2023
Ko e Kau ʻi he Ngāue ʻo e Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá, Kau ʻAposetoló, mo e Kau Taki Kehe ʻo e Siasí
Sepitema 2023


Fakakomipiuta Pē

Ko e Kau ʻi he Ngāue ʻo e Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá, Kau ʻAposetoló, mo e Kau Taki Kehe ʻo e Siasí

Vakai ki he meʻa naʻe toki akoʻi kimuí ni ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.

ʻĪmisi
fefine ʻoku ala ki he kapa ʻo e kofu ʻo Sīsuú

Ko e Ala ʻa ha Fefine ki he Kapa ʻo e Kofu ʻo e Fakamoʻuí, tā ʻe Judith Mehr

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e taumuʻa ʻo e tokāteline mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e Siasi ne fakafoki mai ko ʻení, ke teuteuʻi ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí ʻi he puleʻanga fakasilesitialé mo e hakeakiʻi ʻi hono tuʻunga māʻolunga tahá.”1 ʻOku tau faʻa lea ki he ngāué ni—ʻa e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí—ka ʻoku ʻuhinga nai ia ki he hā?

“Ko e taimi ʻoku tau omi ai kia Kalaisi mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fakahoko e meʻa tataú, ʻoku tau kau ai ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku tataki ʻa e ngāué ni ʻe ha ongo fekau maʻongoʻonga ʻe ua ke ʻofa ki he ʻOtuá pea mo ʻofa ki hotau kaungāʻapí (vakai, Mātiu 22:37–39). …

“ʻOku nofotaha ʻa e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ki ha ngaahi fatongia ʻe fā kuo fokotuʻu fakalangi. …

  • Ko hono Moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Ko hono Tokangaʻi ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

  • Ko hono Fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau tali ʻa e ongoongoleleí.

  • Ko hono Fakatahaʻi ʻo e ngaahi fāmilí ke taʻengatá.”2

Vakai ki he meʻa ne vahevahe kimuí ni ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo moʻui ʻaki, tokangaʻi, fakaafeʻi, mo fakatahaʻí.

Lotua ha Fakahinohino ke Tokoniʻi ʻa Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻiá

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“ʻI he ʻAho Lotu Fakafonua ko ʻení, kuó u fakalaulauloto ai ki he tupulaki ʻo e ʻuhinga ʻi hotau sosaietí ʻa e kupuʻi lea ʻngaahi fakakaukaú mo e ngaahi lotú.ʼ Ki ha tokolahi, ʻoku kei hoko pē ʻeni ko hano fakahaaʻi moʻoni ʻo e fie kaungā mamahí mo e tokangá. Ki ha niʻihi kehe, ʻoku lau ia ko ha tōnounou ʻi he fehangahangai mo e faingataʻá.

ʻOku ou maʻu ha tui mālohi ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa hono lotua ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá; ko hono moʻoní, ʻokú Ne fekauʻi ke tau tafoki kiate Ia pea lotua ʻa e niʻihi kehé! Ka neongo ia, ʻi heʻeku aʻusia fakatāutahá ko e taimi ʻoku ou kole ai ki he ʻOtuá ʻi he lotu ke maʻu ha fakahinohino ki he meʻa te u lava ʻo fai ke tokoni ke ngāue fakaetauhi, hiki hake, ʻofaʻi, mo poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ʻokú Ne tali ʻa e ngaahi lotu ko ʻení ʻaki ha ngaahi meʻa pau mo faingofua te u lava ʻo fai ke tāpuekina ai ha taha ʻo ʻEne fānaú.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki he founga ʻe lava ke hoko ai hoʻomou ngaahi fakakaukaú mo e lotú ko ha founga ke tokoniʻi mo tataki ai kimoutolu ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi ngāue leleí, manavaʻofá, mo e angaʻofá. Fakakaukauloto ki he lelei te ke lava ʻo fai ʻi he māmaní—pea ʻi ho fāmilí, ʻapiakó, mo e ngāueʻangá. ʻI heʻetau feinga ke hoko ko Hono nima fakamoʻui mo fietokoní, te tau hakeakiʻi moʻoni ʻa e ʻEikí.”

