2019
Ko Ha Ivi Takiekina Kaukaua ki he Leleí
Fepueli 2019


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Ha Ivi Tākiekina Kaukaua ki he Leleí

Te tau lava kotoa ʻo hoko ko ha ivi tākiekina kaukaua ki he leleí ʻi he māmaní, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tokolahi e kakai ʻoku tau tākiekiná.

ʻĪmisi
young adults doing good

Ko ha afā sinou ʻi he kongaloto ʻo ʻEpelelí ne hoko kotoa ai ʻení. Neongo ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou kuo hoko ʻi ʻIutā, ka naʻá ku fakakaukau ʻoku fie maʻu ke hiki ʻa hono kapu ʻe he sinoú ʻa e ngaahi matalaʻi tiulipé ʻi he Temipale Sikueá. Ko ia naʻá ku fokotuʻu ai ha ʻakauni Instagram—ʻo ʻikai ke fakaʻaliʻali ai e ngaahi tā ʻeku fanga kiʻi pusí (ʻoku nau fakaʻofoʻofa pē mo kinautolu) ka ko e ngaahi tā ʻo e temipalé.

Ko ia ne kamata he taʻu ko iá ha fokotuʻu talanoa fakaʻaho (mo ha ngaahi taʻu siʻi ne ʻikai ke fokotuʻu fakaʻaho). Naʻe hoko hono faitaaʻi ʻo e temipalé pea fokotuʻu kinautolu mo ha ngaahi lea felāveʻi mo e temipalé mei he kau taki ʻo e Siasí ko ha founga fakamānako ke fakatupulaki ai e ngaahi talēnití mo fakamahuʻingaʻi ange ʻeku houngaʻia ʻi he temipalé.

Ka ʻi he tokolahi ange ʻa e kakai ne u vahevahe ki aí, ko e lahi ange ia ʻeku fakatokangaʻi hoku faingamālie ke u hoko ai ko ha tākiekina ki he leleí. ʻOku ʻikai ko ha “tokotaha tākiekina” mītia fakasōsiale au, ka ʻoku ou saiʻia ʻi heʻeku ngaahi feinga ke fakahoko ha ngāue lelei ki ha taha ʻi ha feituʻu pē.

Neongo ʻetau femoʻuekiná, te tau lava kotoa ʻo fakaʻaongaʻi hotau talēnití ke fai tāpuekina ʻaki e niʻihi kehé pea hoko ko ha tākiekina ki he leleí. Ko hono fakakātoá, “ʻoku [tau] tui … ke failelei” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13).

Naʻá ku muimuiʻi ha kakai lalahi kei talavou ʻe niʻihi ʻoku nau faifeinga ke nau hoko ko ha ivi takiekina ki he leleí. Ko ʻeni e founga ʻoku nau fai ai ha ngāue leleí.

Kakapa Atu ʻi he ʻOfa

Naʻe ohi hake pē ʻa Kuleisi Mōlia, taʻu 25 ia ke fai lelei. ʻI he taimi ʻoku vakai ai e kakai ʻi hono kolo tupuʻangá ko Fotalesa, Siala, Palāsilá ki ha taha ʻoku fie maʻu tokoni, ʻoku nau tokoni ki ai. Naʻá ne pehē, “Ko ha angafakafonua ia.” Pea ʻi heʻenau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, “ʻoku nau fai foki ia koeʻuhí ʻoku nau tui ʻo hangē ko ia ne folofola ʻaki ʻe Sīsuú, ke ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa ʻiate koe. Ko ia ʻoku mau fakahoko leva ia. ʻOku mau fai ia he ʻoku mau fiefia ke fakahoko ia.”

ʻOku hoko ʻa Kuleisi ko ha ivi takiekina ki he leleí—heʻene sīpinga fakalongolongo hono fakasio mo kakapa atu kiate kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní—ʻo hangē ko e taimi ʻokú ne sio ai ki ha tangataʻeiki toulekeleka ʻoku feinga ke taki ha ngaahi kato mamafa pea ʻokú ne kolosi atu leva he halá ke tokoni hono taki kinautolu ki ʻapí. Naʻá ne toe ʻilo foki te tau lava ʻo fai ʻa e ngāue lelei tahá ʻi he taimi ʻoku ʻilo ai ʻe he kakaí ʻoku tau tokoni ʻaki ʻa e ʻofa, kae ʻikai fakakouna. “ʻOku ʻi ai ha meʻa ne u ako mei heʻeku fineʻeikí: Fai ki he niʻihi kehé ʻa ia ʻokú ke loto ke fai atu ʻe he kakaí kiate koé. Ko e palani ia ʻa e Tamai Hēvaní—ʻOkú ne fie maʻu kitautolu ke tau tokoni ki he kakaí.”

