2022
Fesili atu ia i Latou e uiga i Lau Miti
Mati 2022


Na’o Tusiga Faatekinolosi: Sau, Mulimuli Mai Ia Te Au

Kenese 37–41

Fesili atu ia i Latou e uiga i Lau Miti

Po o le a lava le auala e fesootai mai ai le Tama Faalelagi ia i tatou, e taua le manatua e finagalo o Ia e fai.

Ata
Malumalu o Sate Leki

Ata pue o le Malumalu o Sate Leki na pueina e Kimberly Willett Hayes

Ina ua amata ona feiloai Cecilia Betancourt ma faifeautalai faamisiona i Tijuana, Mekisiko, sa lei fiafia tele o ia i le la savali. Nai lo lena, sa manao o ia e faamaonia lo la sese.

“O le a ou faamaonia lo‘u manatu—sa ou iloa le mea sa ou talitonu i ai ma o soo se mea lava o le a laua aoaoina ai a’u e le sa‘o,” o le tala lea a Cecilia. Sa matuai naunau lava o ia e faamaonia lona manatu e lei tele ni mea na ia aoaoina mai uluai talanoaga e tolu.

“Ae o le mea ou te manatua o le lesona lona fa,” o lana tala lea. “O le lesona lona fa lena na suia ai lo‘u loto.”

O lena talanoaga, lea sa faatotonugalemu i le tausiga o poloaiga, na faailoa atu ai Cecilia i malumalu ma le aoaoga faavae o le faaipoipoga ma aiga e faavavau.1

“Ina ua la faaali mai ia te au se ata o le Malumalu o Sate Leki, sa musumusu mai le Agaga ma faapea mai, ‘Fesili atu ia i laua e uiga i lena miti na e maua ao e laitiiti.’” O le manatuaina o se potu sa ia vaaia i lana miti, sa fesili atu ai Cecilia i faifeautalai, “O i ai ni nofoa i se faatulagaga faapitoa i totonu o le malumalu?”

“Ioe,” na tali atu ai faifeautalai tamaitai.

“E i ai se aluga po o se mea e tu ai se tasi?” O le fesili lea a Cecilia.

Sa mafaufau faifeautalai, po o le a le tele o faamatalaga e tatau ona la faasoa atu, na tilotilo atu i le tasi ma le isi ma le fia iloa ma faapea atu, “Ioe.”

“Pe laei papae tagata i totonu o le malumalu?” O le fesili lea a Cecilia.

“Ioe,” o le tala lea a faifeautalai.

Ona fesili lea o Cecilia, “I tua atu o le tagata o loo tu i le ogatotonu o le potu, e i ai ea se mea susulu ma paepae e le mafai ona ou ulu atu i ai?”

“Ioe,” sa toe tali atu ai faifeautalai.

“I lena taimi,” na fai mai ai Cecilia, “sa tau mai e se mea ia te au, ‘O le nofoaga lenei na e vaaia i lau miti.’ Ona amata lea ona ou tagi. Sa le mafai ona ou taofia i totonu. Sa fai mai se tasi o tamaitai, ‘Cecilia, pe o le a e sauni e papatiso?’ Sa matua malosi le Agaga o lea na ou fai atu ai ioe.”

Faaaliga Vaaia i le Po

O le tele lava o miti, e mautinoa lava, e le taua tele pe suia ai le olaga e pei o le miti a Sister Betancourt a o laitiiti. Ae o miti, e pei ona faaalia i tusitusiga paia, o se tasi lea o auala e saunia, lapatai, ma faaali mai ai e le Tama Faalelagi faamatalaga i Ana fanau.

Mo se faataitaiga, a o avea Iosefa o Aikupito ma se alii talavou, sa miti o ia i ona matua ma ona uso “sa latou ifo ia te [ia]” (Kenese 37:9). O lena miti sa faataunuuina i se ala ofoofogia ina ua uma ona faamatala atu e Iosefa, e ala i “le Agaga o le Atua” (Kenese 41:38), le miti a Farao i le mau ma le oge (tagai Kenese 41), na avea o se pule i Aikupito (tagai Kenese 41:40–43), ma faasaoina le aiga o lona tama (tagai Kenese 45).

O isi faataitaiga faatusi paia e aofia ai le faaliliuga e Tanielu o le miti a Nepukanesa, lea na oo atu ia Tanielu “i se faaaliga i le po” (Tanielu 2:19). Na tau atu e Tanielu i le tupu, “O i ai le Atua i le lagi, o le na te faaali mea ua lilo, ma faailoa mai ai ia Nepukanesa le tupu o mea e oo mai i aso amuli” (Tanielu 2:28).

I le Feagaiga Fou, sa faaali atu le agelu a le Alii ia Iosefa i se miti, ma ta‘u atu ia te ia, “Aua e te fefe ina aumai ia ia te oe o Maria lau ava: aua o lana to mai le Agaga Paia lea” (Mataio 1:20). I se miti na sosoo ai, sa ta‘u atu ai e le agelu ia Iosefa, “Ina ave le tama itiiti ma lona tina, ma sosola i Aikupito, ma ia nonofo ai seia ou fai atu ia te oe: aua o le a saili Herota i le tama itiiti ina ia fasioti ia te ia” (Mataio 2:13).

Ina ua uma ona tapuai atu le Au Makoi i le tama itiiti o Keriso, sa “faailoa ia te i latou e le Atua i le miti, aua nei foi atu ia Herota” (Mataio 2:12).

I le Tusi a Mamona, na tau atu e Liae i lona aiga, “Sa ou miti i se miti; pe, i ni isi upu, sa ou vaai i se faaaliga vaaia” (1 Nifae 8:2; tagai foi 1 Nifae1:16).

Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O faaaliga o loo faailoa mai i ni auala eseese, e aofia ai, mo se faataitaiga, miti, faaaliga vaaia, talanoaga ma avefeau faalelagi, ma musumusuga.”2

Na saunoa Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o miti e aofia ai fesootaiga musuia e masani lava ona o mai faatasi ma se lagona paia.

“E faaaogaina e le Alii ni tagata ia tatou te matua faaaloalogia e aoao maia upumoni ia i tatou i se miti ona tatou te faatuatuaina i latou ma o le a tatou faalogo i la latou fautuaga,” na faaopoopo ai Elder Scott. “O le Alii o loo faia le aoaoga e ala mai i le Agaga Paia. Peitai, e mafai ona Ia faia i se miti ia faafaigofie ai ona malamalama ma sili atu ai ona pa’i mai i o tatou loto e ala i le aoaoina o i tatou e auala mai i se tagata tatou te alolofa ma faaaloalo i ai.”3

Po o le a lava le auala e fesootai mai ai le Tama Faalelagi ia i tatou, e taua le manatua e finagalo o Ia e fai.

Na faamanatu mai e Peresitene Russell M. Nelson ia i tatou: “O se tasi o mea na uunaia so’o e le Agaga i lo’u mafaufau talu mai lo’u vala’auga fou o le Peresitene o le Ekalesia o le naunau o le Alii e fa’aali mai Lona mafaufau ma Lona finagalo. O le avanoa o le mauaina o faaaliga o se tasi lea o meaalofa silisili a le Atua i Lana fanau.”4

Lolomi