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, 5 Mē 2022, facebook.com/russell.m.nelson

Fakamolemoleʻi ʻa e Niʻihi Kehé pea Lau Kinautolu ko e Kāinga

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faíʼ (Luke 23:34).

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi lea ko ʻeni naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene tautau ʻi he kolosí, ha sīpinga ke tau muimui ki ai ʻi heʻetau moʻuí. Naʻá Ne akoʻi kitautolu ke tau ʻofa ki hotau ngaahi filí, ke fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa mai kiate kitautolú, pea aʻu ʻo lotua ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mai kiate kitautolú.

ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau tuku ki he ʻEikí ke Ne toʻo atu ʻa e koví mei hotau laumālié. ʻOku tau fakaʻatā Ia ke fakanonga mo fakamolū hotau lotó koeʻuhí ke tau lava ʻo vakai ki he niʻihi kehé, tautautefito kiate kinautolu kuo faihala mai kiate kitautolú, ko e fānau ʻa e ʻOtuá, pea ko hotau kāinga.

… Te u fakaafeʻi kimoutolu ke fakakaukau ʻi he faʻa lotu kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku totonu ke mou fakamolemoleʻi pe ko ha taha ʻoku totonu ke mou kole fakamolemole ki ai. ʻOku ou palōmesi atu ʻe fakatauʻatāinaʻi koe ʻe he Fakamoʻuí mei he ʻitá, tāufehiʻá mo e mamahí. ʻE ʻomi ʻe he Pilinisi ʻo e Melinó ʻa e melinó kiate koe.

… Fakatauange te tau tafoki ki he ʻEiki kuo toetuʻú ʻi Heʻene tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia ʻa e fiefia mo e mana ʻo e fakamolemolé.”

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, 2 ʻEpeleli 2023, facebook.com/russell.m.nelson

Vahevahe Hoʻo Māmá

ʻĪmisi
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf

“ʻI hoʻo hoko ko ha mēmipa lahi kei talavou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, te ke aʻusia ha ngaahi taimi te ke fifili ai pe ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoniʻi ʻa e māmaní. ʻI he kamata maí, naʻá ku ʻiloʻi kapau ʻokú ke loto ke liliu ʻa e māmaní, ʻe fiemaʻu ke ke ʻuluaki liliu koe.

ʻOku ou saiʻia ʻi he aʻusia ʻa Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻene hoko ko ha faifekau kei talavoú ʻi hono talaange ki ai ʻe heʻene tamaí, ʻFakangaloʻi koe ka ke ʻalu ʻo ngāue.ʼ ʻOku fiemaʻu ʻe he māmaní hoʻomou loto-vēkeveké, iví, tuí, mo hoʻomou fakamoʻoní. ʻOku lahi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo vahevahe hoʻo māmá pea ngaohi ʻa e māmaní ko ha feituʻu lelei ange. …

Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e founga ʻokú ke fili ke vahevahe ʻaki e maama ʻokú ke maʻú, ʻe ʻaonga hoʻo ngaahi aʻusiá ki he niʻihi kehé. Te ke ʻunu ʻo ofi ange ki he Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻokú ke kau ai ʻi he ngaahi ʻekitivitī leleí mo tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku ou palōmesi atu te ne liliu koe mo e māmaní ke toe lelei ange.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, 3 Fēpueli 2023, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

ʻIloʻi Hotau Ngaahi Fatongiá

ʻĪmisi
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf

“Naʻe tuʻo ua e kumi hūfanga hoku fāmilí. Ko e fuofua taimí naʻá ku taʻu fā pē; ko hono tuʻo uá naʻá ku taʻu 11. Naʻá ku fakakaukau ki he meʻá ni ʻi heʻeku maʻu ʻa e faingamālie ke lea ki he kau faifekau fakakautau ʻa e Siasí mei he funga ʻo e māmaní. … 

ʻOku fonu hoku lotó ʻi he mamahi ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he ʻaukolo fakamāmani lahi ʻa e kau kumi hūfangá mo e kau hikifonuá pea mo e faingataʻaʻia ʻa ha ngaahi fāmili tokolahi mo e fānau taʻehalaiá. Ko hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine kinautolu. ʻOku totonu ke tau ʻiloʻi hotau ngaahi fatongia ko e kau Kalisitiané. 