ʻOku toe fie maʻu foki ke ʻoua te tau fakaʻatā e ngaahi meʻa hangē ko e tekinolosiá (ʻUhinga ki heʻetau ngaahi telefoní) ke ne taʻofi kitautolu mei heʻetau kakapa atu ke fai ha ngāue lelei ki he niʻihi kehé. Ko e lau ia ʻa Kuleisí. “Ko e meʻá ia—ʻoku fie maʻu ke tau feʻilongaki, pea mahino kiate kitautolu e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé koeʻuhí ʻoku ʻikai fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he ngaahi polokalama telefoní. ʻOku fakatefito ʻetau moʻuí ʻi he kakaí. ʻOku fakatefito ia ʻi he meʻa ʻoku tau fai ke tau hoko ai ʻo lelei ange mo muimui kia Sīsū Kalaisí.” Pea ko ha konga lahi ʻo ʻetau muimui kia Sīsuú ko e fai ha ngāue lelei.

Ke mou Loto-toʻa!

ʻOku ngāueʻaki lelei ʻe Nōmani Lūsia, taʻu 29, ʻene ngāue fakaʻaatí ka ko ha taha ako Mataʻitohi M.A ʻi he Faiva ʻAatí ʻi Melaleni, ʻAmelika. Naʻá ne pehē, “Ne tukutaha e konga lahi ʻeku tokangá ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú ʻi he fekau mahuʻinga tahá, ke ʻofa ki he ʻOtuá pea ke ʻofa ki hotau kaungāʻapí.” “ʻI heʻeku ngāue fakaʻaatí ne u tokanga taha ki hono tala e ngaahi talanoá. Te tau lava moʻoni ʻo ako e founga ke tau manavaʻofa mo ʻofa lahi ange ai hotau kaungāʻapí ʻaki ʻetau fakafanongo kiate kinautolu pea fanongo ki heʻenau ngaahi talanoá.”

Ko ha “taha mohu fakakaukau,” ʻa Nōmani ʻokú ne fakatahatahaʻi e kakaí ki he ngaahi meʻa leleí ʻi he ngaahi founga kehekehe. Naʻe hoko ha ngāue fakaʻapiako ke ne fokotuʻu ai ha feinga paʻanga ki ha fale hūfanga maʻá e kakai fefine fakalotofonuá: ko ha fakaʻaliʻali tā valivali ne fakaʻaliʻali makehe ai e ngaahi tā valivali naʻá ne fatu ke tala ai e talanoa ʻo Siopé ʻi he fakakaukau ʻa ha fefine. Naʻá ne pehē, “Naʻe haʻu mo ha kau fefine kehe pea nau vahevahe ʻenau talanoá mo ʻenau ngaahi aʻusiá.” “Pea ne u fakakaukau ko e taha ia ha meʻa mātuʻaki mālohi moʻoni.”

Ko e fakakaukau ʻe taha ne fakahoko ʻe Nōmani ko hano fakatahatahaʻi ha makasini ʻinitaneti (ko ha makasini fakafoʻituitui pe fakaʻinitaneti). Naʻá ne fetuʻutaki ki he kau ʻaati kehe, pea nau kaungā tala ʻa e ngaahi talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo ngāueʻaki e founga ʻaati fakaeonopooní.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Nōmani ʻiate ia pē, te ne lava ʻo hoko ko ha tākiekina lelei ʻaki ʻene vahevahe ki he niʻihi kehé. “Kuó u ʻosi ngāue ki hono fakatupulaki ʻo e lototoʻa ke fakahaaʻi ʻeku fehālākí mo vahevahe ʻeku ngaahi aʻusia ʻaʻakú mo e ngaahi fakakaukaú. ʻOku ʻuhinga ʻa e ʻaatí ki he moʻui faitotonu mo vahevahe e ngaahi fakakaukaú. Ko ia ai ʻi heʻene fekauʻaki mo ʻete hoko ko ha takiekina leleí, ʻoku ou feinga pē ke u muimui ki he ngaahi fakakaukau ko ia ʻo e moʻui faitotonú mo e lototoʻá mo kakapa atu ki he niʻihi kehé pea fetuʻutaki mo kinautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi tā valivalí.”

