2010
Ko Kimoutolu ʻa e Kau ʻĀngeló
Tīsema 2010


Ko Kimoutolu ʻa e Kau ʻĀngeló

Heidi Windish Fernandez, ʻOlikoni, USA

Ne fiefia hoku lotó ʻi heʻeku lau e pousitaá: Fakaʻaliʻali ʻo e Mīsaia ʻa Hanitelí ʻe he Kau Tāmeʻalea ko Suanisií (Swansea Orchestra) mo e Kuaea ʻa Uēlesí (Welsh Choir).”

Kuo māhina ʻe ono ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Suaisī, ʻi Uēlesí, pea ne u maʻu ʻa e faʻahinga ongo taʻelata ko ia ʻoku faʻa maʻu ʻe he kau faifekau foʻoú lolotonga e faʻahitaʻu Kilisimasí. Naʻe lahi ʻemau ngaahi tukufakaholo fakafāmili lolotonga e faʻahitaʻu Kilisimasí, ka ko e tukufakaholo ne u saiʻia taha aí ko e ʻalu ʻo fanongo ʻi he Mīsaiaʻa Hanitelí. Naʻe tā ʻe heʻeku faʻeé ʻa e ʻōkaní ʻi he ngaahi taimi lahi ʻoku fai ai e ngaahi fakaʻaliʻali pehení. Te u tangutu pē, ʻo fanongo, pea ongo kiate au e fasí.

Ne u maʻu ha ngofua mei he palesiteni fakamisioná, peá u fakatau ha ʻū tikite maʻá e kau faifekau ʻi homau ʻēliá. ʻI he pō ʻo e konisetí, naʻa mau vala māfana pea lue atu ki he holo naʻe fai aí. Ne u lotulotu fakalongolongo pē te mau ongoʻi kotoa ʻa hono toputapu ʻo e fasi fakalaumālié ni.

ʻI heʻemau aʻu atú, ne u ʻiloʻi kuo mau tōmui pea kuo ʻosi kamata e konisetí ia. He ʻikai fakangofua kimautolu ke hū ki loto kae ʻoua kuo hoko e taimi mālōloó! Ne ʻikai te u lava ʻo taʻofi hoku loʻimatá ʻi heʻeku fanongo atu he matapaá ki he fasí.

Pau pē ne fakatokangaʻi mai ʻe ha tokotaha faifakanofonofo ʻeku fie huú peá ne pehē ke fakahū kimautolu ki loto. Naʻá ne talamai ke mau tuʻu pē ʻi mui kae ʻoua kuo hoko ʻa e taimi mālōloó ke ʻoua naʻa mau fakahohaʻasi e hivá. Naʻá ne fakaava māmālie hake e matapaá, pea mau hū fakalongolongo atu ki loto.

Naʻe hangē ʻa e lue atu ki he holó ko ha hū atu ki hēvaní. Ne kapui au ʻe he ongoʻi nonga mo e fiefia. Ka neongo iá, naʻe ʻikai ke fuoloa kuo mau fakatokangaʻi e tafoki mai e ʻulu ʻo e kakaí, tuhu mo siofi kimautolu. Naʻa mau hū fakalongolongo pē ki loto pea ʻikai ke mau ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa kuo mau fai ke nau sio mai ai kiate kimautolú. ʻI he kamata pē ʻa e taimi mālōloó, naʻa mau nofo leva ki homau nofoʻangá.

ʻI he hoko atu ʻa e hivá, naʻe fakafonu ʻe he fasí hoku laumālié. Naʻá ku tangi lolotonga hono hivaʻi ʻo e “Halelūiá” mo e taimi naʻe hivaʻi ai ʻe he soló ʻa e “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí.” Ne ongoʻi foki ʻe he kau faifekau ʻi hoku tafaʻakí ʻa e mālohi ʻo e fasí pea nau toʻo hake honau holoholó. Ko ha meʻa ʻeni te mau manatu maʻu pē ki ai. Ka naʻe ʻosi e konisetí pea toki hoko mai ʻa e momeniti naʻe fakangalongataʻa moʻoní.

ʻI heʻemau hū mai mei he falé, naʻe kei fanafana pē ʻa e kakaí mo tuhu mai, ka ne ʻikai ke lea ha taha kae ʻoua kuo mau aʻu ki tuʻa. Naʻe haʻu ha tangata kiate kimautolu ʻo ne pehē mai, “Ko kimoutolu! Ko kimoutolu!”

Ne mau tatali kotoa pē ke fai mai haʻane fakamatala.

Naʻe pehē ʻe he tangatá, “Lolotonga e ʻuluaki konga ʻo e polokalamá, ne mau ongoʻi ha fetongi naʻe hoko ʻi he lokí—ko ha faʻahinga ongo mālohi naʻe ʻi ai ʻa Kalaisi. Ko ia naʻa mau tafoki atu ke sio pe ko e tupu mei he hā ʻa e liliu ko ʻení. ʻI heʻemau hanga atu ki he tafaʻaki ki mui ʻo e lokí, naʻa mau sio ki ha toko fitu naʻa nau malama ʻo hangē ha kau ʻāngeló. Naʻa mou ʻomai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻomou hū mai ki he lokí. Naʻa mou ʻi aí ke fakafofongaʻi ʻa Kalaisi; ko kimoutolu ʻa e kau ʻāngeló.”

Lolotonga ʻene leá, ne u hanga hifo ki hoku pine hingoa he ngāue fakafaifekaú ʻo lau ʻa e ngaahi tohi mataʻāʻā ʻi lalo ʻi hoku hingoá: “Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Ne u ongoʻi ʻa e loto fakatōkilalo ʻi he momeniti ko iá ke u hoko ko ha fakafofonga ʻo e Mīsaiá mo fakamoʻoni kiate Ia ʻi hoku lotó ʻi he ʻao ʻo ha kakai ʻe toko lauiafe ʻi he pō ko iá.

Paaki