Kuo pau ke talangofua ki he ngaahi lao ʻo e fonuá, pea kuo pau foki ke fakahoʻata ʻe he ngaahi laó ʻetau loto-fiemālie ko e kau Kalisitiané ke tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá, ke loto-fiemālie ke tangi fakataha mo kinautolu, fakafiemālieʻi kinautolu, lotu fakataha mo kinautolu, ke tau vahevahe ʻi he angaʻofa ʻetau koloá mo e ngaahi meʻa te tau ala maʻú mo kinautolu, pea hoko moʻoni ko honau kaungāmeʻa. 

ʻI heʻetau fakatukupaaʻi kitautolu ki he faʻahinga tokoni ko ʻení, ko e founga lelei taha ia ke tau fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ki hotau kāingá. ʻE liliu kitautolu ʻe heʻetau ʻofa mo manavaʻofa faka-Kalaisi ki hotau kāingá. Te ne ʻomi ha liliu ʻoku leleí ki he kahaʻu ʻo e māmaní. ʻE ʻomi ʻa e nongá ki heʻetau moʻui fakatāutahá ʻi heʻetau holi mo ʻetau ngāue ke tokoniʻi ha taha ʻoku puke, fiekaia pe faingataʻaʻiá. ʻE faitāpuekina heni homou tukui koló pea ʻomi e melino ʻa Kalaisí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. Ko ia ai, ʻe lava pea ʻoku totonu ke hoko ʻa e ʻaho kotoa pē ko ha ʻaho ʻo e kamata foʻou.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, 10 ʻOkatopa, 2021, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

Tuku ke Hoko ʻa e ʻOfá ko Ho Ivi Tākiekina

ʻĪmisi
‘Eletā David A. Bednar

“ʻI hono vahevahe ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ʻomi ʻe he sīpinga faingofua ʻo e ʻʻofá, vahevahé, mo e fakaaféʼ ha tokanga lahi ange ki he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻE fakanatula pē ʻetau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí ke tau lava ai ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi ʻaki ʻetau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá. Mahalo he ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻoku tau vahevahe ʻa e ongoongoleleí, he ʻoku fakanatula pē hono fakahaaʻi ʻetau ʻofa moʻoni ki he niʻihi kehé ʻi he fevahevaheʻakí mo e fakaafé. Ko ha konga pē ia ʻo ʻetau moʻuí. 

ʻOku pehē ʻe he folofolá ʻʻoku kātaki fuoloa ʻa e ʻofáʼ pea ʻkātaki ʻa e meʻa kotoa pēʼ (1 Kolinitō 13:4, 7). ʻOku ʻikai ha taimi-tēpile pe ʻaho ke ʻosi ki ai ʻa e ʻaonga ʻo e ʻofá. ʻI he taimi ʻoku fakalotoʻi ai ʻe he ʻofá ʻa ʻetau vahevahé mo e fakaafé, ʻoku ʻikai siʻi ʻetau kātakí. ʻOku tau feinga pē, pea ʻoku tau falala ki he ʻEikí ʻi heʻetau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.”

ʻEletā David A. Bednar, Facebook, 2 ʻAokosi, 2021, facebook.com/davida.bednar.