ʻOkú ne fakalotolahiʻi e kakai lalahi kei talavou kehé ke nau fakatupulaki ʻa e lototoʻa ke fai foki ha ngāue lelei. ʻOkú ne pehē, “ʻOua ʻe manavasiʻi ʻi he ʻikai malava ke fai ha meʻa feʻunga.” “ʻOku ou tui ʻoku lōmekina e tokolahi ʻe he, ‘ʻOku ʻikai ha toe meʻa te u lava ʻo fai,’ pea ʻi heʻenau tō ki he fakakaukau taʻemoʻoni ko iá ʻokú ne taʻofi ai kinautolu mei heʻenau fai ha ngāue lelei lahi. ʻOua ʻe manavasiʻi. Lolotoʻa ke laka atu ki muʻa pea fai ha ngāue.”

Kumi Ho Taumuʻá

ʻOku ongoʻi ʻe Meti Sēmisi, taʻu 26 ʻo ʻIutā, ʻAmeliká ko e konga ʻo hono misiona ʻi he moʻuí ke tokoni kiate kinautolu naʻe ʻikai fanauʻi mai ʻi he ngaahi monū ʻokú ne fiefia aí. Ko ha konga ia ʻo e ola hono ohi hake ʻe ha mātuʻa faʻa tokoni, mo e konga ko e tupu pē mei ha ongoʻi ke ngāueʻi ʻa ia ʻoku hoʻata lelei taha mei he ngaahi lea ʻo e “Kuo Lahi Hoku Tāpuakí” (Ngaahi Himí, fika 219). ʻI he hili e ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa Meti ʻi ʻAilani mo Sikotilaní, naʻe tohoakiʻi hono lotó ki he kau ʻAfilika kumi hūfanga kuó ne akoʻi mo papitaiso aí, ko ia ai ko ʻene hokosia pē faingamālie ke ʻalu ai ki ʻIukanitaá, naʻá ne ʻalu.

Neongo kuó ne ʻosi folau ki ʻItiopea, Pēlū, mo ʻInitia, “naʻe liliu ʻe ʻIukanitā ʻeku moʻuí.” Ko e lea ia ʻa Metí. “ʻOku ou ʻilo naʻe tataki au ʻe he ʻEikí ki he feituʻu ko ʻeni ʻo e māmaní ʻi ha taumuʻa fakapotopoto.” Ko e konga ʻo e taumuʻa ko iá ke fakamaheni mo toki papitaiso ha fefine ko hono hingoá ko Kalolini. Pea ko e konga ʻe taha ko ʻene fakaʻatā ke ne maʻu ha manavaʻofa ki he fanga kiʻi fānau paea naʻá ne ngāue ki aí. ʻI he hokosia e taimi ke ne mavahe aí, naʻe ʻikai ke ne fie māvae mo e kakai kuó ne tupu hake ʻo tokangaʻí. Ko ia naʻá ne talanoa ai ki heʻene ongo mātuʻá, ʻa ia naʻá na fakahoko ange te na tokoni fakapaʻanga ange ke na langa mo Kalolaine ha fale maʻá e fānau paeá ʻi ha kiʻi kolo ko Mēpale.

Naʻe tupu paea hake pē ʻa Kalolini, pea hokohoko atu ʻene tokangaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻi he fale ki he fānau paeá. ʻOku foki ʻa Meti ki ʻIukanitā ʻi he faʻahitaʻu māfana kotoa pē peá kuó ne fengāueʻaki mo e niʻihi kehé ke langa hake ha fale tauhi lahi ange ki he fānau paeá, fakaakoʻi mo foaki ha nofoʻanga ki ha fānau ʻe toko 200 tupu. Pea ʻokú ne lolotonga fakalele ha ngāueʻanga ngaahi siueli ke tokoni ki hono tauhi e fānau paeá.

