2015
Ko Hono Tāpuekina ʻEtau Fānaú ʻaki hono Fakaleleiʻi Ange ʻEtau Nofo-Malí
Sepitema 2015


Ko Hono Tāpuekina ʻEtau Fānaú ʻaki hono Fakaleleiʻi Ange ʻEtau Nofo-Malí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku ʻikai te ke faʻa fakatokangaʻi ʻoku hanga ʻe he tuʻunga ʻoku ʻi ai hoʻo nofo malí, ʻo uesia hoʻo fānaú. ʻI hoʻo fāifeinga mo ho malí ke fakaleleiʻi hoʻomo nofo-malí, ʻe fai tāpuekina ai hoʻomo fānaú.

ʻĪmisi
Family talking and laughing together at the beach in Peru.

ʻI he ʻaho ʻe taha ne u fakahoko ai ha taimi talatalaifale (therapy) mo ha kiʻi finemui naʻá ne feinga taonakita tupu mei haʻane fai ha ʻulungaanga fakatuʻutāmaki. Ne u ngāue fakataha mo ʻene ongo mātuʻá pea ne u feinga ke u sivisiviʻi ʻene fakakaukaú mo ʻene tuʻunga mahino ki hono ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí. ʻI he taimi naʻá ku fehuʻi ai kiate ia ʻo kau ki he nofo-mali ʻa ʻene ongo mātuʻá, naʻá ne sio fakamamaʻu mai pea ʻikai toe momou ka ne tali mai, “ʻOku ʻikai vā lelei ʻeku ongomātuʻá.”

Ne u ʻeke ange pe naʻá ne ʻilo fēfē ia, koeʻuhí ne toutou talamai ʻe heʻene ongomātuʻá ʻoku teʻeki ke na kē tuʻo taha mo fakapapauʻi mai ʻoku ʻikai ʻilo ʻe heʻena fānaú ʻena ngaahi faingatāʻia fakaenofo-malí. Ko ha taukave ia kuó u toutou fanongo ai mei he ngaahi hoa mali tokolahi ʻi heʻeku hoko ko e tokotaha talatalaifale ki he nofo-malí mo e fāmilí.

“ʻOkú te lava pē kita ʻo tala,” ko ʻene talí mai ia. Naʻá ne fakamatala mai ʻoku teʻeki tuku ʻene hohaʻa fekauʻaki mo e hangehangē ka movete hono fāmilí. Naʻá ne loʻimataʻia mo fakahā mai naʻe hoko ia ke ne puke ai pea faingataʻa ke lava ʻo mohe mo ʻalu ki he akó. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou fakakaukau ki ai he taimi kotoa pē.”

Naʻe fōngia hoku lotó ʻi heʻeku vakai atu ki ai mo fakakaukau ki he tuʻunga angamaheni ko iá. Ne u ʻilo ʻa e ʻofa ʻene ongo mātuʻá ʻiate iá mo ʻena loto ke fai ha meʻa pē ke tokoni kiate ia, ka ʻi he taimi tatau naʻá ku hohaʻa naʻa ʻokú na toʻo maʻamaʻa ʻa hono hanga ʻe heʻena nofo-mali faingataʻá ʻo fakamamahiʻi ia mo e toenga ʻo ʻena fānaú.

ʻOku fakahā mai ʻe he fanongonongo ki he fāmilí “ʻoku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e husepānití mo e uaifí ke na feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki pea ki heʻena fānaú foki.”1 ʻOku ou hohaʻa he taimi ʻe niʻihi naʻa kuo toʻinevea ʻe he konga ko ia “ki heʻena fānaú” ʻa e konga “feʻofaʻaki mo fetauhiʻakí.”

ʻI heʻeku taukei fakangāué, ʻoku ou mamata ki hono fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi feilaulau lahi maʻa ʻenau fānaú ke tokoniʻi kinautolu ke nau lavameʻa. ʻOku hanga ʻe he ngaahi mātuʻa ko ʻení ʻo tuki-mo-nonofo ha ngaahi tōʻonga moʻui fakalotu lelei ʻi heʻenau fānaú, ʻo hangē ko e lotú, ako folofolá, mo e maʻu lotú. ʻOku nau fakalotolahiʻi ʻa e hokohoko atu ʻo e akó mo hono maʻu ʻo e ngaahi pōtoʻi ngāue te ne teuteuʻi ʻa e fānaú ki ha kahaʻu lelei angé. Ka neongo iá, ʻoku ou manavasiʻi naʻa toʻo maʻamaʻa ʻe ha niʻihi ʻa e maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ko ia ko hono tokonaki e nofo-mali lelei tahá ʻi hono teuteuʻi e toʻu tupú ki he ngaahi taumuʻa taʻengatá.

