kakai Lomá, “He ʻoku ʻikai te u mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí” (Loma 1:16). ʻOku ʻikai mā ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi Loma he ʻaho ní, pe toe fie maʻu ke fakalotolahiʻi kinautolu ke nau taukaveʻi ʻa e meʻa ʻoku nau tui ki aí neongo ʻoku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi.

ʻOku pehē ʻa ʻAliana Hipo, taʻu 15, “ʻOku ʻi ai hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻikai te mau fakakaukau tatau, ka ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē au.”

ʻOku pehē foki ʻe Talila Vātou, taʻu 15, “ʻOku ʻi ai hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau fanongo kiate au mo feinga ke mahino kiate kinautolu pe ko e tokotaha fēfē au.”

Pea ko e tokotaha fēfē ia? Ko e hā e ngaahi ʻulungāanga ʻokú ne fakamatalaʻi e toʻu tupu Siasi tokosiʻí ni ʻa ia ʻoku lava lelei pē ke nau moʻui ʻi he kolomuʻa femoʻuekina ko ʻeni ʻo ʻĪtalí? Ko e faitotonú, mateakí, anga fakakaumeʻá, angatonú mo holi fakamoʻomoʻoni ke moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí pea vahevahe ia mo e niʻihi kehé.

Naʻe hoko ʻa Sami Peisi, taʻu 16, ko e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní he taimi ko iá he ko ia toko taha pē naʻe ʻi he kōlomú. ʻOkú ne pehē, “Ne u ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekaú, neongo ʻoku aʻu pē ki he taimí ni mo e ʻikai ha ola ʻeku ngāué. Ko au toko taha pē ʻa e talavou Siasi ʻi homau feituʻú. Ko e ʻaho kotoa pē ʻoku mahino ai kiate au ha meʻa lahi ange kau ki he ngāue fakafaifekaú.”

Naʻe maʻu sīpinga ʻa Tenisi Ti Feo, taʻu 15, mei hono tuongaʻane lahí: “ʻOkú ne lolotonga ngāue fakafaifekau, pea ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻokú ne aʻusiá. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi meʻa lelei kotoa ʻeni, ka ko e taimi kotoa pē ʻoku ʻi ai e meʻa ke ne akoʻi. ʻOku fakafiemālie ia kiate au.”

ʻOku ʻiloʻi ʻe he toʻu tupú neongo e fanga kiʻi ngāue tokoni pe ngāue fakafaifekau ʻoku hā ngali siʻisiʻí ka ʻe lava pē ke ʻaonga ia ki he niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe Tēvita Posikou, taʻu 17, “ʻOku kole mai e ʻEikí ʻi he folofolá ke tau ulo atu (vakai, Mātiu 5:16)—ʻo ʻoua naʻa tau fai ha ngaahi fuʻu meʻa lalahi, ka ko e fanga kiʻi meʻa īkí.”

Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupu ʻĪtalí

ʻOku ulo atu ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi Lomá, pea ʻoku fehangahangai ʻaupito ʻeni ia mo e kakai Loma tokolahi ʻi he kuonga muʻá ʻa ia ko e meʻapango ne nau tali ʻe kinautolu e ngaahi tōʻonga taʻemāʻoniʻoní ʻo tupu ai e mole meiate kinautolu ʻa e ʻulungāanga maʻá. Ka ʻoku hā mei he toʻu tupu ʻo e ʻaho ní ʻa e Maama ʻo Kalaisí pea nau fakamālohia honau tuʻunga fakalaumālié ʻaki enau tauhi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku māʻolungá mo ʻenau ʻalu ki he temipalé.

ʻOku ʻiloʻi ʻe Tenisi ʻoku ʻomi ʻe hono moʻuiʻaki ʻo e ongoongoleleí, ʻa e fakafiemālie mei he ngaahi hohaʻa ʻo e māmaní he ʻaho ní. ʻOku tokoniʻi foki ia ʻe he ongoongoleleí ke ne ʻiloʻi e founga ke ne fili ai ki he leleí. ʻOkú ne pehē ʻe ia, “Ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fai ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻoku ʻikai hoko maʻu pē ia ko ha meʻa lelei ʻoku totonu ke u fai.”

Ka ʻoku fakamamafaʻi mai ʻe Likato Selesitini, taʻu 14, ʻa hono mahuʻinga ke ʻi ai ha taha ʻe poupou mai ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke fai e ngaahi fili totonú: “Taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fie maʻu e tokoni ʻa hoku fāmilí pe ha toe tokoni kehe pē koeʻuhí he ʻikai lava ke u tuʻu toko taha.”

ʻOku maʻu e niʻihi ʻo e ngaahi tokoni kehé mei he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. ʻOku tokoni e kiʻi tohitufá ki he toʻu tupú ni ʻi ha ngaahi founga kehekehe. He ʻikai ʻalu ʻa ʻAnitelū Pīsope, taʻu 13, ki he ngaahi ako vaʻinga pe tau ʻa ʻene timi peisipoló kapau ʻe fakahoko ʻeni ʻi he ʻaho Sāpaté.