Hangē ko ia ko e lau ʻa Metí, ʻoku ʻi ai e ngaahi meʻa ʻi he moʻuí ni kuo fai tāpuekina ʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau tokanga ki ai. “ʻOku ou tui taʻetoeveiveiua kapau naʻe ʻulungaanga totonu ʻa e taha kotoa pea fai ha ngāue, muimui he hala kuo tofa mei muʻa ʻiate kinautolú pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi faingamālie kuo foaki kiate kinautolú, kae lava ʻa e tokotaha kotoa ʻo ʻiloʻi ʻenau taumuʻá. Pea kapau ʻe ʻilo ʻe he taha kotoa ʻenau taumuʻá pea faivelenga, ʻe toe lelei ange fau ʻa e māmaní.”

ʻOku ʻikai totonu ke fihi tuʻu hono ʻilo ho “taumuʻá.” ʻOku fokotuʻu mai ʻe Meti, “Lotu ki he ʻOtuá pea faifeinga ke ʻilo ho ngaahi fakaʻamú.” “Lotu ke ke ʻilo e ngaahi meʻa ko ia ʻokú ke tokanga ki aí, ke ke lava ʻo takiekina ia, pea fakahoko ia.”

ʻĪmisi
young adults doing good 2

Lotua ha Manavaʻofa

Kaveria ei jätetä. ʻI he lea faka-Finilení, ʻoku ʻuhinga ia “ʻoku ʻikai ha taha ʻe liʻekina,” ko ha lea mei he malaʻe taú ka ko ha meʻa ʻoku kei kōpano ʻe he kakai Finilení he ʻahó ni. Kia Lole Lanitaniemi, taʻu 23 ʻo ʻAusima, Finilení, ʻokú ne ueʻi ia ke ne fai ai ha ngāue lelei.

“ʻOku ʻi ai haʻaku lao kiate au: kapau te u sio ki ha taha ʻoku tuenoa, ʻoku ou ʻalu maʻu pē kiate kinautolu, ʻo tatau ai pē ko e hā e tūkungá. ʻOku ʻikai pē totonu ke tuenoa ha taha. ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku teunoa moʻoni ʻi he akó pea ʻi he lotú—naʻe ʻikai haʻaku ngaahi kaungāmeʻa, pea ʻoku ou ʻilo ʻa e tuʻunga fakaʻofa ʻo e ongoʻi tuenoá. Ko e taha ia ha meʻa kuó u toʻo mei he fakakaukau faka-Finilení ke ʻoua naʻa liʻekina ha taha.”

Ko e taha e ngaahi maʻuʻanga fakalotolahí ko hono ʻilo ko ia ʻoku lava e ngaahi vā fetauhiʻakí ʻo fakalaka atu ʻi he moʻuí ni. “Ko hono ʻuhinga ia ʻoku ou tui ai ko e meʻa mahuʻinga taha ke tau tokanga taha ki aí ke tau fakalakalaka. Hoko ko ha sīpinga, hoko ko ha tokotaha lelei, hoko ko ha taha faivelenga mo e kotoa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. Ko e meʻa ʻe tahá ke langa hake e ngaahi vā fetuʻutakí, ke fakakaungāmeʻa ki he kakaí, maʻu e manavaʻofá mo e ʻofá pea tokoni ki he niʻihi kehé.”

ʻOku tui ʻa Lole ko hono fakatupulaki e ʻofa faka-Kalaisí ʻa ʻetau meʻangāue lahi taha ʻi hono fai e ngāue leleí. “ʻOku talamai ʻe he Molonai 7:48 ʻoku totonu ke tau lotua ha manavaʻofa. Pea kuó u mātā ʻi heʻeku fakahoko ia he ʻaho kotoa, peá u kole ki he Tamai Hēvaní ke foaki mai kiate au ha ngaahi faingamālie ke u lava ai ʻo tokoni, ʻoku ou toe ʻiloʻi ange ai kinautolu. Kapau te tau fakaʻatā moʻoni hotau matá, ʻoku lahi ha ngaahi faingamālie ke tokoni ai ka naʻe ʻikai ke tau teitei fakakaukau ki ai.”