ʻOku tokolahi ha ngaahi hoa-mali ʻoku tukutaha ʻenau tokangá ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga fakataimí ka ʻoku siʻi ke ne fakamālohia ai ʻena nofo-malí. ʻOku faitōnunga ha niʻihi ʻi hono liliu ʻenau ngaahi taimi-tēpilé ke nau ʻalu ki he ngaahi polokalama ʻenau fānaú kae ʻikai maʻu ha taimi ia ke teiti ai mo e hoa ʻofaʻangá. ʻI he ngaahi matamataʻau ʻo hono ohi hake ʻo e fānaú, fakakaukauʻi ha ngāue maʻuʻanga moʻuí, mo fakakakato e ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, ʻoku matangofua hono fakaliʻeliʻaki e nofo-malí pea faʻa fakalanulanu he taimi ʻe niʻihi ʻaki e keé, vālaú, mo e ongoʻi lavakiʻí.

ʻI he kamata ke tokanga ange ʻa e ongo meʻa malí ki he ivi tākiekina mālohi ʻoku fai ʻe heʻena nofo-malí ki heʻena fānaú, ʻoku mahino leva ʻe tuʻuloa ange ʻa e ngaahi lelei ʻe ala maʻú ʻi he taimi ʻe vilitaki ai ʻa e ongo meʻa malí ke tanumaki mo fakamālohia ʻena nofo-malí.

ʻOku Uesia e Fānaú ʻe he Tuʻunga ʻOku ʻi ai e Nofo-Malí

ʻĪmisi
A family in Brazil walking together outdoors.

ʻOku ou tui ʻoku loto e konga lahi ʻo e ngaahi mātuʻa mali he Siasí ke ola lelei ʻenau nofo malí, pea ʻoku ou tanganeʻia ʻi he tuʻunga ʻo e fetauhiʻaki fakamali ʻoku fotu mai mei he tokolahi taha ʻo kinautolu. Ko hono fakalūkufuá, ko e Kāingalotu ko ia ʻoku nau kau ki he fuakava taʻengata ʻo e malí (vakai ki he T&F 131:2) ʻoku nau fai fakamātoato ia pea te nau matuʻuaki ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē kae lava ke kei fāʻūtaha ʻenau nofo-malí.

Ka neongo iá, ʻoku ou faʻa fetaulaki he taimi ʻe niʻihi mo e ʻū nofo-mali ʻoku pau ka ʻoku ʻikai tuʻunga lelei. ʻOku ʻi ai e mātuʻa mali ʻe niʻihi ʻoku nau maʻuhala tokua ka nau ka fakamamaʻo mei he felauaki ʻi muʻa ʻi heʻenau fānaú, ʻe ʻikai ʻilo ʻenau fānaú ki he femotumotuhi ʻi heʻena nofo-malí. ʻOku fuʻu ongongofua ʻaupito ʻa e fānaú ia pea nau faʻa lava pē ʻo ongoʻi ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku ʻikai tokamālie, ʻa ia ʻoku lava ke tākiekina ki he ngaahi ongo loloto ʻo e taʻemanongá. ʻOku hoko ʻa e taʻeʻiai ko ia ha kē ʻi he nofo-malí ko ha fetongi fakangalingali pē ke hangē ʻoku paú.

