2014
Hiki e Paipa Fuʻifuʻí ʻi ha Sū Pelepela
Siulai 2014


Hiki e Paipa Fuʻifuʻí ʻi ha Sū Pelepela

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe ʻikai ke u loto ke toe hiki ha paipa fuʻifuʻi ʻe taha.

ʻĪmisi
Young men moving pipes.

Tā fakatātaaʻi ʻe Jake Parker

“Mālō, Pīsope Lōlie. Te mau fiefia ke tokoni.” Ne toʻo ʻe Misa Hāloti, ko ʻemau ʻetivaisa he kōlomu ʻa e kau tīkoní, ʻa e pepa fefeká mei he nima ʻo e pīsopé mo ne pehē mai, “ʻOku ʻi ai haʻaku lisi ke fakamoʻoni ai ʻa kinautolu ʻoku fie ngāue ʻofa ʻi he faama ʻa e Siasí. ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ʻe hōifua e ʻEikí kapau te tau tokoni kotoa he uiké ni.”

Ne u ʻeke fakalelei atu, “Ko e hā e faʻahinga tokoni ʻe fie maʻú?” Naʻe ʻikai ke ngali fakafiefia e foʻi fakakaukau ko ʻeni ke ngāue he faama ʻa e Siasí.

“Ko ʻetau ngāue pē ke fai he uike ní ko hono hiki holo e paipa fuʻifuʻí.”

Hiki holo e ʻū paipa! Ne ʻikai ke ongo lelei ia kiate au. Ne u toe manatu ki ha ngaahi māhina kimuʻa ne vili ai ʻeku faʻeé ke u ngāue ʻi he faʻahitaʻu māfaná. ʻI homau kiʻi koló, ko e ngāue pē ʻe maʻú—ko hono hiki holo e ʻū paipá. Ko ia ai ʻi he faʻahitaʻu māfana kotoa pē, ko ʻeku ngāue ia mo hoku kāinga ko Sikotí ko hono hiki holo e ʻū paipá.

ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo ʻema ngāue ʻi he faʻahitaʻu māfaná, naʻá ma sio fakamamaʻu ai ki ha fuʻu konga fonua lahi ʻo ha musie lanu mata. Naʻe fakafehokotaki fakataha e paipa fute ʻe 40 hono lōloá (mita ʻe 12) ʻi ha laine hangatonu ne hangē ʻoku laulau maile hono lōloá. Hili ha ako nounou, ne u toʻo mo Sikoti e hoko ʻo ʻema ʻuluaki paipá. Ne langaʻi hake ʻe Sikoti e tafaʻaki paipa e tahá pea pipihi mai e vai momokó ki hoku sū tenisí. Naʻá ma hiki hake e paipá he pelepela pikipikí pea fakahoko ia ki he paipa hoko mai ʻoku tuʻu hangatonú. ʻI heʻema lue atu ki he paipa hono hokó, ne kamata ke mamafa ange hoku sū kuo pīponú ʻi he matolu ʻa e pelepela ne pipiki ki ai. Ne faifai pea hanga ʻe he pelepelá, vaí, mo ʻema tautaʻá ʻo ʻai ke ma loto-mamahi lahi ange.

Ne foki mai ʻeku ngaahi fakakaukaú ki he ngāue ʻofa ʻi he faama ʻa e Siasí. Ne u ngongohe atu, “Mahalo, ko au—ʻoku ʻikai ke u tui te u lava mai. ʻOku ʻi ai ʻeku ngāue te u ʻalu ki ai he pongipongi kotoa pē.”

Ne fakapapauʻi mai ʻe Misa Hāloti, “ʻOku ʻikai ko ha palopalema ia. ʻOku tau ʻalu maʻu pē ki he faama ʻa e Siasí ʻi he taimi hoʻataá.” Naʻe paasi takai holo ʻe Misa Hāloti e lisi ke fakamoʻoni aí. “ʻI he taimi naʻe fakanofo takitaha ai kimoutolu ki he lakanga fakataulaʻeikí, naʻe foaki kiate koe e mālohi ke ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku tau tauhi ai kiate Ia ʻaki hono tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻoku tau ngāue ai ʻi Hono huafá. ʻIkai ngata aí, ʻi heʻetau ala nima kotoa ʻo tokoní ʻe faingofua pē e ngāué.”

