2022
O Le Auala o loo Faanatinati ai e le Alii Lana Galuega—e ala i Ala o Faasalalauga Faaagafesootai
Mati 2022


Autalavou Matutua

O Le Auala o loo Faanatinati ai e le Alii Lana Galuega—e ala i Ala o Faasalalauga Faaagafesootai

E ala i ala o faasalalauga faaagafesootai, ua faataunuuina ai e faifeautalai le folafolaga o le a salalau atu le talalelei a Iesu Keriso i “atunuu uma, ituaiga, gagana, ma nuu.”

Ata
alii talavou o loo ataata a o tilotilo atu i se telefoni feaveai

Sa saofafai ni faifeautalai se toalua i le Lotoa o le Malumalu i nofoa ua faaaoga soo o le Tapeneko i Sate Leki, ma faataupupula atu i se lau komepiuta a o ou aoaoina i laua i le auala e uta ai i luga a la ata vitio i se polokalama e faasa’o ai vitio.

Ona taia lea o lo’u mafaufau i le taimi lea: o i matou, o loo faaaogaina le initoneti ma le polokalama lavelave, o loo nonofo i totonu o se fale sa fausia i le 1800. Ua tele naua aoaoga ofoofogia ua faasoaina atu i totonu o lenei fale. I le aluga o le 155 tausaga ua mavae, sa faalogologo ai ona tagata faalogologo mai le faitau selau o failauga iloga i lona pulelaa, e aofia ai Polika Iaga, 12 o peresitene eseese o le Iunaite Setete, Susan B. Anthony, ma Helen Keller.

Ma i le taimi nei, i se fale faasolopito faapena, sa matou aga atu ai i le galuega a le Alii i se faiga fou, o se paepaega fou i le galuega faafaifeautalai: o a’u, o se fatu polokalama i le YouTube, o loo fesoasoani i faifeautalai e aoao le auala e fatu ai anotusi o vitio mo faasalalauga faaagafesootai.

Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985), ina ua saunoa e uiga i le lumanai o le galuega faafaifeautalai: “Faatasi ai ma le tuuina mai e le Alii o nei vavega o fesootaiga, faatasi ai ma taumafaiga faateleina ma le tuuto o a tatou faifeautalai ma i tatou uma, … e moni lava o le a faataunuuina le poloaiga paia: … ‘e ao ina talai atu le talalelei i tagata uma’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:64].”1

Na saunoa Peresitene Kimball i le 1974—toeitiiti atoa le 50 tausaga talu ai!—ma e lei sili atu ona moni nai lo le taimi nei. O loo agai i luma le galuega a le Alii, aemaise lava i le faama‘i pipisi o le KOVITI-19 ua tatau ai le faaaogaina o tekinolosi mo faifeautalai i le salafa o le lalolagi—ua salalau atu le savali o le talalelei i “atunuu, ma ituaiga, gagana ma nuu uma” (Alema 37:4).

Mai le Tu’itu’i i Faasilasilaga

Ata
tamaitai faifeautalai o loo aoao atu

Ata na pueina e Mindy Selu

I la‘u matata umi mo le sefulu tausaga o le fatuina o anotusi o vitio, ua ou vaaia ai le mana o le mafai ona fesootai i luga o le initoneti e ala i auala eseese. Talu ai o le tu’itu’i i faitotoa ua le o toe i ai se filifiliga i le taimi o le faama‘i pipisi, e toatele faifeautalai na tuuina atu i ai telefonipoto e fesootai ai ma tagata atonu latou te lei maua le avanoa e aapa atu ai i se isi ala. Ma o le tele o misiona ua i ai foi ni soa tuuto o e o loo auauna atu o ni tagata tomai faapitoa i agafesootai po o tagata tomai faapitoa i tekinolosi, e fesoasoani e faagaoioi le itulau Facebook a le misiona, fatuina o anotusi o faasalalauga faaagafesootai, faia o faasalalauga o le ComeuntoChrist.org, ma le puleaina o le paketi e faaaoga i faasalalauga.

Na saunoa mai Elder Elias Magallanes i le Misiona a Atenitina Córdoba e faapea, ona o tekinolosi, ua mafai ai e ia ma ana soa ona aoao atu le tele o isi tagata: “Ou te talitonu o le toatele o tagata ua faamanuiaina e faafetai ai i lenei faama‘i pipisi aua ua latou aoao e uiga i le talalelei.”

