2022
O le Togiola a Iesu Keriso i le Feagaiga Tuai
Aperila 2022


“O Le Togiola a Iesu Keriso i le Feagaiga Tuai,” Liahona, Ape. 2022.

O le Togiola a Iesu Keriso i le Feagaiga Tuai

O le Feagaiga Tuai o se galuega faatusi paia lea e faaali mai ai le Alii o le Faaola, Togiola, ma le Togiola sili.

Ata
o le Faasatauroga o Iesu Keriso

O le Salamo 22 o loo aumaia ai upu tonu na fetalai ai Iesu a o i ai i luga o le satauro: “Lo‘u Atua e, lo’u Atua e, se a le mea ua e tuulafoai mai ai ia te au?”

O Le Faasatauroga, saunia e Harry Anderson

O le Feagaiga Tuai o le Tusi Paia a le Faaola, o le tusi na Ia faitauina ma ta’ua i le olaga nei. O le Feagaiga Tuai sa (ma o loo avea pea) o se seti matagofie ma tulaga ese o anotusi faatusi paia. E taua ma tulagaese. Aisea? Ona:

  • “O le uluai molimau ia Keriso.” 1

  • O se tusitaulima taua i le Togiola a le Faaola.

  • O le pepa autu ua mamanuina e saunia ai le lalolagi mo le afio mai o le Faaola i la le tino, pe a maliu o Ia mo i tatou.

  • O se faamaumauga o loo i ai le faitau selau o faatusa o loo faaalia ai Iesu Keriso ma Lana Togiola.

  • O se faamaumauga o loo tuuina mai ai le anoanoai o valoaga e uiga ia Iesu Keriso ma Lana misiona paia.

I se faapuupuuga, o le Feagaiga Tuai o se galuega faatusi paia lea e faaali mai ai le Alii o le Faaola, Togiola, ma le Togiola sili. Ina ua poloai mai Iesu Keriso, “Suesue outou i tusi; … o tusi foi ia o loo molimau ia te au” (Ioane 5:39), sa Ia faatatau i le Feagaiga Tuai. O lenei tusiga o loo faaalia ai nisi o auala o loo molimau mai ai le Feagaiga Tuai e uiga i le Faaola ma Lana Togiola.

Lanu, Ao, ma le Sami: O Lona Mana e Faamagalo Atu Ai

Ua tuuina mai e le Feagaiga Tuai le faitau selau o faatusa o loo faaalia ai Iesu Keriso ma Lana Togiola. O nisi nei o faataitaiga pupuu.

Sasae ma sisifo. “E pei ona vava mamao o sasae ma sisifo, e faapea lava ona faamamao e ia [Ieova] ia i tatou o a tatou solitulafono” (Salamo 103:12). O le mamao i le va o sasae ma sisifo, ioe, e lē gata ma e lē mafuatiaina; o lea foi, o le mana o le Atua e aveesea ai a tatou solitulafono.

Ao mafiafia. “Ua ou [le Alii] soloia au solitulafono e pei o se ao uliuli, ma au agasala e pei o se ao; foi mai ia ia te au; aua ua ou faatauina oe” (Isaia 44:22). E pei lava ona faia pea o ao mafiafia, toe liu, mou ese atu, ma toe aliali mai i le lagi, ma faaosofia ai le manatu o le lē gata, e faapena foi ona faamagaloina e le Atua i latou o e salamo ma toe foi atu ia te Ia.

Lafoaia o agasala. O le Atua e “faamagalo agasala, ma … [o le a] lafo foi a tatou agasala uma i mea loloto o le sami” (Mika 7:18–19). E lafoai e le Atua agasala i mea loloto o le sami, lea e mou ese atu ai e faavavau. Ina ua toe malosi Esekia mai se ma‘i, sa ia tusia, “Aua ua e [Atua] lafoaiina a’u agasala uma i ou tua” (Isaia 38:17). Pe a lafoai e le Atua a tatou agasala i Ona tua, o le a Ia le toe silasila i ai.

Mūmū ma le sinasina Na fetalai mai le Alii, “E ui lava ina pei o ofu mumu a outou agasala, e sisina ia e pei o le kiona; e ui lava ina mumu ia e pei o le ie ulaula, e avea e pei o fulufulu mamoe” (Isaia 1:18). O lanu e tolu e lata i le tutusa—mūmū sesega, mumu, ma le mūmū paauli—e faatusa i le toto o le tagata ma le amioletonu (tagai Isaia 59:3; Mika 3:10; Sapakuka 2:12). O le toto o Keriso e faapaiaina (tagai Mose 6:59–60), e maua ai le ola e faavavau (tagai Ioane 6:53–54), ma suia ai le agasala mumu-toto a tagata i le sinasina, e faatusa i le mama a‘ia’i.