Paotoloaki e Palani ʻa e Tamaí ki he Fiefiá

ʻĪmisi
ʻEletā Quentin L. Cook

“Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku mou lau ʻeni ko e konga ʻo e Toʻu Tangata Z. Kuo mou tupu hake mo ha ʻilo fakanatula ki he ʻinitanetí, ngaahi naunau fakaʻilekitulōnika fakapotopotó, mītia fakasōsialé, mo e ngaahi tekinolosia kehe fekauʻaki mo ia ne pau ke feinga e toʻu tangata matuʻotuʻa angé ke akó. Kiate koe, ko e ʻsaiʻiaʼ (like) ʻvahevahé,ʼ (sharing) mo e ʻfetohiʻaki fakahangatonuʼ (direct messaging) ʻoku tatau tofu pē ia mo e uí, tukitukí, mo e faitohí ʻi ha ngaahi toʻu tangata lahi kimuʻa ʻiate koé. Ka ʻi hoʻo ʻilo lahi ko ia ki he māmani fakaʻilekitulōnika ʻokú ke ʻi aí, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku toe lahi ange ʻi hoʻo koloá—ʻokú ke maʻu ai ʻa e fakavaʻe ke hoko ko e toʻu tangata lavameʻa taha ʻi hono paotoloaki e palani ʻo e fiefia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki hono kotoa ʻo ʻEne fānaú. ʻOku mau fiemaʻu hoʻomou tokoní.

ʻOku ou vahevahe atu [ha] fakaafe …: Manatuʻi ʻoku mahuʻinga hoʻo ngaahi filí. ʻI hoʻo fai e ngaahi fili fakaʻaho ke muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí, te ke maʻu ai ha lavameʻa, fiefia, mo ha taumuʻa te ne faitāpuekina hoʻo moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻe mafakakaukaua.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, 26 Sānuali, 2023, facebook.com/quentin.lcook.

Teuteu ke Hū ki he Fale ʻo e ʻEikí

ʻĪmisi
‘Eletā D. Todd Christofferson

“Kuo teʻeki kamata e langa [ʻo e Temipale Monilōvia Laipīlia], ka naʻá ku vahevahe ʻi ha fakataha lahi ʻi Laipīlia, ko e taimi ʻeni ke teuteu fakafoʻituitui ai ki he temipalé. 

ʻI he kuohilí, mahalo ne fakakaukau e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku teuteu ke moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí pe ko e hā e faʻahinga feilaulau ʻoku totonu ke nau fai ke hū ai ki he fale māʻoniʻoni ko ʻení.

Ka neongo ia, ʻi he ʻaho ní, kuo pau ke muimui e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Laipīliá—pea pehē ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he funga ʻo e māmaní—ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí pea ʻohake ha ʻloto mafesifesi mo e laumālie fakatomalaʼ (3 Nīfai 9:20). Ko kitautolu ko ia ʻoku tokanga taha ki hono teuteuʻi kitautolu ʻi he founga ko ʻení te tau hoko ko ha kakai māʻoniʻoni ange ʻi heʻetau maʻu ʻa e faingamālie ke kau atu ʻi he ngāue fakatemipalé.”

ʻEletā D. Todd Christofferson, Facebook, 10 Māʻasi, 2023, facebook.com/dtodd.christofferson.

Maʻu ha Tui lahi mo e Loto-toʻa

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

“Kuó u mālieʻia ʻaupito ʻi he kakai lalahi kei talavoú mo e toʻu tupu kuó u feʻiloaki mo ia hení [ʻi Tokiō]. Ko Siapaní ko ha fonua ia mo ha kakai ʻe toko 125 miliona. Ko e pēseti pē ʻe taha ʻo e kakaí ko ha kau Kalisitiane, pea tokosiʻi ange ʻi he pēseti ʻe 10 ʻo e kau Kalisitiané ko e kau mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku fiemaʻu ki ai ha tui mo ha loto-toʻa lahi pea ke nau moʻui ko ha kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi pea vahevahe ʻenau tuí ki he niʻihi kehé.

Naʻá ku talanoa kiate kinautolu fekauʻaki mo e vahevahe tauʻatāina ʻoku nau tui ki aí mo e muimui kia Sīsū Kalaisí. Naʻá ku fakahā kiate kinautolu ʻa e ʻofa ʻoku tau maʻu kiate kinautolú mo e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí. Naʻá ku talaange ʻoku fiemaʻu kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi hono tauhi e kau ākonga mateaki ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he lotolotonga ʻo e kakai fakaʻofoʻofa mo maʻongoʻonga ko ʻení.”