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fakatotolo ki he tuʻunga lelei (quality) ʻo e nofo-malí, ʻoku hanga ʻe he mali lelei tahá ʻo fakaʻaiʻai ha faʻahinga maluʻanga fakaeloto, ʻokú ne fakatupulaki ai e ongoʻi fiemālie ʻa e fānaú.2 ʻI heʻeku ngāue fakafaitoʻó, ko ha fakamoʻoni tonu au ki he moʻoni ko ia ʻoku uesia ʻa e fānaú ʻe he tuʻunga ʻoku ʻi ai e nofo-mali ʻa e mātuʻá. ʻOku hoʻata mai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló (1895–1985): “Ko e nofo-malí … ʻoku ʻikai ngata pē heʻene fekauʻaki mo e fiefia he lolotonga ní, ka ʻoku kau mai ai mo e fiefia taʻengatá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene lelei ki he ongo meʻa ʻoku malí, ka ʻoku afuhia ai hona fāmilí pea tautautefito ki heʻena fānaú pea mo e makapuná ʻo laulaui toʻu tangata.”3 ʻOku ou faʻa fakamatala ki he kakaí ʻoku ʻikai ke nau fatu ʻataʻatā pē ʻenau nofo-malí, ka ko hono uhó ko e kau ai foki mo e nofo-mali ʻenau fānaú mo e makapuná.

Ne pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻi ai ʻa hono nunuʻa taumamaʻo hono fakasiʻia e fakakaukau ko ia ko e nofo-malí ʻoku mahuʻinga pea ʻoku tuʻumaʻu. ʻOku fakamamaʻo ha kau talavou ʻe niʻihi mei he nofo-malí koeʻuhí ko e vete mali ʻa ʻenau mātuʻá pe ngaahi fakakaukau fakatokolahi ko ha fakatuta ia ki he fakalakalaka fakatāutahá. ʻOku puketuʻu ʻe he tokolahi ʻo kinautolu ʻoku malí ʻenau tukupā kakató, mo tuʻu teki pē ke hola ʻi he fuofua faingataʻá.”4

ʻI heʻeku hoko ko ha faifaleʻi ki he nofo-malí, ʻoku lava pē ke u fakapapauʻi ko e kakai lalahi ko ia naʻe vete-mali pe maʻulalo e tuʻunga nofo-mali ʻenau mātuʻa, ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi malu ʻi heʻenau fāifeinga ko ia ke pukepuke mo mafeia ha vā fetuʻutaki ola lelei taimi lōloá. ʻOku nau faʻa lavelaveili ki ha faʻahinga taʻefelotoi ʻi he nofo-malí pea nau feinga lahi ʻaupito ke fakaʻehiʻehi mei he keé, ʻo lava ke vā mamaʻo ai he taimi ʻe niʻihi e nofo-malí. ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou kiate au ke u sio ki ha kakai lalahi ʻoku nau tangi ʻi heʻenau manatu ki he ngaahi ongo fakamamahi ne nau aʻusia ʻi heʻenau mamata ki he fakaʻauʻauhifo mo e holofa e nofo-mali ʻenau mātuʻá. ʻOku hōloa e tuʻunga falala ʻi he nofo-malí tupu mei he kovi e nofo-malí.

Fili ke Fakaleleiʻi e Tuʻunga ʻo e Nofo-Malí

ʻOku kaunga lahi ʻa e fili ʻokú te faí ki hono fakaleleiʻi e tuʻunga ʻo e nofo-malí. Ne toe fakapapauʻi mai ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ʻoku lava ʻe ha ongo meʻa ʻokú na feʻofaʻaki ʻo fili ki he tuʻunga nofo-mali lelei tahá pe koē ʻoku ʻikai loko lelei mo tolongá.”5

Naʻe fai ʻe he faifaleʻi mo e fai fakatotolo ʻiloa ko Viliami L. Tūheeti ha tohi fekauʻaki mo hono mahuʻinga ko ia hono fakatahaʻi ʻo e tukupaá mo e vilitakí, pe ko e tuiaki ke fakaleleiʻi e vā fetuʻutaki ʻi he nofo-malí: Neongo kapau ʻoku ʻi ai haʻatau tukupā taʻeueʻia ki hotau hoa ʻofaʻangá, ʻoku fakasiosiokehe ʻa e tokolahi ʻiate kitautolu mei he ʻauhia māmālie hifo ʻetau nofo-malí ʻo kapau he ʻikai ke tau tauhi ke kei longomoʻui ai pē. … ʻOku iku e tukupā taʻevilitakí ki ha nofo-mali ʻoku pau kae taʻeoli”6 ʻOku tokolahi ʻa e ngaahi hoa mali ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e loloto e tukupaá mo e ongoʻi pauʻiá, ka ʻoku ʻikai ke nau loko fai ha meʻa ke maʻu ha lelei pe feinga pē ā ke tokoni ki he nofo-malí. ʻOku fakaloloma ke vakai ki ha koloa mahuʻinga ʻo e nofo-malí kuo ʻikai hano ʻaonga.

