2014
Siofi pē ʻa e Matā-ʻUtoʻutá
Siulai 2014


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

Siofi pē ʻa e Matā-ʻUtoʻutá

Naʻe akoʻi mai ʻe hoku fohá ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e feituʻu ke sio ki aí mo e anga ʻo e kātakí.

Ne ngalingali ko e faingamālie lelei taha ʻeni ke vāofi ange ai mo hoku fohá ko ha ʻalu pōpao ki ha motu ofi mai pē ki he paʻake fakafonuá. Ne palani ʻe he kau taki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e kau talavou ʻi homau uōtí e fononga ko ʻení ʻi ha ngaahi māhina, pea ne u lava ʻo ʻalu fakataha mo kinautolu.

Naʻe ʻi ha tuʻunga lelei moʻoni hoku foha ko Makeí, he naʻe kau ki ha ngaahi sipoti ʻe tolu ʻi he akoʻanga māʻolungá. Mahalo ko e ʻuhinga ia naʻe tuku ai kimaua ʻe he kau takí ʻi ha pōpao tataú—he naʻa nau ʻiloʻi te ne lava ʻo ʻaʻalo mālohi kapau ʻe fie maʻu. Ne ʻi ai pē haʻaku taukei he ʻalu pōpaó, pea ngali ko ha timi lelei ʻa kimautolú.

Naʻá ku toe loto vēkeveke ke maʻu ha taimi ʻi he anovaí ke talanoa ai mo ia. Kuo fou atu ʻa Makei ʻi ha ngaahi meʻa lahi talu mei he mālōlō ʻene faʻeé, pea naʻe teʻeki te u lava ʻo fakafeangai ʻi he founga lelei tahá ki he ʻene ngaahi fie maʻú mo e meʻa ne tokanga ki aí.

Ne ʻosi fai haʻamau ako, ne ʻi ai homau sāketi fakahaofi moʻui, naʻá mau poto he kakaú, pea ʻi ai ha kau taki taukei ne nau tataki kimautolu.

Ko e meʻa ne ʻikai ke mau fakakaukau ki aí ko e matangí. Ne mau ʻaʻalo ʻi ha ngaahi maile lahi, pea kolosi hake he vaeuaʻanga ʻo e anovaí ʻo fakaofi ki he matāfangá mo e tō fakafokifā mai ha fuʻu havili mālohi.

Ne aʻu e ngaahi pōpao kehé ki ʻuta, ka naʻá ma heka mo Makei ʻi he vaka fakaʻosí. Naʻe kamata ke lalahi ange e peaú, pea ʻi he hokohoko atu ʻemau ʻaʻaló ne mau ʻalu kimautolu ki ha feituʻu kehe, pea ʻikai ha ʻutu ʻe hakea. Ne u ʻaʻalo ʻaki hoku mālohí kotoa, mo feinga ke foki ki he feituʻu ʻoku totonu ke mau ʻalu ki aí, ka naʻe hangē ʻoku mau tuʻumaʻu pē he feituʻu tatau.

Ne mau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke mafuli pea faifai ne u fakahā leʻo lahi ange ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ʻoku toe ʻi ai haku ivi ke hoko atu. Ne pehē mai leva ʻe hoku fohá, “Tangataʻeiki, ʻokú ke nofo koe ʻo siofi e peaú. He ʻikai te ke taufonua kapau te ke fai e meʻa ko iá. Kuo pau ke siofi pē ʻa e matā-ʻutoʻutá. Sio ki he fuʻu ʻakau ko ia ʻi he foʻi māʻolungá? Ko e meʻa ia ʻoku tau fakataumuʻá ki aí. Tukutaha ai hoʻo tokangá, pea te tau aʻu ki ʻuta.”

Naʻá ne moʻoni pē. ʻI he taimi pē ne tukutaha ai ʻeku tokangá he fuʻu ʻakaú, naʻe lava ke u nofo maʻu he feituʻu totonú. Naʻe toe maʻu ʻe hoku ongo nimá ha ivi foʻou. Naʻe angi mai ʻe Makei e vave ʻo e ʻaʻaló—“ʻAʻalo. Mālōlō. ʻAʻalo. Mālōlō.” Pea naʻa mau ngaue māmālie pē.

Ne mau aʻu ki he matāfangá, pea tokoni mai ha niʻihi kehe, pea mau tangutu ʻo fakatau ʻemau mānavá. Naʻá ma talanoa he pō ko iá ʻi homa fale fehikitakí, ko ha tamai mo e foha, ki he meʻa ne ma aʻusiá.

Ne mau manatuʻi kotoa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni kau ki he maama-kamo ʻa e ʻEikí: “ʻOkú ne taʻalo mai ʻi he ngaahi matangi ʻo e moʻuí. ʻOkú ne ui mai, ‘Ko e hala ʻeni ki he malú; ko e hala ʻeni ki ʻapí.’1

Naʻe hoko ha fuʻu ʻakau ʻi he matātahí ko ʻemau maama-kamo ia ʻi he hoʻatā ko iá. ʻI he taimi ne u loto-foʻi aí ne fai mai ʻe hoku fohá ha faleʻi fakapotopoto ke ʻoua naʻá ku sio ki he peaú kau sio fakamamaʻu pē ki ʻuta. Pea kuo mau ngāue fakataha, ʻi ha ngaahi founga kehekehe.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Standards of Strength,” New Era, Oct. 2008, 2.

Paaki