ʻEletā Neil L. Andersen, Facebook, 27 Mē, 2022, facebook.com/neill.andersen.

ʻOfa ki he ʻOtuá

ʻĪmisi
ʻEletā Ronald A. Rasband

“ʻOku maʻu ʻi he Sosiua 22:5 ha ngaahi sitepu mahuʻinga ʻe fā ʻoku akoʻi mai ai ʻa e founga te tau lava ai ʻo ʻofa ki he ʻOtuá, mo fakahoko ʻa e fekau lahi ʻuluakí:

  • ʻAʻeva ʻi Hono ngaahi hala kotoa pē. ʻOku tau ʻaʻeva ʻi Hono halá ʻi he taimi ʻoku tau tokanga ai ki he ngaahi meʻa ʻokú Ne tokanga ki aí. ʻOkú Ne tokanga atu kiate koe, ko e hā leva ha ʻuhinga he ʻikai ke tau tokanga ai ki Heʻene fānaú?

  • Tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻʻOku tataki kakato ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻEne ʻofa taʻefakangatangata kiate kitautolú mo ʻEne finangalo ke tau aʻusia ʻa e meʻa kotoa pē te tau ala aʻusiáʼ (ʻThe Love and Laws of Godʼ [Brigham Young fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 17 Sepitema 2019], speeches.byu.edu).

  • Pīkitai kiate Ia. ʻI he taimi ʻokú ke pīkitai ai ki he ʻOtuá, ʻokú ke ofi ai kiate Ia pea fanongo lelei ange kiate Ia.

  • Tauhi kiate Ia ʻaki ho lotó mo ho laumālié kotoa. Kuo hoko ʻeku tokoni ki hoku fāmilí mo e Siasí ko e taha ia ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ki hono tākiekina aú.

Tukupā ʻi he taimí ni ke ʻofa ki he ʻOtuá. ʻOku ou palōmesi atu ʻe tonu ʻa e meʻa kotoa pē ʻo kapau te ke fakamuʻomuʻa Ia. Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻa e kī ki he fiefiá pea te Ne teuteuʻi koe ke ke fehangahangai mo ha meʻa pē ʻe hoko mai.”

ʻEletā Ronald A. Rasband, Facebook, 13 Fēpueli, 2022, facebook.com/ronaldarasband.

ʻIloʻi ʻOku Kau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene Ngāué

ʻĪmisi
ʻEletā Dale G. Renlund

“Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ʻEne kau moʻoni ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí.”

ʻEletā Dale G. Renlund, Facebook, 2 Māʻasi, 2021, facebook.com/DaleGRenlund.

Feʻaluʻaki ʻo Fai Lelei

ʻĪmisi
ʻEletā Dale G. Renlund

“Ko e founga ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi leleí mo e koví ko ha konga ia ʻo hono sivi ʻo e moʻuí. ʻE fakamāua kitautolu ʻo ʻikai fakatatau mo e meʻa ʻoku tau lea ʻakí ka ko e anga ʻetau fakafōtunga ki he niʻihi ʻoku laveangofua mo faingataʻaʻiá. ʻI heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau feinga ke muimui ki he tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ke feʻaluʻaki ʻo failelei. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he niʻihi ʻoku tau feohi mo iá ʻaki ʻetau ngāue ke fakapapauʻi ʻa e ngeia ʻo e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní. ʻI heʻetau hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí, ʻoku tau fakatupulaki ha kaungāongoʻi, mahino, mo e manavaʻofa lahi ange.”

ʻEletā Dale G. Renlund, Facebook, 19 Siulai, 2021, facebook.com/DaleGRenlund.

