2023
Kāinga ʻi he ʻEikí
Sepitema 2023


“Kāinga ʻi he ʻEikí,” Liahona, Sepitema 2023.

Kāinga ʻi he ʻEikí

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá Ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú”—peá Ne ʻomi foki mo kitautolu ke tau feohi.

ʻĪmisi
Ko hono fokotuʻu ʻe Kalaisi ʻa e foha ʻo e fefine uitou ʻo Neiní

Ko e fokotuʻu ʻe Kalaisi ʻa e foha ʻo ha uitou ʻi he kolo ko Neiní.

ʻI he fononga ʻa e Fakamoʻuí mei Kapaneumé, naʻá Ne hāʻele ki ha kolo naʻe ui ko Neini. ʻI he veʻe matapā ʻo e koló, naʻá Ne mamata ki ha meʻafakaʻeiki ʻoku fakahoko. Ko e mālōlō fakafokifā ʻa ha foha naʻe ʻulutefua kae toe pē ha uitou masivesiva ke ne nofo tokotaha.

“Pea kuo mamata ki ai ʻa e ʻEikí, pea manavaʻofa ia kiate ia, ʻo pehē ki ai, ʻOua ʻe tangi.

Pea haʻu ia ʻo ala ki he fatá: pea tuʻu pē ʻa e kau fatá. Pea pehē ʻe ia, Talavou, ʻoku ou pehē kiate koe, Tuʻu hake.”

ʻI he tangutu hake ʻa e talavoú ʻo kamata ke leá, naʻe “ʻatu ia [ʻe Sīsū] ki heʻene faʻeé” (vakai, Luke 7:11–15; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻI he kotoa ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne fakafōtunga haohaoa ʻa e manavaʻofá, tuí, ʻamanaki leleí, ʻofa faka-Kalaisí, ʻofá, faʻa fakamolemolé, ʻaloʻofá, mo e ngāue tokoní ʻo tatau ai pē ki he toko tahá pe ki he toko hivangofulu mā hivá.2 ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu takitaha ke tau “haʻu, ʻo muimui ʻiate [Ia]” (Luke 18:22) pea hoko ʻo “hangē pē ko [Iá]” (3 Nīfai 27:27).3

“Ke mou Hangē pē Ko Aú”

Ke muimui ki he sīpinga haohaoa hotau Fakamoʻuí pea hoko ʻo hangē ko Iá, ʻoku tau tali ʻEne fakaafe ke ʻaʻeva mo Ia ʻi Hono hala ʻo e fuakavá (vakai, Mōsese 6:34). ʻOku tau faʻa ʻiloʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e hala ʻo e fuakavá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e fakamoʻui mo e hakeakiʻi ʻa ia ʻoku fakaʻilongaʻi ʻakí—ʻa e papitaiso mo e hilifakinima ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní; fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (maʻá e houʻeiki tangatá); maʻu ʻenitaumeni ʻi he fale ʻo e ʻEikí (maʻatautolu fakafoʻituitui); pea mo e sila ʻi he temipalé.

Ko e ouau ʻoku fiemaʻu ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ko ha ngāue toputapu ia ʻoku fakahoko ʻe ha mafai lakanga fakataulaʻeiki kuo fakamafaiʻi ʻokú ne akoʻi mai ʻa e fuakava ʻoku fekauʻaki mo e ouaú. ʻE lava ke tau fakakaukau ʻi ha ngaahi founga ʻe niʻihi, ki ha ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ko ha ngāue hā ki tuʻa ʻokú ne ʻomi ha vā fetuʻutaki mālohi mo e ʻOtuá mo Hono ʻAlo māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí ʻo fakafou ʻi he fuakava.

ʻI heʻetau hoko ko ha foha pe ʻofefine ʻofeina ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau takitaha fakahoko ai ha ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá. ʻOku tau fakahoko fakafoʻituitui tahataha ia, ʻi hotau hingoá. ʻOku ʻomi ʻe he haʻisia fakafuakava ko ʻeni mo e ʻOtuá ha mālohi, ʻamanaki lelei, mo ha talaʻofa kiate kitautolu takitaha. ʻE lava ke liliu ʻe he ngaahi fuakava ko ʻení hotau natulá, fakamāʻoniʻoniʻi ʻetau ngaahi holí mo e tōʻongá, pea tokoni ke tau liʻaki ʻa e tangata pe fefine fakakakanó ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau fuakava, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí, ʻe lava ai ke tau takitaha hoko ko ha fānau ʻa e ʻOtuá—ʻo “angavaivai, angamalū, loto-fakatōkilalo, faʻa kātaki [pea] fonu ʻi he ʻofa” (Mōsaia 3:19).

