2015
Te ke Lava ʻo Liliu
Sepitema 2015


Te ke Lava ʻo Liliu

Neongo ai pē pe ʻoku fēfē hoʻo ngaahi tō nounou ʻi he lolotongá, ka ʻokú ke lava ʻo fili ki he meʻa te ke malava ʻi he kahaʻú.

ʻĪmisi
illustrations showing future potential

Tā fakatātaaʻi ʻe J. Beth Jepson

Lolotonga ʻa e kātoanga fakaʻosi ako mei he ako māʻolungá, ʻoku lava ke haʻu ha ngaahi fakakaukau kehekehe ki hoto ʻulú. Ko e hā e sitepu hokó? ʻOkú ke mateuteu? Te ke kei fetalanoaʻaki nai mo ho ngaahi kaungāmeʻá?

Naʻe ʻikai te u pehē au. Ko e fehuʻi pē ʻe taha ne toka ʻiate au heʻeku lue atu ʻi muʻa he tokotaha kotoa hono ui mai hoku hingoá: ko ʻeku ʻosi koā ʻeni mei he akó?

Naʻe ʻikai ko ha tokotaha au ia naʻe ʻatamaiʻia. Naʻe ʻikai ko ha fuʻu loko meʻa e akó ia ʻi heʻeku ngāue mahuʻinga ke faí. Ne fuʻu kovi fau ʻeku akó he taʻu fakaʻosí naʻe ʻikai te u ʻilo ʻe au pe naʻá ku lava koā pe ʻikai. Naʻe mei fakapapauʻi ʻe he sivi fakaʻosi ʻi he kamataʻanga ʻo e uike ko iá hoku ikuʻangá, ka ʻe toki tuku mai ʻa e maaká ia ʻi he hili ha uike ʻe taha mei ai.

Kapau te u tō he kalasi ko ʻení, he ʻikai leva ke u ʻosi au mei he ako māʻolungá.

Ko hono ikuʻangá, naʻe mālō pē ʻeku lava peá u kau ai he ʻosí. (Hōi!) ʻI he taimi ko iá naʻe toe pē ha māhina ʻe 14 pea hoko hoku taʻu 19, ko e taʻu ngāue fakafaifekau ia he taimi ko iá. Naʻá ku taumuʻa ke u ngāue ʻi he taimi ko iá ʻo fakahū ha paʻanga ki heʻeku ngāue fakafaifekaú. Ne u ʻilo naʻe ʻikai ke u ʻatamaiʻia, ko ia naʻe ʻikai pē haʻaku teitei palani ʻe taha ke u hoko atu ki he ʻunivēsití.

Ko e Tauhele ʻo e Fakaʻuhingá

Kuó ke ʻosi ongoʻi pehē nai? Ke hangē kuo hanga ho kuohilí ʻo fakapapauʻi atu hoʻo tuʻunga malava fakalūkufua pe fakakātoá?

ʻOua naʻá ke tō ki he faʻahinga fakakaukau ko iá. Ko e taha ia e ngaahi loi lahi taha ʻa Sētané!

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tōnolo L. Holositoloma ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē, “Ko ʻetau fai pē ha aofangatuku—‘ʻOku ou pehē pe au ia,’ ʻoku tau tukuange ai ʻetau malava ke liliú.” “Tonu ā ke tau lī tauveli, huʻi mahafu, pea tukulolo—he ʻoku ʻikai pē ha toe ʻutu ia ʻe hakea ki ha ikuna.”1

ʻOku ngali fakafoʻi ʻa e akó ʻi he taimi koē ʻoku ʻikai sai ai hoʻo akó. Pea naʻa mo ha kiʻi maaka kovi ʻi hoto lēkootí, ʻoku faingofua fau ke te fakakaukau kita ko e ngataʻanga pē ia e lelei ʻokú ke lavá. Ka ʻoku ʻikai ke moʻoni ia.