Hoko ko ha Fehokotakiʻanga Mālohi ʻi he Ngaahi Toʻu Tangata Fakafāmilí

ʻĪmisi
ʻEletā Gerrit W. Gong

“ʻOfa ke tau hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohi ʻi hotau toʻu tangatá ʻo fakafou ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOfa ke tau fetuʻutaki mo ʻetau ngaahi kuí pea tāpuekina hotau ngaahi fāmili he lolotongá mo e kahaʻú—ʻa e ngaahi fāmili ʻoku tau maʻú mo e ngaahi fāmili ʻoku tau fiemaʻú.”

ʻEletā Gerrit W. Gong, Facebook, 21 Māʻasi, 2023, facebook.com/gerritw.gong.

Ngāue ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí

ʻĪmisi
ʻEletā Gerrit W. Gong

“ʻI he māhina kuo ʻosí ʻi he fakataha lotu fakaemāmani lahí, ne u fakaafeʻi koe ʻke keʼ lelei ange ʻi hoʻo ngāue ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí.

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ke tau hoko ko ha kakai lelei mo ngāue lelei. Hangē ko ia kuo mou ʻiló, ʻoku fakahoko ʻe hotau Siasí ha tokoni fakaetangata ʻo ʻikai makatuʻunga ʻi he matakalí, tui fakalotú pe tupuʻangá. ʻOku tau hoa ngāue mo ha kakai mei he ngaahi tui fakalotu kotoa pē, pe kakai ʻoku ʻikai hanau tui fakalotú. ʻOku tau tali e ngaahi fiemaʻu fakavavevavé mo ia ʻoku taimi lōloá. ʻOku tau ongoʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi hono fakahoko e ngaahi meʻa kotoa pē te tau lava maʻa hotau kāingá, Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine, ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻi he founga kotoa pē te tau ala lavá.

Kapau ʻokú ke fekumi ki ha ngaahi founga ke ke hoko ai ko ha ‘tokotahaʼ lelei ange, fakakaukau ke download ʻa e app JustServe.org ke maʻu ai ha ngaahi faingamālie ʻoku ofi atu kiate koe.”

ʻEletā Gerrit W. Gong, Facebook, 12 Fēpueli, 2021, facebook.com/gerritw.gong.

ʻIloʻi Ko Hai Koe

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

“ʻI hoʻo feinga ke ʻilo mo fakamanatu ki ho hakó pe ko hai koé, pea mo e feituʻu mo e tokotaha naʻá ke haʻu mei aí, ʻe aʻu ʻo ke ʻilo Ia—ko hoʻo Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí; pea ʻoku ou palōmesi atu te ke maʻu ʻa e maʻa mo e nonga, fakakaukau mo e taumuʻa, pea te ke maʻu ha mālohi mo ha tuʻunga ʻi he fāmili ʻo e ʻOtuá.”

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, 5 Māʻasi, 2022, facebook.com/soares.u.

ʻIloʻi ha Ngaahi Talanoa Fakafāmili

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

“Ko e hā ha ngaahi talanoa fakafāmili ʻokú ke maʻu mei ai ha ivi? Ko e hā ha ngaahi tukufakaholo ʻokú ke kei pukepuke? Kapau ʻoku ʻikai ke ke manatuʻi ha meʻa, ʻoua te ke loto-foʻi. ʻOku mau poupouʻi kimoutolu ke mou kumi ia; pea manatuʻi, ko e hisitōlia fakafāmilí ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻataʻatā pē ia ki he kuohilí. Ko ha fakatahaʻi ia ʻo e kuohilí mo e lolotongá ʻokú ne ʻai koe ke ke makehé.”

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, 2 Māʻasi, 2022, facebook.com/soares.u.

Fealēleaʻaki Fakataha fekauʻaki mo e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí

ʻĪmisi
Palesiteni Camille N. Johnson

“ʻOku totonu ke hoko ʻa e Fineʻofá ko ha feituʻu malu ʻe lava ke vahevahe ai ʻe he kau fafiné ʻenau ngaahi aʻusiá, fealēleaʻaki fakataha, tokoni ki hono akoʻi mahuʻingamālie ʻo e ongoongoleleí, mo ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. …

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá ke tau tuku ha taimi ke tau alēlea fakataha ai fekauʻaki mo e ngaahi tefito fekauʻaki mo e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, ʻa ia ʻe lava ke kau ai ha faʻahinga meʻa pē mei he ngāue fakataha ʻi hotau tukui koló ke mahino ha tefito ʻo e ongoongoleleí pe fehangahangai mo ha faingataʻa pau—ʻo tokanga taha maʻu pē ki hotau Fakamoʻuí.