Ne paasi mai e lisí kiate au. Naʻá ku ʻohovale, he naʻe fakamoʻoni e taha kotoa pē ke ʻalu he ʻaho kotoa pē ʻo e uike ní. ʻOku ʻikai nai ke nau ʻilo e faingataʻa ʻo e ngāué? Naʻá ku ongoʻi ha mafasia lahi ʻo e mālohi fakatoʻu angatonú ʻoku tuku mai kiate aú. Ne u fakatoupīkoi pē ʻo fakamoʻoni he lisí pea fakafoki atu.

ʻI he hoʻatā Mōnité, ne u tangutu ʻi hoku lokí ʻo feinga fakaakeake mei he ngāue he pongipongí mo ʻeku fanongo atu ki he fakapiipi mai mei tuʻa e meʻalele ʻa Misa Hālotí. Ne u kiʻi momou ʻi ha kiʻi taimi siʻi kimuʻa peá u fetongi ki hoku vala ngāue kuo nanamu mo ngaʻungaʻú.

Ne vave pē ʻemau aʻu ki he faama ʻa e Siasí. Ne lele ʻa e tokotaha kotoa ki he ngoué kau luelue pē au. Ne u fakatōtōmui pē, sio pē ki lalo, mo ʻaka holo e ngaahi foʻi maká, mo ʻohovale ʻi ha nima ne ala mai ki hoku umá. Ne fakalotolahi mai ʻa Misa Hāloti, “Fakamālō atu ʻi hoʻo haʻu mo kimautolú. ʻOku ou ʻilo naʻá ke ngāue mālohi he pongipongí ni.” Ne ma lue fakalongolongo fakataha ʻi ha ngaahi momeniti siʻi. Naʻá ne lele leva ki muʻa ke fokotuʻutuʻu kulupú.

Naʻá ku sio atu ki ai mo fakakaukau ki he meʻa naʻá ne lea ʻakí kiate aú. Ne u ngāue mālohi he pongipongi ko iá. Naʻá ku ongosia mo ʻikai ke namu lelei, pea naʻá ku fie foki ki ʻapi. Ka ʻe fēfē ʻa Misa Hāloti? Naʻá ne ngāue mālohi foki mo ia he pongipongí. Pea pehē ki he tokotaha kotoa. Ka ko e hā ʻoku nau fiefia ai ke ʻi hení?

Ne u aʻu atu ki he niʻihi kehé, pea kamata ʻemau ngāué. Ne u feinga ke ʻuluaki ʻai ke u fiefia ʻi he fakakaukau ki he feilaulau mahuʻinga ʻoku ou faí. Ka naʻe ʻosi vave pē ʻeku fakakaukau kiate aú, pea ne u fakatokangaʻi e vave ʻa e ngāué ʻi he tokoni ʻa e taha kotoa pē. Ne mau kakata mo talanoa, pea fakafokifā pē haʻaku fakatokangaʻi ʻoku ou fiefiá! Ne lava pē ʻemau ngāue ʻi ha ngaahi houa siʻi.

ʻI heʻemau foki ki ʻapí, ne u fakatokangaʻi ko e meʻa naʻá ku fakakaukau ʻe hoko ko ha feilaulau ʻoku faingataʻá ne siʻisiʻi pē ia. Ko hono moʻoní, ne ʻikai hoko ia ko ha feilaulau ʻi he tokoni ʻa e taha kotoa.

Ne tuʻu e kā ʻa Misa Hālotí ʻi homau ʻapí peá ne sio mai kiate au ʻo pehē mai. “Fakamālō atu ki hoʻo tokoni ki he ʻahó ni. Ne hanga ʻe hoʻo ngāue mālohí ʻo ʻai ke faingofua ia maʻamautolu kotoa.” Naʻá ne malimali mo fakakuitaha.

Ne u mamali foki mo au. “Mālō, ka naʻe faingofua e ngāue ʻi he tokoni ʻa e taha kotoa pē.” Naʻá ku hū ki tuʻa mei he kaá mo tāpuniʻi e matapaá.

Ne kamata ke mavahe atu ʻa Misa Hāloti he kaá. Naʻá ne ui mai he sioʻatá, “Tau toe fetaulaki pē ʻa pongipongi ē?”

Ne u tali atu, “Pau ʻaupito ia. Ta toki fetaulaki ʻapongipongi.”

Paaki