2011
Te Aeniboki ni Kataneiai E Katuruturua te Mwakuri ni Kamaiu
Eberi 2011


Te Aeniboki ni Kataneiai E Katuruturua te Mwakuri ni Kamaiu

N tain te kataneiai n te waaki ni kairiiri n Beberuare 2011, membwa n te Moan Beretitentii ao te Kooram n Abotoro are Tengaun ma Uoman a reireinia taan kataneiaki iaon kamanenaan aeniboki aika boou ni kanakoraoia riki. Te bootaki bon ruamwin te kataneiai n te waaki ni kairiiri ni kabuta te aonaaba are n Nobembwa 2010 are a moan kabwarabwaraaki iai aeniboki.

Taan taetae a katuruturua bwa a na kanga ni kabonganaki aeniboki n te aro ae kaunga nano riki, kakawakin atakin aan te reirei n aeniboki aika boou, e na kanga kamanenaan reirei n te kangaraoaki nakon ana burokuraem te Ekaretia, a na kanga onoono n aeniboki ni kona ni kamanenaki ni karaoan te mwakuri ni kamaiu, ao katabeaia aine inanon kauntira.

Kaain te kanakobwana bon Beretitenti Henry B. Eyring, Moan Kauntira n te Moan Beretitentii; Unimwaane Russell M. Nelson, Dallin H. Oaks, Richard G. Scott, Robert D. Hales, Jeffrey R. Holland, David A. Bednar, Quentin L. Cook, D. Todd Christofferson, ao Neil L. Andersen n te Kooram n Abotoro are Tengaun ma Uoman; Unimwaane Craig C. Christensen; Bruce D. Porter ao W. Craig Zwick n te Itingaun; ao beretitenti ni kabuta ni bootaki.

Kaungakin Riki te Nano ni Kabonganan Aeniboki

Aranakin te bwabwaro bwa te “te kauatai ni kakaea bwa e na kanga kabonganan te aeniboki ae e na nakoraoi riki,” Beretitenti Eyring e kaungaia taan kairiiri ni karikirakea te konabwai ni karekea te kaotioti.

“Bon ti iroun te Tamnei ae kona n ataia bwa ko na kanga ni kamena are ko warekia n te aeniboki,” e taku. “… E na tara ni kanganga aio nakoim bwa e na riki ke kantaningakin te kaotioti ae e ireti ae ko kainanoia n am mwakuri ni katoabong. E na bon aki roko n akean te onimaki ao te mwakuri korakora, ma e bon kona n riki.”

Beretitenti Eyring e berita bwa ngkai taan kairiiri a mwakuri ao n tataro bwa a na “oota ao n toui mwiin taekan te maiu” are a anganaki, te Uea e na buokia n angania te mwakuri ao te waaki ni kairiiri iaon korakoraia.

Aan te Reirei n Aeniboki

“Te aeniboki bon reirein taekan te aro,” e taku Unimwaane Oaks, “ao e bon uarereke riki nakon te aeniboki are mai mwaina ibukina bwa iaon bwaai aika a mwaiti e aikoa kaoti tuua ke n anga kaetieti. N onean mwiina, e anga reirei ake a kona ni kamanenai taan kairiiri aika kairaki iroun te tamnei … ni kaineti ma bon aroia.”

Unimwaane Bednar ao Unimwaane Christofferson a kauringia taan kairiiri n totokoa katukakin moan mwakoro n te Aeniboki 2 n roko n reirei inanon mwakoro ake imwina. Moan mwakoro a kawenea aan te reirei n ataakin ao kamanenan koaua ao babaire ake imwiina.

Unimwaane Bednar e taku bwa aeniboki a bon “boto iaon te koaua, man karako riki aron kamanenaana n aron ae kabwarabwaraaki, e bon korakora riki kainnanoakina n te tamnei ao te bwai ae riai ibukira ni kabane.”