Ngāue Fakataha ʻi he Fuakavá

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá Ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú” (Sione 3:16)—peá Ne ʻomi foki mo kitautolu ke tau feohi. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he haʻisia fakafuakavá—ke tau fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea ʻiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he fuakava—ʻokú ne fakaafeʻi kitautolu ke aʻusia hotau tuʻunga fakalangí mo fakakakato ʻetau taumuʻá ʻaki ʻetau fetuʻutaki mo e langí pea mo fakafehokotaki mo fokotuʻu ha haʻofanga Kāingalotu ʻi heʻetau feʻofaʻaki mo fetokoniʻaki mo kinautolu ʻoku tau feohí. ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí, ʻi Heʻene ʻomi ha faingamālie ki he tukupā fakafuakavá mo e haʻisia fakafuakavá. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu takitaha, ʻa e houʻeiki fafine mo tangata, mali pe teʻeki mali, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau puipuituʻá mo e tūkungá, ke haʻu kiate Ia mo e taha kotoa ʻi he fuakava.

ʻI he taimi ʻoku tau haʻisia ai ʻi he fuakava ki he ʻEikí, ʻoku tau fehaʻiʻaki ai ʻi he fuakava . ʻOku hoko ha ngaahi meʻa fakaofo ʻi he taimi ʻoku tau ʻofa ai ki he ʻEikí mo talangofua, fealēleaʻaki fakataha, mo fetokoniʻakí. ʻOku fakamālohia ʻe he tauhi fuakavá ʻa hotau vā fetuʻutaki mo e ʻEikí pea mo e niʻihi kehé. ʻOku kau heni hotau vā fetuʻutaki fakataautaha mo ʻetau Tamai Hēvaní, fāmilí, haʻofanga Lotú, tūkui koló, mo e ngaahi toʻutangata fakafāmilí. ʻI heʻetau moʻui ʻaki ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku tau siʻaki ʻetau moʻui siokitá pea maʻu ai hotau tuʻunga moʻui faka-Kalaisi lelei tahá.

Palani Fakalangi ʻa e ʻOtuá ki he Fiefiá

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e palani fakalangi ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá, “ʻoku fakaava tatau mai pē ʻa e langí ki he houʻeiki fafine ʻoku fakakoloaʻi ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku tafe mai mei heʻenau ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo hangē pē ko e houʻeiki tangata ʻoku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí.” 4

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kamila N. Sionisoni, Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, “ʻOku tau maʻu ʻa e totonu ke maʻu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he moʻui taau fakataautahá.”5 Naʻá ne hoko atu ʻaki ha lea ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “ʻOku tau fiemaʻu ha kakai fefine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke maʻu ʻaki e mālohi ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki he kakai tauhi fuakavá.”6 Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sionisoni, ko e kau tauhi fuakava ʻoku fekumi mo moʻui ʻi he tui, loto fakatōkilalo mo e faivelengá, te nau lava ʻo maʻu ha fakahinohino, ueʻi fakalaumālie, ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié, fakahā, pea mo ha “tokoni mo ha ivi ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní.”7 ʻI heʻetau takitaha foaki ʻetau ngaahi meʻafoaki makehé ʻi he hoa-ngāue mo e ʻEikí pea mo e niʻihi kehé, ʻoku tau fakatupu ai ha “sino pē taha” (1 Kolinitō 12:13).

ʻOku hoko ʻa e ngaahi faʻeé mo e tamaí ʻi he palani ʻa e ʻOtuá, ko ha ngaahi hoa-ngāue mo ha kau tokoni. ʻOku tau fetokoniʻaki ko ha kaungā-ngāue tuʻunga tatau ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni ke lehilehiʻi mo fetauhiʻaki mo e niʻihi kehé mo hotau ngaahi fāmilí. ʻOku fiemaʻu ʻa e fakakaukau mo e ʻulungaanga maʻá ki he fakahā mo e ueʻi fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ʻe he houʻeiki fafiné mo e houʻeiki tangatá. ʻI honau ngaahi ʻapí, kuo pau ke pule ʻa e ngaahi tamaí mo e ngaahi husepānití ʻi he angavaivai, angamalū, mo e ʻofa taʻemālualoi—ko ha ngaahi ʻulungaanga māʻoniʻoni ʻoku fiemaʻu ʻe he houʻeiki tangata mo fafiné ʻi hotau ngaahi vā fetuʻutakí kotoa.8

ʻOku tēngihia ʻa langi ʻi ha faʻahinga feohi pē, ʻoku ʻi ai ha ngaohikovia, pule aoniu pe fakamālohi ʻe ha tangata pe fefine. Ko e fakakolekolé, kātaki fuoloá, angaʻofá, mo e ʻilo haohaoá ko ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ia ʻoku tau takitaha fekumi ki ai—ʻo tatau ai pē pe kuo tau mali, taautaha, uitou pe vete mali (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41–42). ʻOku hoko ʻeni koeʻuhí ʻoku makatuʻunga hotau tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí mo Hono Siasí ʻi hotau ʻulungaanga fakataautaha mo e angatonu ʻi hono tauhi ʻo e fuakavá.