Na faaopoopo mai Sister Colby Sinclair, o se tasi o le toalua o tagata tomai faapitoa o faasalalauga faaagafesootai i le Misiona a le Lotoa o le Malumalu, e faapea o lana misiona e oo atu i le tele o isi tagata i ona vitio. “Atonu matou te faaaluina le 15 itula i luga o se vitio matou te faia, ae e mafai ona matou oo atu i le 15,000 tagata! E masani lava e fai se matou lesona ma na tagata taitasi e 15,000, ma e 15,000 itula e alu ai.

Faataitaia O Mea Fou

Ae e oo lava i faamanuiaga o le faasoaina atu o le talalelei i luga o le initoneti, sa i ai lava ni faigata ma ni mea sese e maua ai auala sili ona lelei e fai ai.

Na saunoa Elder Magallanes: “Ina ua o ese uma faifeautalai ma na o faifeautalai Atenitina sa i ai iinei, sa leai se tasi na iloa le auala e faaaoga ai telefonipoto. Sa tatau ona matou aoao e ala i le faataitai ma iloa pe faapefea ona faaaoga na mea mo i matou lava.

Sa aoaoina e faifeautalai i le Misiona a Farani Pale e faapea, o le mea e sili ona aoga mo i latou o le tuuina i luga o autu e fesootai: filemu, olioli, faatuatua, ma le lotofaafetai. Na saunoa Sister Olivia Jackson: “O le galuega faafaifeautalai e leai ni tapulaa. E anoanoai auala eseese e valaaulia ma faasoa atu ai le Malamalama o Keriso.”

Sa lei lagonaina e Sister Emily Webber i le Misiona o le Lotoa o le Malumalu le agavaa e fatu se anotala mo lana misiona, ae ua ia aoaoina pe afai tatou te faalagolago i le Alii, o le a Ia fesoasoani mai ia i tatou e faaaoga o tatou tomai e faataunuu ai Lana galuega. “Ou te iloa sa fesoasoani le Atua e faalautele tomai uma sa tatau ona ou faia ai. Ua mafai ona ou vaai atili i le aao o le Alii a o matou fatuina lenei anotala.

A o lei malaga atu Elder Ethan Glines i lana misiona i Concepción, Chile, sa manatu o ia o ana taleni e faatonutonu ai vitio o le a tatau ona malolo mo le lua tausaga. Ae ina ua toe tofia o ia i le taimi o le faama‘i pipisi i Omaha, Nebraska, ISA, sa talosagaina o ia e lana peresitene fou o le misiona e aumai lana mea pueata e fatu ai se ‘anofaasalalauga faaagafesootai mo le misiona. Ina ua toe foi atu Elder Glines i Chile, sa mafai ona ia faaauau pea ona faaaoga ana taleni e faatonutonu ai vitio e ala i lona tofiga i le matafaioi fou a le tagata tomai faapitoa o ala o faasalalauga faaagafesootai. Na vaai Elder Glines i lenei mea o se isi molimau e moni lava o loo i ai le Atua i auiliiliga o o tatou olaga ma “e finagalo ia tatou faaaogaina a tatou taleni aua na Ia tuuina mai ia i tatou a tatou taleni.” O loo faaaoga e faifeautalai i le lalolagi atoa o latou tomai e faalautele ai le galuega a le Alii.

O Le A La Se Mea E Mafai Ona E Faia?

Ata
lima o loo uuina se telefoni feaveai

Na saunoa Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “I le avea ai ma soo, o lo tatou faamoemoega o le faaaoga lea o alaata o faasalalauga faaleagafesootai e avea o ni auala e faasusulu atu ai le malamalama ma le upumoni o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso i se lalolagi o loo faateteleina le pogisa ma le fenumia’i.”2

E mo i tatou uma lava: pe na e auauna atu i se misiona pe leai, pe o oe o se tagata o le ekalesia i le olaga atoa po o se tagata liliu mai, o lau molimau i le Faaola e mafai ona faia se faatosinaga i se tasi. Ma ioe, o le faasoaina atu o le talalelei i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai e mafai ona mamafatū ma taufaafefe, ae o lau molimau, e tusa lava po o le a le itiiti, e manaomia.

