2014
Ko e Talaʻofa ʻo e Liliu Lotó
Siulai 2014


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Talaʻofa ʻo e Liliu Lotó

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring
ʻĪmisi
Two women looking at a book

Ne tupu hake ʻeku fineʻeiki ko Militiueti Penioni ʻAealingí ʻi ha kolo ngoue ʻi Kulenisā ʻi ʻIutā ʻi he USA. Ne tokangaʻi ʻe hono tuongaʻane ko Uloí ʻa e pisinisi fakafāmilí ʻa ia ko hono tauhi ʻo e fanga sipí. ʻI he kei talavou hono tuongaʻané naʻá ne mavahe mei ʻapi ʻi ha ngaahi uike lahi. Ne aʻu ki ha tuʻunga ne ʻikai ke ne toe tokanga ki he Siasí. Ne faifai peá ne hiki ki ʻAitahō ʻi he USA ʻo mali pea ʻi ai ʻene fānau ʻe toko tolu. Naʻá ne pekia ʻi hono taʻu 34 pea kei taʻu 28 hono uaifi mo kei iiki ʻena fānaú.

Neongo naʻe ʻi ʻAitahō e kiʻi fāmili ʻo Uloí pea kuo hiki ʻeku fineʻeikí ki Niu Siesi ʻi USA ʻo mamaʻo ʻaki ha maile ʻe 2,500 (4,025 km), ka naʻá ne faʻa fai pē ha tohi ʻofa mo fakalotolahi kiate kinautolu. Ne faʻa ui fakalaulaunoa pē ʻeku fineʻeikí ʻe he fāmili ʻeku faʻētangatá ko “Mehikitanga Miti.”

Ne hili ha ngaahi taʻu, pea ʻi ha ʻaho ʻe taha ne u maʻu ha telefoni mei ha taha hoku kāingá. Naʻá ne fakahā mai kuo mālōlō e uitou ʻo Uloí. Ne pehē mai ʻe hoku kāingá, “ʻE loto pē ʻa Mehikitanga Miti ke ke ʻiloʻi.” Ne fuoloa foki e mālōlō ia ʻa Mehikitanga Miti, ka naʻe kei ongoʻi pē ʻe he fāmilí ʻene ʻofá pea nau feinga ke fakahā mai kiate au.

Ne u ofo ʻi he anga e feinga ʻeku fineʻeikí ke fakahoko ha fatongia ʻi hono fāmilí ne faitatau mo e fatongia ʻo e kau palōfita Nīfaí ke fakahoko ki honau fāmilí ʻaki haʻanau vāofi mo honau kāinga naʻa nau loto ke ʻomi ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe tohi ʻe Nīfai ha lekooti naʻá ne ʻamanaki te ne poupouʻi e fānau ʻa hono taʻoketé ke nau foki ki he tui ʻa honau pēteliake ko Līhaí. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá e ʻofa tatau ʻi heʻenau malangaʻi e ongoongoleleí ki he hako ʻo Līhaí.

Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi founga kiate kitautolu ke tau ongoʻi ai e ʻofa ki he fāmilí ʻa ia ʻe lava ke hokohoko atu ki he taʻengatá. ʻOku ongoʻi ʻe he kakai kei talavou he Siasí he ʻahó ni e tafoki honau lotó ki honau fāmilí. ʻOku nau fekumi ki he hingoa ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ne ʻikai ke nau maʻu ha faingamālie ke maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí ʻi he moʻuí ni. ʻOku nau ʻave ʻa e ngaahi hingoa ko iá ki he temipalé. ʻI heʻenau ʻalu hifo ki he vai ʻo e papitaisó, ʻoku nau maʻu e faingamālie ke ongoʻi ai e ʻofa ʻa e ʻEikí mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau fakahoko ki ai e ngaahi ouau fakafofongá.

ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e leʻo hoku kāingá ʻi heʻene telefoni mo pehē mai, “Kuo mālōlō ʻemau fineʻeikí, pea ʻe loto pē ʻa Mehikitanga Miti ke ke ʻiloʻi.”

Ko kimoutolu ko ia ʻoku mou fakahoko e ngaahi ouaú maʻá e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku mou fai ia ʻi he ʻofa, ʻo hangē ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá pea mo e palōfita ko Nīfaí. Pea hangē pē ko kinautolú, te ke ongoʻi e fiefia ʻa kinautolu ʻoku nau tali hoʻo foakí. Te ke toe lava foki ʻo ʻamanaki ke maʻu e ongo mo e fiemālie lahi ne maʻu ʻe ʻĀmoní, ʻa ia naʻá ne lea fekauʻaki mo ʻene ngāue fakafaifekau ki he kau mēmipa ʻo hono kāinga mamaʻó:

“Ko ia, tau vīkiviki, ʻio, te tau vīkiviki ʻi he ʻEikí; ʻio, te tau fiefia, he ʻoku kakato ʻetau fiefiá; ʻio, te tau fakaongoongoleleiʻi ʻa hotau ʻOtuá ʻo taʻengata. Vakai, ko hai nai ʻe lava ʻo fuʻu hulu fau ʻene vīkiviki ʻi he ʻEikí? ʻIo, ko hai nai ʻe lava ʻo fakamatala ʻo fuʻu hulu ki hono fuʻu māfimafí, mo ʻene ʻaloʻofá, pea mo ʻene faʻa kātaki fuoloa ki he fānau ʻa e tangatá? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai te u malava ke lea ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e meʻa ʻoku ou ongoʻí.” (ʻAlamā 26:16).

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ongoʻi ʻofa ʻokú ke maʻu ki he kau mēmipa ho fāmilí—ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau ʻi fē—ko hano fakahoko ia ʻo e talaʻofa ʻe haʻu ʻa ʻIlaisiaá. Kuó ne ʻosi haʻu. ʻOku liliu e loto ʻo e fānaú ki heʻenau tamaí, pea liliu e loto ʻo e tamaí ki heʻenau fānaú (vakai, Malakai 4:5–6; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:38–39). ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻa e holi ke kumi e hingoa hoʻo ngaahi kuí pea ʻave e ngaahi hingoa ko iá ki he temipalé, ʻokú ke fakakakato ai hono fakahoko ʻo e kikite ko iá.

Ko ha tāpuaki ke moʻui ʻi he kuonga ʻoku hoko ai ʻa e liliu lotó. Naʻe ongoʻi ʻe Milituleti Penioni ʻAealingi ʻa e holi ko iá ʻi hono lotó. Naʻá ne ʻofa he fāmili hono tuongaʻané, pea naʻá ne ala atu ʻo tokoniʻi kinautolu. Ne nau ongoʻi ʻi honau lotó ʻenau ʻofa kia Mehikitanga Mití koeʻuhí he naʻa nau ʻiloʻi ʻene ʻofa ʻiate kinautolú.

Paaki