Ko Hono ʻOfaʻi Ho Malí

ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa ʻIleini S. Tolotoni ko e Palesiteni Lahi Mālōlō ʻo e Kau Finemuí ʻo ne fokotuʻu mai ko e meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke fai ʻe ha tamai maʻa hono ʻofefiné ko ʻene “ʻofa ʻi heʻene faʻeé,”7 naʻe lavea hoku lotó ʻi heʻeku fakatokangaʻi ko au ia kae ʻikai ko hoku husepānití naʻe fie maʻu ke fanongo ki he leá; he naʻá ne mātuʻaki tokanga ange ia ke tala ki heʻema fānaú ʻa e lahi ʻene ʻofa ʻiate aú, kae ʻikai ke u fai ia kiate ia. Ne u fakakaukau ki he lahi e taimi ne u faʻa lue atu ai ki ha loki ʻoku ʻeke ange ʻe hoku husepānití ki he taha ʻo ʻema fānaí, “Mateʻi mai angē” pea ʻe tali mai leva ʻe ha tokotaha, “ʻOku ou ʻilo … ʻokú ke ʻofa ʻia Mami,” pe, “ʻOku ou ʻilo … ko Mami ho kaumeʻa lelei tahá,” pe “ʻOku ou ʻilo … ko Mami ʻa e taʻahine naʻá ke mohe misi ki aí” pe ko ha ngaahi fakamatala meimei fai tatau kuó ne toutou leaʻaki he taʻu lahi. Ne u fakatokangaʻi ʻa e mātuʻaki ongoʻi malu ne u maʻu ʻi heʻeku nofo-malí, ka kuó u toʻo maʻamaʻa ia, ko ha ola ia ʻo e angalelei hoku husepānití ʻi hono fakahaaʻi ʻene ʻofá, fiefiá, mo fakaʻapaʻapaʻi au ki heʻemau fānaú.

ʻOku toe fakamamafaʻi mai ʻe he palōfita ko Sēkopé hono mahuʻinga ʻo e fakahinohino ʻa Sisitā Tolotoní ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻene valokiʻi ʻa e kau Nīfaí heʻenau faiangahalá, naʻá ne fakahā patonu atu, ʻi haʻane fakafehoanaki ki he kau Leimaná, “ʻoku ʻofa ʻa honau ngaahi husepānití ʻi honau ngaahi uaifí, pea ʻoku ʻofa ʻa honau ngaahi uaifí ʻi honau ngaahi husepānití; pea ʻoku ʻofa ʻa honau ngaahi husepānití mo honau ngaahi uaifí ʻi heʻenau fānaú” (Sēkope 3:7), ʻo toe fakamamafaʻi mai ʻa e fakakaukau ʻoku mahuʻinga fau ʻeni ki he ʻEikí.

Homefront, ʻOku ʻi ai ha polokalama TV ʻiloa ʻoku ui ko e “By the Hour,” ko ha fanongonongo hokohoko ki he kakaí ne fakamafola ʻe he Siasí, ʻa ia ʻoku feinga ai ha kiʻi tamasiʻi ke maʻu e tokanga ʻa ʻene tamai faʻa ngāué. ʻI ha taimi ʻe taha ne talaange ai ʻe heʻene tamaí, “[Kapau] ʻe ʻikai ngāue ʻa Teti, ʻe ʻikai vahe ʻa Teti,” pea toe tānaki mai ʻe he faʻeé, “ʻOku saiʻia e kakaí he ngāue ʻa Tetí ko ia ʻoku nau totongi ai.”8 Ko e taha eni e ngaahi tuʻuaki ʻoku ou manako aí, he ʻoku feinga e faʻeé ke fakaʻehiʻehi mei ha hoko ha faʻahinga fēfusiaki angamaheni, ʻa ē ʻoku faʻa hū hake ai ha taha ia he ongo mātuʻá ʻo poupouʻi e fānaú ʻaki hono tafuluʻi hono hoá. ʻOku iku ai ʻeni ki ha ʻita ʻa e hoá pea ongoʻi ilifia ai ʻa e fānaú. ʻI he tuʻuakí, ʻoku poupouʻi ai ʻe he faʻeé ʻa e tamaí mo e fānaú fakatouʻosi ʻaki ha lea langaki moʻui mo fakapotopoto. ʻOku ou tui ka liliu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e anga ʻo ʻenau talanoá ke hangē tofu pē ko ʻení, ʻe lelei ange ai ʻa e tuʻunga ʻo e nofo-malí mo e fāmilí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Fakaleleiʻi e Tuʻunga ʻo e Nofo-Malí