Fai mai Sister Lucy Collins, o le sa auauna atu i le Nofoaga Faasolopito o le Autau a Mamona: “Afai e i ai sou manatu e faasoa atu se mea i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai e faatatau i le talalelei po o se savali o le faamoemoe po o le filemu po o le malosi, faasoa atu! E faafia ona e alu i se sauniga molimau o loo e nofo ai iina ae faasoa mai e se tasi a latou molimau ma e faapea ai, ‘Oka, sa mo a’u lena i le asō’? E faapena foi mo le tuuina i luga o ou manatu e uiga i le talalelei a Iesu Keriso, aua e manaomia e se tasi o i inā. Tau lava o le fai!”

O lau molimau e le faapea e umi pe faigofie ona aafia ai isi. E mafai ona e mulimuli i le Agaga e faasoa atu se molimau faigofie, ma moni i auala masani ma faalenatura. O ni nai faataitaiga nei e te amata ai:

  • Toe tuu i luga pe faasoa atu anotala mai faamatalaga a le Ekalesia i lau faitotoa patino.

  • Valaaulia isi e faatasi ma oe i se gaoioiga a le uarota po o le inisitituti.

  • Ia e fatufatu ni mea fou! Faaaoga au meaalofa ma taleni e fatu ai anotala e faatotonugalemu i le talalelei.

  • Fesili atu i a outou faifeautalai i le lotoifale po o a punaoa latou te faaaogaina ma pe mafai faapefea ona e aofia ai.

Afai e le fefefe tagata e faasoa mai a latou molimau faigofie, e mafai ona pa‘i atu i le tele o loto.

Fesootaiga i Manatu

I ni nai tausaga ua mavae, sa ou fatuina ai se vitio e o faatasi ma le faalauiloaga o le Kerisimasi o le Malamalama i le Lalolagi lea na maua mai ai le silia ma le 2.5 miliona manatu. Sa ou mafaufau, “Pe tatau ona ou tuuina se mau i le faaiuga? Pe tuu atu i tagata se lu’i ina ia papatisoina? O lo‘u tiute le tuuto atu o la’u alaleo YouTube i le galuega faafaifeautalai?”

Sa ou tauivi moni lava ma lena fesili mulimuli. Ua mafai ona ou oo atu i le toatele o tagata i le taimi nei nai lo mea na moemiti i ai uluai faifeautalai ma paionia anamua! O lea sa ou alu ai i le malumalu ma lenei fesili, sauni ma naunau mo soo se tali o le a ou mauaina.

Ma o le tali na oo mai o le, “Fai lau auaunaga, ma fai lou valaauga.”

Sa ou iloaina e lei manaomia au e Iesu Keriso ona papatisoina tagata uma na lesitala mai ia te au. Sa Ia manaomia au e taulai atu i le auauna atu i tagata o siomia au.

O le foafoaga o anotala ua na o se vaega e tasi o le faasoaina atu o le talalelei a Iesu Keriso. O nisi o faaaogaaga sili ona aoga o le faasoaina atu o le talalelei e ala i faasalalauga faaagafesootai o loo aapa atu ia i latou e te iloa, tali atu i le vaega o manatu faaalia, po o le auina atu o savali tuusao.

E le afaina pe fia ni manatu po o e fiafia i se vitio e maua. E le afaina pe i ai ni au tagata e 2.5 miliona po o le 25. O le mea aupito sili ona taua o le fesootai ma le tasi—auauna atu i le tasi. E pei ona sa faia e le Faaola.

O loo aveina atu e faifeautalai i aso nei le galuega o le faaolataga i tulimanu uma o le lalolagi—pe o le mea foi e oo i ai le fesootaiga i le initoneti o le a aveina i ai i latou—ma e mafai foi ona tatou faia faapena. E mafai ona tatou faasoa atu a tatou molimau faigofie, e mafai ona tatou fatuina ni anotala o le a siitia ma musuia ai isi, ma e mafai ona tatou aapa atu i le toatasi.

Faamatalaga

  1. Spencer W. Kimball, “When the World Will Be Converted,” Ensign, Oct. 1974, 11.

  2. David A. Bednar, “Faalilofia le Lalolagi i Ala o Faasalalauga Faaleaga Fesootai,” Liahona, Aok. 2015, 50.

Lolomi