ʻOku mau fakatauange ʻe fili ʻi he faʻa lotu ʻe he kau palesitenisī fakalotofonua kotoa pē ʻo e Fineʻofá ha ngaahi tefito ʻoku ʻaonga ki he houʻeiki fafine ʻoku nau tokangaʻí. ʻE lava ke hoko ʻa e taimi ko ʻení ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ki he feakoʻaki mo e fetauhiʻakí ʻo hangē ko ia ne mei fai ʻe Sīsū Kalaisí.”

Palesiteni Camille N. Johnson, Facebook, 8 Sānuali, 2023, facebook.com/RSGeneralPresident.

Maʻu mo Fakaʻaongaʻi e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
Palesiteni Camille N. Johnson

“Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku lava ke mou maʻu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí! ʻOku ʻatā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻoku tauhi ʻenau ngaahi fuakavá—ʻa e houʻeiki fafiné, tangatá, mo e fānaú.

ʻOku ou ako kuo pau ke u fai ha meʻa lahi ange ʻi he talangofua pē ki he ngaahi fekaú kae lava ke u maʻu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo pau ke u siʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní kae fakatapui hoku ngaahi talēnití, taimí, mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní ki he ʻOtuá. Ko ha loto, ivi, ʻatamai, mo ha faʻahinga tukupā ia ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí—ʻa hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí—ʻokú ne fakaʻatā au ke u maʻu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa ia kuo fakakoloaʻi ʻaki aú.

“Naʻe talaʻofa ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, ‘ʻoku maʻu ʻe kinautolu kuo fakakoloaʻi ʻi he fale ʻo e ʻEikí ha meʻafoaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau fuakavá fakataha mo ha meʻafoaki ʻo e ʻilo ʻa e founga ke maʻu ai e mālohi ko iá’ (‘Ngaahi Koloa Fakalaumālie,’ konifelenisi lahi, ʻOkatopa 2019).

Kuó u ngāue ke sivisiviʻi ʻeku moʻuí, ke tali ki heʻene talaʻofá. Naʻá ku faʻu ha lisi: ʻKo e hā ʻoku ou fai ʻi ha ʻaho/uike/māhiná?ʼ Naʻá ku fehuʻi loto pē kiate au ʻi he faʻa lotu, ʻKo e hā ʻoku ʻikai ke toe feʻunga mo hoku taimí mo e iví?ʼ Hangē ko ia ne fokotuʻu mai ʻe he palōfitá, naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa naʻe ngali mahuʻinga ke fakamuʻomuʻa, pea naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻekitivitī naʻe toʻo kotoa mei heʻeku lisí, koeʻuhí neongo ʻoku ngali ʻikai fakatuʻutāmaki, ka naʻa nau toʻo ʻa e tokangá.

Naʻe ʻikai ko ha ngāue naʻe fakahoko tuʻo taha pē ʻeku siviʻi pē aú. ʻOku ou ʻilo ko hono siviʻi lelei hoku taimí mo hoku iví, ʻo hangē ko e lea ʻa Palesiteni Nalesoní, ko ha ʻngāue [ia] ʻi he moʻuí kotoa ʻi hono fakatapui [ʻeku] moʻuí ki he ʻEikíʼ (ʻNgaahi Koloa Fakalaumālié,ʼ konifelenisi lahí, ʻOkatopa 2019) pea kuó ne liliu ʻeku mahino fekauʻaki mo e meʻa kuo pau ke u fai ke maʻu ai ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo kapau te u tauhi ʻeku ngaahi fuakavá.