ʻĪmisi
houʻeiki tangata mo fafine ʻi ha fakataha alēlea

Alēlea ʻi he Fakataha Alēleá

ʻI he laumālie tatau pē, ʻoku tau fealēleaʻaki ai ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí ʻi ha fakataha alēlea ʻi heʻetau ngāue fakatahá. ʻI heʻetau ngaahi fakataha alēleá, ʻoku fekumi ʻa e kau takí ki ha ngaahi ʻilo mo ha ngaahi fakakaukau mei he taha kotoa. ʻOku ou houngaʻia ʻi he kau fafine mo e kakai tangata makehe kotoa pē ʻoku ou maʻu faingamālie ke ngāue fakataha mo kinautolu ʻi he ngaahi fakataha alēlea pule ʻa e Siasí. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi tuofāfine mo e tokoua fakaʻeiʻeiki ko ʻení ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ʻo fakafou ʻi he ngāue fakafaifekaú, teuteuʻi kitautolu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mo e ngāue fakafāmilí, fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá ʻo fakafou ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, pea tokoni kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻo fakafou ʻi he ngāue fakauelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá.

ʻI he meʻa takitaha, ʻoku tau aʻusia ai ha ngaahi fili lelei ange pea lavameʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fakamahuʻingaʻi ʻetau ngaahi tokoní mo e ngāue fakatahá, ko ha kāinga ʻi Heʻene ngāué.

ʻOku ou houngaʻia tatau pē, ʻi he faaitaha ʻa e kau taki tangata mo fafiné mo e kāingalotu ʻi hotau ngaahi siteikí mo e uōtí, ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻI he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kau taki fakamisiona faivelengá, ʻoku kau ʻi he ngaahi fakataha alēlea fakatakimuʻa ʻa e misioná ʻi he kotoa ʻo e Siasí, ha kau taki ʻeletā mo e sisitā faifakahinohino ʻoku nau tataki ʻetau kau faifekaú, ʻa ia ʻoku fakamahuʻingaʻi mo makehe ʻenau ngāué mo e fatongiá takitaha. ʻI he ngāue fakakautau ʻa e ʻIunaiteti Siteití, ʻoku tāpuekina ʻe he kau faifekau fakakautau ʻo e Siasí, kau ʻōfisa tangata mo fafine kuo poupouʻi ʻe he Siasí, ʻa e ngaahi ngāue ko iá ʻi he ngaahi vaʻa ngāueʻanga kehekehe.9 ʻI he ngāue fakaetauhí, ʻoku maʻu ʻe heʻetau kau talavoú mo e kau finemuí ha faingamālie mo ha loto ke tokoni. ʻI heʻetau ngāue tokoní, ʻoku tau tuʻu fakataha ai.

Ko e founga ʻe taha ʻoku tau tuʻu ai ko ha kau fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá ko ʻetau hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻOku tuʻu ʻa e houʻeiki fafiné mo e tangatá ko ha kau fakamoʻoni ki he papitaisó, maʻá e kakai moʻuí mo e pekiá fakatouʻosi. ʻOku tuʻu ʻa e houʻeiki fafiné mo e tangatá ko ha kau fakamoʻoni ki ha ngaahi ouau lahi ange ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku fakahoko ai ʻe he houʻeiki fafiné ʻi he malumalu ʻo e ngaahi kī ʻo e palesiteni temipalé, ʻa e ngaahi ouau toputapú maʻá e houʻeiki fafiné pea fakahoko ʻe he houʻeiki tangatá ʻa e ngaahi ouau toputapú maʻá e houʻeiki tangatá.

ʻI he palani fakalangi ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻoku tāpuakiʻi ʻa kitautolu kotoa ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku tataki ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e houʻeiki fafiné mo e houʻeiki tangatá foki, pea ʻoku kaungatonu e ngaahi ouau mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he houʻeiki fafiné mo e houʻeiki tangatá foki. Ko hai pē ʻoku ngāue ʻi ha tuʻunga pe uiuiʻi ne maʻu mei ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kií, ʻokú ne ngāue ʻaki ʻe ia e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono fakahoko hono ngaahi fatongia kuo vahe angé.”10

Ke ke lelei ange ʻi he Māmaní

ʻI heʻetau feinga ke “taha,” ʻo hangē ko e taha ʻa Sīsū Kalaisi mo e Tamaí (Sione 17:21), kuo pau ke tau “ʻai [kiate kitautolu] ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (Loma 13:14).

ʻE lava ke fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu, ʻi he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, ʻi heʻetau ako mo fakatupulaki ha ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolu—ke tau ʻofa kakato ange, fakamolemoleʻi ngofua ange, loto fakamaau siʻi ange, ngāue mo loto fiemālie ange ke feilaualu, ʻo fakafōtunga lahi ange ʻa e manavaʻofá ʻo loloto pea toe lahi ange.

Tau falala muʻa ki he tokāteline mo e sīpinga ʻa Kalaisí, ʻo fiefia ʻi he moʻoní pea hoko ko Hono kau muimui loto-fakatōkilalo (vakai, 2 Nīfai 28:14)—ʻa kitautolu fakafoʻituitui pea ʻi heʻetau hoko ko ha ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he ʻEikí.11

Paaki