ʻOku pehē ʻe Lole, “Naʻa mo e fanga kiʻi meʻa iikí ʻoku mahuʻinga.” “Kapau te ke fakasio e fanga kiʻi meʻa iiki ko iá fakahoko kinautolu, te ke kei lava pē ʻo fakahoko ha fuʻu ngāue lelei lahi.”

Fakalotoa e Niʻihi Kehé ke Māʻolunga ʻenau Taumuʻá

ʻOku fakaʻaiʻai ʻe Taniela Kotoa, taʻu 23 ʻa e maamá mo e ngāue leleí, pea ʻoku fekauʻaki ʻene ngaahi filí mo ia. Ko ha takiekina lelei ia ʻaki ʻene hoko ko e sīpingá.

ʻI heʻene hoko ko e fānau pē ʻe toko taha ʻene mātuʻá ʻi ha kiʻi kolo ko Senitieko, ʻi Sili, naʻá ne tupu hake ʻo mamata ki he moʻui mateaki ʻene ongo mātuʻá he ngāue tokoní pea ki he ongoongoleleí. Ko Taniela ʻa e fuofua tokotaha ʻi hono siteikí ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻi he taʻu 18 hili hono tukuhifo e taʻu ngāue fakafaifekaú, ʻo ne fakalotoa ai e kau talavou tokolahi ke nau teuteu ke nau ʻalu leva ʻo ngāue. Hili ʻene ngāue fakafaifekau ʻi Kolomipiá, naʻá ne hoko foki ko e fuofua tokotaha ʻi hono koló ke mavahe mei he fonuá ʻo fakahoko e ako māʻolunga angé. Naʻe hoko ʻene tā sīpingá ke ne fakalotoa ai e niʻihi kehé ke nau ō ʻo ako. ʻOkú ne pehē, “ʻI ha ngaahi founga ʻe niʻihi naʻá ku fakalotoa ai kinautolu ke māʻolunga ʻenau taumuʻá.” “Naʻe fakafiefia kiate au ʻeku ʻilo naʻe tokoni ʻa e kiʻi laka naʻá ku faí ke fakalotoa ai e niʻihi kehé.”

Ko hono maʻu ha faingamālie ako ʻi he ʻIunaitetiSiteití ko ha meʻa mahuʻinga ia ki he ngaahi palani ʻa Tanielá ke tokoni ai ki he niʻihi kehé mo fai ha ngāue lelei ʻi he kahaʻú. “Ko ʻeku taumuʻa taimi lōloá ke u foki ki Sili pea tokoni ki he kakai ʻi aí—ʻo ngāue tokoni kiate kinautolu. Naʻá ku haʻu ki heni koeʻuhí ʻoku ou ʻilo te u lava ʻo maʻu foki ai ha ngaahi faingamālie te ne tataki au ke u tokoni ai ki he kakai ʻo Silí.”

ʻOku kei fakahā pē ʻe Taniela: “ʻOku ʻikai ke u haohaoa. Ka ʻoku ou feinga pē ke fai hoku lelei tahá, pea ʻoku ou ongoʻi ʻe hoko ia ko e fakalotolahi ki he niʻihi kehé pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e fakaʻaiʻai ke nau hokohoko atu.”

Vahevahe ʻa e ʻOfa ʻa e ʻOtuá

Hili hono maʻu ha mataʻitohi ʻi he ngāue fakasōsialé, naʻe ʻikai lava ʻe Katalina Lei, taʻu 27 mei Kalefōnia, ʻAmelika ʻo fili ko e fē e maʻuʻanga moʻui te ne ngāue aí ka naʻá ne fie ʻaliaki ʻi he tokoni ʻofa fakaetangatá. Kuó ne ʻosi mātā e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono tataki ia he “he kihiʻi laka kotoa,” ʻo ne aʻusia eni e tuʻunga talēkita ʻo e polokalama ʻi ha kautaha ʻikai fakatupu-paʻanga kuo nau līʻoa ke tauʻi e masivesivá fakamāmani lahi.

