2022
Ko e Founga ne Akoʻi ai Au ʻe he Taipé ki he Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá
Siulai 2022


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

Ko e Founga ne Akoʻi ai Au ʻe he Taipé ki he Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá

Ne u toʻo ʻeku fuofua kalasi taipé ʻi hoku taʻu 16. Ko e taʻu 1963 ia pea ko hoku taʻu ua ia ʻi he ʻApiako Māʻolunga ko Samoaná ʻi Pangopango, Haʻamoa ʻAmelika. Ne u fakaʻamu ke u hoko ʻi ha ʻaho ko ha tokotaha hiki fakamatala maʻá e fakamaauʻangá, ko ia ne u fiefia ai ke ako ki he founga hono ngāue ʻaki ʻo e ngaahi taipe ʻo e mōtolo ʻAnitautí (Underwood) ʻi heʻeku kalasi foʻoú.

Ne pau ke ke maʻu ha ngaahi louhiʻinima mālohi ki hono lomi e ngaahi kī ʻo e ʻAnitautí. Ne faingataʻa ʻa e ako ke taipe ʻo ʻikai sio ki hoku ongo nimá, pea mo e taimi ne heke ai hoku ngaahi louhiʻinimá ʻo maʻu ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi meʻalomi ʻo e taipé . . . ko e mamahi atu! Ka naʻe fakafiefia ʻa e taipé, pea ne u hokohoko atu hono toʻo ia ʻi he kotoa ʻo e ako māʻolungá. Ne ʻikai ke u lavelaveʻiloa ʻi he taimi ko iá ʻe tokoni lelei kiate au ʻeku ngaahi taukei ʻi he taipé ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí.

Ne u feinga ʻo aʻu ki he Kolisi ʻa e Siasí ʻi Hauaiʻí (CCH), ʻa ia ko ha ʻunivēsiti ia ne tokangaʻi mo fakalele ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ʻiloa ia ʻi he taimí ni ko e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí, ko CCH ne u maʻu ai ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo fakahoko ai ʻa e fili mātuʻaki mahuʻinga ke hoko ko ha mēmipa ʻo Hono siasí.

Ne hoko foki ʻa CCH ko e feituʻu ne tokoniʻi ai au ʻe heʻeku ngaahi taukei ʻi he taipé ke u maʻu ha mataʻitohi ʻi he Saienisí (Bachelor of Science) ʻi he Ako Fakapisinisí, fakataha mo ha maina (minor) ʻi he Ngaahi Saienisi ʻo e Ngāue Fakasekelitalí. Ne u maʻu foki mo ha tohi fakamoʻoni ako ʻi he faiakó, pea ko ʻeku fuofua ngāue hili ʻa e ʻunivēsití, ko ha faiako taipe.

Ne u akoʻi ʻa e taipé mo ha ngaahi lēsoni kehekehe felāveʻi mo e pisinisí ʻi he ako māʻolunga ʻa e Siasí ʻi Pesenga, Haʻamoa, pea hoko atu ki he ʻApiako Māʻolunga ʻo Kahukú ʻi he taimi ne u toe foki ai ki Hauaiʻi ʻi ha ngaahi taʻu siʻi mei ai.

ʻI he lolotonga ʻo e 1980 tupú, fakataha mo ha fāmili kei talavou ʻi he taimí ni, ne u hiki ki Saipeni ʻi he Ngaahi ʻOtu Motu ʻi he tafaʻaki faka-Tokelau ʻo Malianá. Ne u hoko atu ai ʻi hono akoʻi ʻo e taipé, ʻo kamata mei he ʻapiako māʻolunga fakalotofonuá pea mei ai ki he kolisi fakakomiunitī pē ʻe taha ʻa e motú, ʻa ia ne u maʻu ai ha faingamālie fakafiefia ke fokotuʻu ʻenau fuofua loki komipiutá. Ko ha pole lahi ia! Ne iku pē ʻo u poto ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi komipiutá pea ʻikai fuoloa, kuo ako ʻeku fānau ako kotoa pē ke nau taipe ʻi ha kīpooti fakakomipiuta.

Ne hoko ʻeku ngaahi taukei foʻou ʻi he komipiutá ko ha fakamoʻoni mahuʻinga ki he konga hoko ʻo ʻeku moʻuí. ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1990 tupú, ne u fokotuʻu ha loki komipiuta ʻe taha, ka ʻi he taimi ní ne ʻi he Kolisi ʻAolelé (Aorere) ia ʻi Papatoetoe, ʻAokalani, Nuʻusila. Ne u hoko atu leva mo hoku husepānití ki hono fakaʻaongaʻi e toenga ʻo ʻema ngaahi taʻu ngāué ki hono fakalele ha kiʻi nusipepa lea faka-Haʻamoa ʻi ʻAokalani, ʻa ia ko ʻeku ngāué ko hono taipe mo fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi fakamatala ke pākí. Ne u fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he komipiutá, pea naʻe fakafalala ʻa e ngāue kotoa pē ki heʻeku taukei taipé.

ʻI he taimí ni ʻoku ou ʻi hoku taʻu 70 tupú, kuó u mālōlō mei he ngāue maʻuʻanga paʻanga angamahení, ka ʻoku ou faʻa fakahoko pē ʻa e ngāue liliu lea ki he lea faka-Haʻamoá. Hangē ko ia ko e konga lahi taha ʻo e māmaní ʻi he ngaahi ʻaho ní, ʻoku fakatefito ʻa e ngāué ni ʻi he ʻinitanetí, ko ia ai ʻoku ʻikai ke u ʻi ha tūkunga ke mole meiate au ʻa e ngaahi taukei fakataipe kuó u fakaleleiʻi mai ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki lahi kuó u fiefia ai fakafou ʻi he ngāue loto-fakatōkilalo ʻo e taipé, ʻoku fakaofo kiate au ʻa e poto fakalangi ʻi he fekau ʻa e Tamai Hēvaní ke tau maʻu ha akó, ke tau ʻilo lahi ange ki he ngaahi taukei te ne tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ha maʻuʻanga paʻanga pea ke tau feinga ke moʻui fakafalala pē kiate kitá. Ka ʻoku ʻikai ʻomi pē ʻe he talangofua ki he fekaú ni ha ngaahi lelei fakamatelie. Kuo fakafiefia lahi kiate au ʻeku mamata ki hono fakahoko ʻe he ngaahi taukei kuó u akoʻí ha ngaahi liliu lelei lahi ki he ngaahi moʻui ʻo ʻeku fānau akó. Kuo tokoniʻi foki au heʻeku aʻusia fakafaiakó ke u hoko ko ha tokotaha ako mo vahevahe lelei ange ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ia . . . ʻoku teʻeki ʻi ai ha taimi te u ʻoatu ai kiate kimoutolu ha fono ʻa ia ʻoku fakamatelie . . .

“he ʻoku fakalaumālie ʻa ʻeku ngaahi fekaú.” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:34–35).

ʻOku tautautefito ʻeku houngaʻiá ki he anga hono fakamālohia ʻe heʻeku ngaahi taukei fakataipé ʻa ʻeku fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú pea kuo ʻosi ʻomi ha ngaahi meʻangāue ʻoku tau fie maʻu ke tauhi ʻaki kitautolu mo e niʻihi kehé. Kiate au, ʻoku hoko ia, ko e ʻuhinga moʻoni ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá.

Paaki