Te tau kau fakataha nai ʻi he fekumi ke maʻu mo fakaʻaongaʻi e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?”

Palesiteni Camille N. Johnson, Facebook, 13 Nōvema, 2022, facebook.com/RSGeneralPresident.

Lotu mo Fakafanongo

ʻĪmisi
Sisitā Kristin M. Yee

“ʻOku fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻEne ngāué ʻiate kitautolu takitaha. Ko ia, tau felotuʻaki mo fakafanongo ki he founga ʻokú Ne finangalo ke tau tāpuekina ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. Te Ne tali mai he ʻokú Ne hōifua ki ho loto-leleí, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kinautolu ʻokú ke ʻofaʻí. ʻOfa ke mou ongoʻi ʻEne ʻofa kiate kimoutolú ʻo hangē ko hoʻomou mamata mo tāpuekina e niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei faí.”

Sisitā Kristin M. Yee, Facebook, 8 Fēpueli, 2023, facebook.com/RS2ndCounselor.

Tokoniʻi ʻa e Fānaú Ke Nau Kau ʻi he Ngāue ʻo e Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí

ʻĪmisi
Sisitā Susan H. Porter

“Lolotonga ʻeku ʻaʻahi ki ha ngaahi kulupu Palaimeli kehekehe ʻi he māmaní, ʻoku ueʻi fakalaumālie maʻu pē au ʻe he loto-fiemālie mo malava ʻa e fānaú ke kau ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku moʻui ʻaki ʻe he fānau kuo papitaisó ʻenau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó!

Ko ʻemau fakaʻamú ʻi heʻemau hoko ko e kau palesitenisií, ʻe lava ke mahino mo moʻui ʻaki ʻe he fānau kotoa pē ʻa e ngaahi fuakava ʻoku nau fai ʻi he papitaisó—pea pehē foki ki he teuteu ki he ngaahi ouau kehe ʻi he hala ʻo e fuakava ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku mau fiefia ke vahevahe ha ngaahi maʻuʻanga tokoni foʻou maʻá e mātuʻá mo e kau taki ʻo e Palaimelí ke tokoni ki he fānaú mo e toʻu tupú ke mahino ʻa e ngaahi tāpuaki mo e faingamālie ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú. ʻOku ou fakatauange te mou maʻu mo toe vakaiʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻi he tohi lēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au ʻi he Gospel Library app pe ChurchofJesusChrist.org.”

Palesiteni Susan H. Porter, Facebook, 28 ʻOkatopa, 2022, facebook.com/PrimaryPresident.

“Vakai Ki Hoʻomou Fānau Īkí”

ʻĪmisi
Sisitā Amy A. Wright

“ʻI he taimi naʻe naʻinaʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai ʻo ʻAmelika he kuonga muʻá ke nau ʻvakai ki [heʻenau] fānau īkíʼ (3 Nīfai 17:23), naʻá Ne fakaafeʻi kinautolu ke ʻoua ʻe sio pē kiate kinautolu ka ke nau ʻilo lahi ange kinautolu. Sio ki honau fofongá pea vakai ki honau mahuʻinga fakalangí, meʻa te nau mafeiá, mo e meʻa te nau malavá. Kuo fakahoko ʻa e fakaafe tatau he ʻahó ni ki heʻetau fānau iiki mo pelepelengesí. Kuo fakaafeʻi ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻetau fānaú ke nau tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku nau malava ke fai ia. Naʻe ueʻi fakalaumālie au ʻe he fānau ne u feʻiloaki mo ia ʻi heʻeku ʻaʻahi kimuí ni mai ki Filipainí ʻi heʻenau vahevahe ʻa e meʻa te nau lava ʻo fai ke tokoni ki hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Kuó ke mamata fēfē ki hono moʻui ʻaki ʻe he fānaú ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau tali ʻa e ongoongoleleí, pea fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ki ʻitāniti ʻaki ho ivi tākiekiná?”

Sisitā Amy A. Wright, Facebook, 18 Sānuali, 2023, facebook.com/Primary1stCounselor.

Paaki