Kuo ʻosi ngāue ʻa Katalina mo e kau kumi hūfanga ʻi Kalisí mo e kau mamahi ʻo e ngaohikoviá ʻi Nēpalé, ʻa ia ʻokú ne pehē, “ʻoku nau foua e ngaahi momeniti fakaloloma taha ʻo ʻenau moʻuí. ʻI heʻeku ʻi ai mo kinautolú, ʻoku ʻikai ha fuʻu loko meʻa te u lava ʻo fai. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo liliu e ngaahi puleʻangá pe ko e ngaahi tuʻutuʻuni ngāué, ka ko e meʻa ʻe taha te u lava ʻo faí ko hono ʻofeina kinautolu.” Pea neongo ko hai ʻokú ne tokangaʻí, ʻokú ne mātā hono mahuʻinga ki he niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. “Kapau te u lava ʻo hoko ko ha meʻangāue ki ai, ʻoku ou ongoʻi kuó u fai ha ngāue lelei lahi, ʻa ia ʻoku hōifua mai ai ʻa e ʻOtuá kiate au.”

ʻOku tokoniʻi ia ʻe heʻene ngaahi aʻusiá ke ne sio ai ki he ngaahi palopalema ʻa e niʻihi kehé ʻaki ha fakakaukau ʻoku toe matala ange. Naʻá ne pehē, “ʻI heʻetau hoko ko e kakai lalahi kei talavoú, ʻoku faingofua ke tau femoʻuekina pē heʻetau ngaahi palopalemá. ʻOku tau tokanga taha pē pe, ‘Ko e hā ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí?’ pea ‘Ko e hā ʻeku meʻa ʻe fai he akó’ pea ‘ʻE founga fēfē ʻeku ʻilo hoku hoa taʻengatá?’ Ko e ngaahi meʻa lelei kotoa ia, ka ʻo kapau te tau lava ʻapē ʻo vakai atu ki he niʻihi kehé meiate kitautolu, ʻoku ou tui te tau ʻilo ai ʻa e meʻa moʻoni ʻoku tau fekumi ki aí.”

“Kapau te tau takaofi mo e Laumālié, ʻe tataki mo fakahinohino kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea te tau lava leva ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ngāue lelei kotoa pē ʻoku fie maʻu ke tau faí.” Ko e lau ia ʻa Kataliná. “ʻOku ou tui ʻoku fie maʻu ʻe he taha kotoa ke fai lelei, pea naʻa mo ha meʻa pē ʻi ho koló pe ʻi ho fāmilí. Ko e kiʻi ngāue kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko hano hiki hake ha kaungāmeʻa pe tokoni ki ha mēmipa ha fāmili, ko hono mākupusi pē ʻa e fanga kiʻi momeniti siʻisiʻi ko iá mo ʻilo naʻá ke fai ʻa e meʻa naʻe finangalo e ʻOtuá ke ke fai ʻi he momeniti ko iá, te ne hoko ko ha fuʻu ivi mālohi ʻi hoʻo moʻuí pea mo e niʻihi kehé.”

Ko Hoʻo Tākiekiná

ʻOku ʻikai ke fie maʻu ia ke ke hū ki tuʻa ʻo langa ha fale tauhi ki he fānau paeá ka ke toki fai ha ngāue lelei ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke kamataʻi ha ʻakauni Instagram ʻaki ha ngaahi tā ʻo e temipalé pe hoko ko ha talēkita ʻo ha kautaha ʻikai fakatupu-paʻanga. Ka te ke lava ʻo fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ho ngaahi talēniti makehé ke ke hoko ai ko ha takiekina lelei.

ʻOku ou tui moʻoni ki he ngaahi lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018), naʻá ne fakahoko ki he kau fafine ʻo e Siasí, pea ʻoku toe ʻuhinga tonu pē ki he kakai lalahi kei talavoú: “Ko ha ivi takiekina kaukaua kimoutolu ki he leleí, ko e taha ʻo e kaukaua taha ʻi he māmaní kotoa. ʻOku ope atu ho ivi takiekiná meiate koe mo ho ʻapí mo tokonia e niʻihi kehé ʻi he tapa kotoa ʻo e kolopé” (“Three Goals to Guide You,” Liahona, Nov. 2007, 120). Ko ia ai ʻoua naʻa tuku e fai leleí—ʻa e lelei kotoa pē te ke lava ʻo fai. ʻE mafola hoʻo tokoní ʻo hulu atu ʻi he meʻa ʻokú ke ʻiló. Pea te tau hoko fakataha ko ha ivi takiekina kaukaua ki he leleí.

Paaki