Reirei n te Kangaraoaki

“N rongorongo n reirei, berita aika tabu, ao babaire ake a karaoaki iroun te Moan Beretitentii ao te Tengaun ma Uoman, ti bon aki kitana te aeniboki,” e taku Unimwaane Nelson. “Te kangaraoaki e bon katauaki iaon tabeua waaki ni kakukurei ni kaeti ma aron te tabo.”

N aron are taku Unimwaane Porter, mwakoro 17, “Kaboraoakina ao Kangaraoakina,” e bon karinaki ni buokakia taan kairiiri n te tabo n rimwin te Tamnei ao n iangoia bwa n ningai ae e riai ni bitii burokuraem tabeua. Te mwakoro e kabwarabwara bwa tera ae aki kona n bitaki ao n anga nimaua bukina iaan ae baikara kangaraoi aika a na kona ni karaoaki: rongorongon te utu, tianakin te bao ni mwananga ao te reitaki, kooram ke kiraaati aika uarereke, aki taun mwaitia taan kairiiri, ao te aro ni kamanomano.

“Riain te kangaraoaki e bon aki kamamara te Ekaretia; a kakorakora,” e taekinna Unimwaane Porter n ana marooro are warekaki iroun Unimwaane W. Craig Zwick n te Itingaun. Ni karaoakin kangaraoi aika kairaki, taan kairiiri n te tabo a riai n aki iangoia bwa a kamangoraki. “Iunite n tatabeua nako n te Ekaretia a karekei reirei, otenanti, te mwaaka n te nakoanibonga, ao ana bwaintituaraoi te Tamnei ake a riai ibukin kamaiuakiia ao karietataakiia natin te Atua,” e korobokia Unimwaane Porter.

Te Mwakuri ni Kamaiu

Bitaki ake a karaoaki inanon Aeniboki 2 a nanonaki nakon karakaan te mwakuri ni kamaiu. E taku Beretitenti Eyring: “Te aeniboki e na riki bwa te bwai ni kakaawaki nakoim ngkai ko na kabongana ni buoka kairakiia temwangina n rinean te kawai nakon te maiu are akea tokina. Anne bon bukina.”

Mwakoro 5 e ikoti raoi ni kabane iaan te atu “Te Mwakuri ni Kamaiu n te Uoote ao te Titeiki” tabeua taobiki ake a karaoaki ni kakaokoroaki mai mwaina, n ikotaki ma te mwakuri ibukiia membwa ni mitinare, kawakinan te tia rairaki, te kakorakoraaki, mwakurin te tembora ao rongorongon te utu, ao te anga reirei iaon te euangkerio.

“E taku Bauro bwa inanon aio, nanona ae atataiaomata bwa ngkana a koro raoi bongina ao E na booti bwaai ni kabane inanoni Kristo,ni kakoroan nanon bukin taai, a na bane bwaai ni ikotaki n teuana iroun Kristo,” e taku Unimwaane Bednar (tara I-Ebeto 1:10). “Ti teuana te mwakuri.”

N te katooto, tera iango tabeua ake a kaman iangoaki bwa a na kaokoroa te Ekaretia “te mwakuri ae ti te arona n aono aika kakaokoro,” e taku. Te mwakuri ni mitinare e bon katanoata te euangkerio ao ni kaoia temwangina ni karekean otenanti aika tabu ao karaoan berita aika tabu. Kakororaoaiaa aika itiaki—n ikotaki ma kawakinan bwaai, te kakorakoraki, ao te anga reirei—bon te mwakuri ni kaoakiia aomata ni karinean otenanti ao berita aika tabu. Kamaiuakin te mate rinanon rongorongon te utu ao te mwakuri n te tembora e bon karekea te tai ae kakawaki ni karekean otenanti ao karaoan berita aika tabu nakoia koraki ake a tia ni mate.

Unimwaane Holland e taekinna bwa bitaki aika taabangaki nakon te aeniboki e kaira te atatai bwa taan kairiiri n te kooram ao bootaki aki ti mena n ana kauntira te uoote ma n ti iangoia membwa n oin aia kooram ao bootaki, ma bon iai katabeaia are a ibuokanibwai iai ibukin tamnein aia warebea membwa nikabane.