ʻĪmisi
Adult couple in Congo. They are laughing together.

Ko e ongoongo lelei fekauʻaki mo hono fakaleleiʻi e tuʻunga ʻo e nofo-malí ko e malava ko ia ke vave ʻene hokó, ʻi hano fakakau mai pē ha fanga kiʻi liliu iiki. Ko ʻeni ha ngaahi fokotuʻu atu:

Fakamahino mo vahevahe pe ʻokú ke fie maʻu ke fēfē hoʻo nofo-malí ʻi he taʻu ʻe 5, 10, pe 20 ka hoko maí. ʻOku ou ʻohovale maʻu pē ʻi he tokolahi ʻo e ngaahi hoa mali ʻoku ʻikai ke nau talanoaʻi pe ko e faʻahinga nofo-mali fēfē ʻoku nau fie maʻú. ʻOku hanga ʻe he fetalanoaʻaki ko ʻení ʻo fokotuʻu e nofo-malí ʻi he uhó pea tofa ki he ongo hoa-malí ha hala ki ha nofo-mali ʻoku fakalakalaka mo mateaki he kahaʻú.

Hiki hifo mo vahevahe ha ngaahi manatu melie ʻi hoʻomo nofo-malí. ʻOku faʻa fakatuta ʻa e ngaahi ongoʻi loto mamahí, ʻo ne faʻa ʻufikaua ai ʻa e ʻamanaki leleí. ʻI he taimi ʻoku fakakaukau ai mo vahevahe ʻe he kakaí ʻa e ngaahi manatu melié, ʻoku nau fakaʻataʻatā ai ha feituʻu ke nau toe lava ʻo ongoʻi ʻamanaki lelei.

Fevahevaheʻaki ha manatu melie naʻá mo lava ai ʻo ikunaʻi fakataha ha faingataʻa. Ko e manatu ko ia ki he ngaahi tūkunga pehení ko ha founga ia ke toe uouongataha ange ai ʻa e ongo meʻa malí.

Fatu ha fanga kiʻi tōʻonga iiki kae ʻuhinga mālie ki he taimi ʻokú mo māvahevahe pea mo toe fakataha aí. Mahalo ʻe ngali launoa eni, ka ʻoku faʻa ngalo ʻi he ngaahi hoa mali ʻe niʻihi ʻa e mahuʻinga ʻo ha kiʻi ʻuma, fāʻofua, pe fakalea ʻi hono langaki e fiefiá ʻi he nofo-malí.

ʻAi mo ke kiʻi fakalaulaunoa ʻi hoʻo teití. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fakatotoló ki he ngaahi hoa-malí ke nau taumuʻaʻaki ʻi heʻenau teití hano aʻusia ha meʻa foʻou he ʻoku faʻa ola lelei ange ai mo fakalata e tuʻunga ʻo e feohí. ʻOku fie maʻu heni ʻa e feinga mo e fakakaukau foʻou, kae ʻikai ko e paʻanga.

Tala maʻu pē ki hoʻo fānaú ʻa e meʻa ʻokú ke saiʻia ai ʻi ho malí. Ko e meʻa ʻeni ʻoku ou manako taha aí. ʻI he taimi ʻoku ou toe vakaiʻi ai eni ʻi he ngaahi hoa-mali ʻoku ou talatalaifale ki aí, ne nau līpooti mai ha ngaahi ola fakafiefia.