Ne pehē ʻe ʻEletā Holositoloma, “Ko e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí ʻoku ʻikai ko e tuʻunga ia te tau malava ʻo aʻusiá.”2

Kamata Foʻou

Tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi hanu mo e fakaveiveiua ʻoku fanafana mai ki hotau telingá, ʻoku tau lava maʻu pē ʻo fili ke sio atu kimuʻa pea taʻofi ʻetau taʻetokaʻi kitautolu tupu mei he kuohilí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku ʻi ai ha faʻahinga ʻamanaki lelei ʻoku ʻomi ʻe he kamata foʻoú.”3

ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ke tau kamata foʻoú, ʻoua naʻa ngalo ke ke lotu ki he ʻOtuá ke tokoni mai. Tala kiate Ia ʻokú ke fie lavameʻa peá ke tokanga ki he ngaahi ueʻi mo e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo hoʻo kau takí.

Mahalo ʻe fie maʻu ke toe fulihi siʻi e ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá. Ne pehē ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku totonu ke fenāpasi hotau ʻulungāngá mo e ngaahi fili fakaʻahó pea mo ʻetau ngaahi taumuʻá. “ʻOku ʻi ai ha ngaahi fili ʻoku ʻikai fakanatula ʻene koví, ka kapau te nau maʻu kotoa hotau taimí mo taʻofi kitautolu mei he ngaahi fili lelei tahá, ʻoku nau hoko leva ʻo fakatuʻutāmaki.”4

Tokotaha Foʻou Ko Koé

Sio fakalaka atu ʻaki ha taʻu ʻe tolu mo e konga mei heʻeku ʻosi mei he ako māʻolungá. Kuó u ngāue ʻi ha taʻu ʻe taha mo e konga, ngāue fakafaifekau ʻi ha taʻu ʻe ua, peá u fili leva ke u ʻaliaki ʻi he ʻunivēsití.

ʻOku ou fakaʻamu naʻe lava ke u pehē ne u ongoʻi matuʻotuʻa mo mateuteu ange ki he akó, ka ʻoku fakaoli ia. Naʻá ku ongoʻi loto foʻi ange. Kapau ne kovi ʻeku ako māʻolungá, pea fēfē ai haʻaku lavaʻi ʻa e ʻunivēsití? Ne u fili leva ke u fai pē hoku lelei tahá mo fakakau ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku feingá. Naʻá ku lotu fakamātoato ke u maʻu ha ngaahi pōtoʻi fakaako lelei ange.

Ne fakaʻohovale kiate au, ʻi he hili ange ʻa e semesitā ko iá ne u feʻunga ke u tohi ki he ngaahi sikolasipi fakaakó. Naʻe ʻikai ha toe taha ʻe ʻohovale lahi ange ka ko au! Naʻe lava ke foki heni ʻeku manatú ki he ngaahi māhina siʻi kuo hilí peá u sio ai ki he mafao mai e toʻukupu ʻo e ʻOtuá kiate au ʻi heʻeku fāifeinga ke u hoko ko ha tamasiʻi ako leleí.

Ko e meʻa ko ia naʻá ku tui ki ai fekauʻaki mo au ʻi he ako māʻolungá, naʻe ʻikai ke moʻoni ia. Mei he taimi ko iá pea fakataha mo e tokoni ʻa e ʻOtuá, naʻe lava ke u tofa ha hala foʻou ʻo ne fakaaʻu ai au ke u ʻosi mei he ʻunivēsití pea ope atu.

ʻI he taimi ʻoku tau fakakau ai ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau feingá mo fili ke kamata foʻou ʻi ha faʻahinga tafaʻaki pē ʻo e moʻuí, te tau lava ʻo aʻu ki he tuʻunga māʻolunga naʻe ʻikai ke tau teitei misi ʻe malava.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Donald L. Hallstrom, “Ko e hā ʻa e Anga ʻOku Tāú?” Liahona, Mē 2014, 53.

  2. Donald L. Hallstrom, “Ko e hā ʻa e Anga ʻOku Tāú?” 53

  3. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Taimi Lelei Taha ke Tō ai ha Fuʻu ʻAkaú,” Liahona, Sānuali 2014, 4.

  4. Quentin L. Cook, “Fili Fakapotopoto” Liahona, Nōvema 2014, 49, 48.

Paaki