Valoaga a Keriso

Ua tuuina mai e le Feagaiga Tuai le faitau selau o valoaga a Iesu Keriso, o le tele o na valoaga e faatatau tonu lava i Lana Togiola. Mo se faataitaiga, na valoia e Isaia:

  • “E moni, ua na tauave o tatou tiga, ma na tauave o tatou faanoanoa” (Isaia 53:4).

  • “A ua manu’a o Ia ona o a tatou solitulafono, ua momomo o Ia ona o a tatou amio leaga” (Isaia 53:5).

  • “Aua sa taia o ia i le solitulafono a lo‘u nuu” (Isaia 53:8).

  • “E tauave e Ia a latou amio leaga” (Isaia 53:11).

  • “Na ia aveina foi le agasala a tagata e toatele” (Isaia 53:12).

O leSalamo 22 o se valoaga ofoofogia o toe itula o le Faaola i luga o le fogaeleele, lea o le a Ia mafatia ai i sauaga maoae ona faasatauroina ai lea. O le a tauemu ma sauaina o Ia e tagata (tagai fuaiupu 4–8; tagai foi Mataio 27:30–31, 39–43; Luka 23:35). O lenei salamo o loo aumaia ai upu tonu lava na fetalai ai Iesu a o i ai i luga o le satauro: “Lo‘u Atua e, lo’u Atua e, se a ea le mea ua e tuulafoai mai ai ia te au?” (fuaiupu 1; tagai foi Mataio 27:46). O leSalamo 22 o loo i ai foi se faasinoga manino i le Faasatauroga: “Ua tu’ia e i latou o‘u lima ma o’u vae” (fuaiupu16; tagai foi Mataio 27:35). O upu i le fuaiupu 18, “Ua latou tufatufa o’u ofu mo i latou, ma latou faia le vili i lo’u ofu tino,” sa faataunuuina tonu lava e i latou o e sa faasatauroina Iesu (tagai Mataio 27:35).

O Tagata Taitoatasi o ni Faatusa o Keriso

O se aofaiga tele o tagata amiotonu mai le Feagaiga Tuai na avea o ni faatusa ola o Iesu Keriso. O le ogatusa o nei tagata ma Iesu Keriso e ese le ofoofogia lea na tusia ai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Sa faaaoga e Ieova le anoanoai o faatusa ma faailoga. O le mea moni, sa avea pea nei mea ma uiga iloga o faatonuga a le Alii i lana fanau. O faataitaiga o na faatusa—aemaise lava muai faatusa o Keriso—o loo i ai i faamaumauga a o lei oo mai le Mesia. …

“… O Mose (faapei o Isaako, Iosefa, ma le tele o isi i le Feagaiga Tuai) o se faatusa faaperofeta o Keriso o lē o le a afio mai.” 2

O faataitaiga nei e tolu o nei faatusa ola:

  • Na oo Iopu i le toesea o lana fanau ma meatotino ma puapuagatia tele i la le tino (tagai Iopu 1–2), ma le faamoemoe i le auauna mafatia ma le tagata faanoanoa, o Iesu Keriso (tagai Isaia 53).

  • O Iona o se faatusa o Iesu, o le sa faatusaina aso ma po e tolu o Iona i le manava o le i‘a (tagai Iona 1:17) i Ona lava “aso e tolu ma po e tolu i le loto o le lalolagi” (Mataio 12:40).

  • Sa naunau Aperaamo e ofo atu lona atalii pele o Isaako e fai ma taulaga, e ogatusa ma le taulaga a le Atua i Lona Alo Pele, o Iesu. O le usiusitai o Aperaamo “i le ofoina atu o lona atalii o Isaako … o se faatusa o le Atua ma lona Alo e Toatasi na Fanaua” (Iakopo 4:5; tagai foi Eperu 11:17–19).

Ata
O Iopu o loo tootuli i luga o le palapala

Sa puapuagatia tele Iopu i le tino, ma le faamoemoe i le auauna mafatia ma le tagata faanoanoa, o Iesu Keriso.

Iopu, saunia e Gary L. Kapp

O Lo Tatou Faaola, Togiola, ma le Togisala

Ua tuuina mai e le Feagaiga Tuai pe tusa ma le 100 igoa ma faalaniga o Ieova, o le tele lava e taua i lo tatou malamalama i Lana Togiola. Mo se faataitaiga, ua tofia Ieova o le Faaola: “Aua o A‘u o Ieova lou Atua, o le Paia o Isaraelu, lou Faaola” (Isaia 43:3; tagai foi 43:11; 45:15, 21; 49:26; 2 Samuelu 22:3; Salamo 106:21; Hosea 13:4).