Fekumi ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ke langaki hake ai ʻa e nofo-malí. ʻOku kau heni ʻa e ngaahi tohi mo e ngaahi fakamatala (paaki pe lea (audio)), keimi, lēsoni, faeasaiti, ako ngāue, konifelenisi, mo e ngaahi meʻa peheé.

Fehuʻi maʻu pē pe ʻoku mo toe vāofi pe vā mamaʻo ange ʻi hoʻomo feohí mei he taimi kimuʻá pea aleaʻi ko e hā e meʻa te ke ala fai ke fakaleleiʻi ʻaki e tōnounoú. ʻE lava ʻo fakahoko ʻeni fakaʻaho, fakauike, pea naʻa mo e māhina kotoa pē mo fakaʻatā ha founga ke toe fai ai ha tokanga makehe ki he nofo-malí.

Kumi faleʻi mei hoʻo pīsopé ke ke lava ʻo ngāueʻaki e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakapolōfesinalé ʻo ka fie maʻu. ʻI ha ngaahi ʻuhinga lahi, ʻoku faʻa tautoloi ʻe he niʻihi ʻenau kumi tokoní. ʻOku taʻefalaua e lahi e taimi ne u fakaʻamu ai naʻe fekumi ha ongo hoa-mali ki ha tokoni ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá, kimuʻa pea hanga ʻe he tāufehiʻá ʻo fakaʻuliki e nofo-malí.

Lotú. Ne ekinaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: Lotua ʻa e ʻofa te ne fakaʻatā koe ke ke sio ki he ngaahi lelei ʻi ho malí. Lotua ʻa e ʻofa ʻokú ne ngaohi ʻa e ngaahi vaivaiʻangá mo e fehālaakí ke siʻisiʻí. Lotua ʻa e ʻofa ke ngaohi ʻa e fiefia ho hoá ke ke fiefia aí. Lotua ʻa e ʻofa ʻokú ne fie maʻu ke fakamaʻamaʻa ʻa e kavengá pea fakasiʻisiʻi ʻa e loto-mamahi ho hoá”9 Kapau ʻoku ngali fuʻu faingataʻa ʻeni, ʻe lava e ngaahi malí ʻo lotu ke loto ke holi ki he ngaahi meʻá ni.

ʻOku Fie Maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke Fiefia ʻEtau Nofo-Malí

Ne fakahā ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) “ko e hā pē ha meʻa ʻe hilifaki ai e nima ʻo Sīsuú, ʻe moʻui ia. Kapau ʻe hilifaki ʻe Sīsū hono nimá ʻi ha nofo-mali, ʻe moʻui ia. Kapau naʻe fakangofua ke hilifaki hono nimá ʻi he fāmilí, ʻe moʻui ia.”10 ʻOku ʻi ai ʻeku tui ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke tau maʻu ʻa e nofo-mali lelei tahá ʻo e tuʻunga māʻolunga tahá pea ke Ne tataki kitautolu ʻi heʻetau fāifeinga ko ia ke fakaleleiʻi hotau ngaahi vā fetuʻutakí koeʻuhí ko e lelei ʻa hotau ngaahi fāmilí. ʻOku tokonaki ʻe he nofo-mali fiefiá ha tāpuaki fungani maʻa kitautolu mo ʻetau fānaú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  2. Vakai ki he E. Mark Cummings and Patrick T. Davies, Marital Conflict and Children: An Emotional Security Perspective (2010).

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 193.

  4. Dallin H. Oaks, “Vete-Malí,” Liahona, Mē 2007, 70.

  5. Russell M. Nelson, “Ko e Mali Fakasilesitialé,” Liahona, Nōvema 2008, 92.

  6. William J. Doherty, Take Back Your Marriage: Sticking Together in a World That Pulls Us Apart, 2nd ed. (2013), 8, 9.

  7. Elaine S. Dalton, “ʻOfa Heʻene Faʻeé,” Liahona Nōvema 2011, 77.

  8. Vakai ki he “By the Hour” (vitiō), Homefront TV spots, lds.org/media-library/video/homefronts.

  9. Henry B. Eyring, “Ko Hotau Faʻifaʻitakiʻanga Haohaoá,” Liahona, Nōvema 2009, 71.

  10. Howard W. Hunter, “Reading the Scriptures,” Ensign, Nov. 1979, 65.

Paaki