ʻOku muimui foki mo ʻAliana ki he faleʻi ko ia ke tauhi e ʻaho Sāpaté. Ko ha tokotaha lele ia pea lahi e ngaahi ʻaho Sāpate naʻe fie maʻu ai ke ne kau ki he lová. Naʻe faifai pē ʻo ne ʻiloʻi kuo pau ke ne fai ha fili. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku lotu, pea neongo ko e fili faingataʻa ʻeni kiate au, ka naʻá ku fili ke u ʻalu ki he lotú.”

ʻOku tokoni kia Tēvita mo Likato ʻa e faleʻi fekauʻaki mo e faitotonú. ʻOku pehē ʻe Tēvita, “ʻOkú ma maʻu ha faingamālie ke ma kākā ai ʻi ʻapi ako mo hiki mei ha taha kehe ʻema ngaahi ngāue fakaako mei ʻapí. Ka ko e lelei lahi ʻe hoko ʻi homa vā mo e niʻihi kehé ʻo ka ʻikai ke ma fai pehē.” Naʻá ne toe pehē foki “ko e taha [e faitotonú] ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ke pehē ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga, ka ko e meʻa ia ʻokú ne fakahoko e fakalakalaká.”

ʻOku ʻiloʻi ʻe Likato ʻoku mahuʻinga foki mo e faitotonú ʻi he sipotí: “Kapau te ke vaʻinga lelei, ʻokú ke ʻiloʻi naʻá ke fai ho lelei tahá pea ʻikai te ke kākā. ʻOkú ke fiemālie pē ʻi he meʻa kuó ke fakahokó.”

Ofi mo Mamaʻo

ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku ʻikai ongoʻi fiemālie ai e toʻu tupú ni, ʻa ia ko hono tuʻo lahi ʻo ʻenau lava ki he temipalé. ʻOku ʻikai foki ha temipale ʻi ʻĪtali, ko ia ʻoku ʻalu meʻalele ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Lomá ʻi he houa ʻe ono [ʻa e ʻalú pē ʻikai lau ai e fokí] ki he Temipale Peeni Suisalaní. ʻOku tātātaha ʻa e ʻalu ia ke fakahoko e papitaiso ki he pekiá. Ka neongo ʻene mamaʻo ʻa e temipalé, ʻoku tukulotoʻi ia ʻe he toʻu tupú ni ʻaki ʻenau feinga ke pukepuke ʻa e ngaahi ongo makehe ko ia ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau ʻalu ki aí.

ʻOku pehē ʻe Sami, “ʻOku ou lata ʻi he taimi ʻoku ou ʻi he temipalé aí. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou ʻi ai, ʻoku ʻi ai ʻeku kiʻi fakalakalaka ange.”

ʻOku pehē ʻe ʻAnitelū ia, “Ko e konga ʻoku ou saiʻia ai kau ki he temipalé ko e mālohi ʻeku ongoʻi ai e Laumālié. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fakamālō mai ʻetau ngaahi kuí ʻi heʻetau tokoniʻi kinautolú. ʻOku tau ʻoange ha meʻaʻofa maʻanautolu.”

ʻOku tui tatau mo Talila. “Ko e meʻa fakaʻofoʻofa ʻete ongoʻi ʻoku tali ʻe he kakaí ʻa e meʻa ʻoku tau fai maʻanautolú. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia ke te aʻusia.”

Naʻe fakamāʻopoʻopo mai ʻe ʻAliana e fakamatala hono ngaahi kaungāmeʻá ʻo pehē: “ʻOku moʻoni e ngaahi meʻa kotoa ʻoku nau leaʻakí. Ko e temipalé ko ha feituʻu māʻoniʻoni ia ʻi he māmaní, pea tatau ai pē pe ʻoku tuʻu e temipalé ʻi Suisalani pe Sipeini. Ko e laumālie tatau pē ʻoku maʻú, pea ʻe lava ke tau tupulaki ʻi he taimi kotoa pē.

ʻOku vevea ʻa Loma ʻo e ʻaho ní ʻi he ngaahi kongokonga fale motuʻá, ngaahi sitepu, ngaahi ʻāleso—ko e kongokonga ʻo ha ngaahi fuʻu fale naʻe masani ʻi he taimi ʻe taha kae fakaʻauha ʻe ha ngaahi mālohi naʻe toe fefeka ange ia ai. Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku toʻo ʻe he toʻu tupu ʻo Lomá ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo ʻenau moʻuí—ʻa e ongoongoleleí, folofolá, fāmilí, ngaahi tuʻunga moʻuí, ʻa e temipalé—ʻo fakatupulaki mei ai ha ngaahi fakamoʻoni mālohi ʻa ia te ne matuʻuaki e ngaahi tākiekina kovi ʻo e māmaní.

ʻOku fokotuʻu mai ʻe Sami ha founga ʻe taha ke maʻu ai ʻa e mālohi ko iá: “ʻOua naʻa tau foʻi. Tau laka atu pē ki muʻa.”

Paaki