Ua ta‘ua foi Ieova o le Togiola: “Ua faapea ona fetalai mai o le Alii, o le Togiola o Isaraelu” (Isaia 49:7; tagai foi i le 44:6; 47:4; 54:5; Ieremia 50:34).

O loo faaalia manino mai i le Feagaiga Tuai e faapea o Ieova o le Togiola sili: “Le Atua o lo matou faaolataga e, ia e fesoasoani mai ia te i matou ona o lou suafa mamalu; ia e laveai mai foi ia te i matou, ma [fai le togiola mo] 3 a matou agasala, ona o lou suafa” (Salamo 79:9).

Na poloaiina pea lava pea e Ieova Ana perofeta ma faitaulaga e faia se togiola mo tagata. O le mea moni, o le upu Peretania o le togiola e faa-69 ona ta’u mai i le Lomiga a King James o le Feagaiga Tuai. O nei faamatalaga taitasi e faaopoopo i lo tatou malamalama i le uiga ma le taua o le taulaga togiola a Iesu.

Talisuaga Paia—Faatusa o le Togiola a Iesu Keriso

O talisuaga e sili ona paia na atagia mai ai le Togiola a Iesu Keriso Mo se faataitaiga, o le Aso o le Togiola, e taulai atu i le tele o sauniga na faamoemoe i le Togiola a Iesu (tagai Levitiko 16; Eperu 7–9). O le isi aso faatusa, o le Paseka, sa tulimatai atu foi i le taulaga a Iesu Keriso (tagai Esoto 12). O le tamai mamoe o le Paseka na faatusaina ia Iesu Keriso, o le Tamai Mamoe na taulagaina mo agasala a le lalolagi (tagai Esoto 12:3–6, 46). O le tamai mamoe e tatau ona aunoa ma se pona (tagai Esoto 12:5), e pei lava ona le pona o Iesu Keriso (tagai 1 Peteru 1:18–19).

O le sausauina o le toto o le tamai mamoe i luga o pou na faasaoina ai Isaraelu anamua mai le oti (tagai Esoto 12:13), e pei lava ona laveaiina i tatou e le toto togiola o Keriso mai le tuugamau ma mai le oti faaleagaga (tagai Helamana 5:9). O mea e tutusa ai le Paseka ma le maliu o Iesu Keriso sa matuai iloagofie lava lea na faaigoa ai e Paulo ia Iesu “o lo matou paseka” (1 Korinito 5:7).

O le Faitotoa ia Keriso

O Ieova lava Ia na mamanuina ma faaalia mai le tulafono a Mose e aoao atu ai Lona afio mai o le Mesia folafolaina, o Iesu Keriso, ma Lana taulaga togiola (tagai Kalatia 3:24; 2 Nifae 11:4; Iaroma 1:11; Mosaea 13:30–33; Alema 25:15).

Ua tuuina mai e Elder Holland lenei aotelega o le faamoemoega o le tulafono a Mose: “O lenei feagaiga iloga faasolopito, na tuuina mai e le aao o le Atua lava ia ma se mea e lona lua i le atoaga o le talalelei e avea o se mea e taitai atu ai tagata i le amiotonu, e tatau ona vaaia … o se tuufaatasiga e le mafaatusalia o faatusa, ata, faailoga, ma muai faatusa o Keriso. Mo lena mafuaaga sa i ai (ma o loo i ai pea, i lona taua ma le mama a‘ia’i) o se taiala i le faaleagaga, o se faitotoa ia Keriso.” 4

E pei ona sa molimau mai Amoleka, “O le uiga atoa lenei o le tulafono [a Mose], o iota uma lava e faasino atu i lena taulaga tele ma mulimuli; ma o lena taulaga tele ma mulimuli o le Alo lea o le Atua” (Alema 34:14).

Ou te molimau atu o le Tusi Paia—o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou—o loo folafola mai ai Iesu Keriso ma le manino tele, mana, ma le pule. Ou te faamoemoe o le a oo mai tupulaga o i ai nei ma tupulaga faiae ia alolofa ma malamalama i le Tusi Paia ma lana savali taua e uiga ia Iesu Keriso.

Faamatalaga

  1. M. Russell Ballard, “O le Vavega o le Tusi Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 82.

  2. Jeffrey R. Holland, Keriso ma le Feagaiga Fou: O Le Savali Faamesia i le Tusi a Mamona (1997), 137.

  3. O le faaliliuga moni o le faaEperu iinei o le “faia o le togiola” (tagai David J. A. Clines, ed., The Dictionary of Classical Hebrew [1998], 4:553).

  4. Jeffrey R. Holland, Keriso ma le Feagaiga Fou, 137.

Lolomi