Unimwaane Cook e ibuobuoki ni kamataatai bwa a kanga tabeua kaetieti ni bitaki inanon Aeniboki 2 n ibuobuoki nakon te mwakuri ni kamaiu.

E katuruturua aron kakawakiaa bitiobi ao ana bootaki ni warebea kauntiran te uoote ni kainnanoana ngkai bwa bootakin te warebea ai akea ngkai. E kabwarabwara kerakean tabeia taan kairiiri n te Nakoanibonga ae te Merikitereka n reirei ma membwa n te kooram. E reitia ni kamataatai bitaki ake a katauia taama ake a tuai tau nakon te tembora ni mwakuri inanon otenanti ao kakabwaiakia membwa n te utu n aanga tabeua.

“Ti aki mena n te bitineti ni kabutakin burokuraem ke waakinan te bootaki,” e taku Unimwane Bednar. “E riai anne, ma e aki rangi ni kakaawaki. Aio te mwakuri ni kamaiu. Ao ngkai ti moana iangoakin otenanti ao berita aika tabu, a na bae n titiraki taan kairiiri n te nakoanibonga, tera te otenanti are imwina are e kainnanoaki inanon maiun temanna ke te utu aio, ao baikara kawai are ti kona n ibuobuoki n te katauraoi anne?”

Aine inanon te Kauntira

Unimwaane Scott e taekina te tabeaianga bwa n taabo tabeua, taan kairiiri a tia n aki karekea te tai ae kakawaki ni kairiia aine ngkana a ikotaki n reirei. “Ngkana [aine] a kona ni kaungaki ni inaomataaki n irii bootakin kauntiran te uooote, aia iango a na ibuobuoki ao ni kaunganano n taainako,” e taku.

Taan kairiiri a kona ni kaunga iirakina man weteakia taari aine n araia ao ni kaota te kakaitau ibukin kaotakin aia iango aika maataata ao te katamaroa ake a taekin, e kabwarabwara Unimwaane Scott.

“Te kakabwaia ae bwanin are roko nakon mwengaia taan kairiiri n te nakoanibonga” ake a toui mwiin kainibaire aikai a na “kona mwaane aikai ni kakaitau riki n taben buia ae tabu ni mwengaia,” e reitia.

E reirei kakawakin kakaean te boraoi n iango irouia membwa n te kauntira. Ngkana e kanamakinaki te namakin anne, te tia kairiiri e na kona ni kinaa ao ni karaoa te kaoti nano. N taai are ngkana membwa aki boonanoia, taan kairiiri a riai n iraorao ma membwa ni kauntiran te uoote n tatabemania nako, ni kaotan te kakaitau ibukin tibwauaan te atatai, karaoan te moti, ao ni butiia membwa n te kauntira te uaia ni boutoka n reitaki n te moti anne. Unimwaane Scott e katuruturua kakawakin kainakin rongorongo man kauntiran te uoote.

Reeke aika Kantaningaki

Unimwaane Nelson e kaina te kataneiai n taekin teniua kaantaninga: te kabebete anne e na kariaia te tai ao aia konabwai membwa are e na kabonganaki n te aro ae raka riki, bwa mwaakan te nakoanibonga e na rikirake irouia kaain te nakoanibonga n tatabemania nako ni kakabwaiaia aomata n tatabeman ao utu n tatabeua n te Ekaretia, ao te membwa n tatabeman e na kona n namakina te namakin ae raka riki n te reitaki ao maiuakinan te euangkerio.

N te mwakuri ni kamaiuaki, taan kairiri n te nakoanibonga a riai ni iangoi otenanti ake imwina ni kainanon temanna ao aroia n ibuobuoki n te katauraoi anne.

Korotamnei iroun craig dimond, © IRI

Taan kairiri n te Ekaretia a taekinna bwa mwaane ao aine a riai ni kariaiakaki bwa a na boraoi ao n inaomata ni kaoti aia iango ni bowiin te waaki ni kairiri.

KOROTAMNEI IROUN CRAIG DIMOND