2023
Founga ʻe 15 Ke Maʻu Ai e Fiefiá ʻI he Taimi ʻOkú Ke Ongoʻi Tuenoa Aí
Sepitema 2023


Fakakomipiuta Pē

Founga ʻe 15 Ke Maʻu Ai e Fiefiá ʻI he Taimi ʻOkú Ke Ongoʻi Tuenoa Aí

Ongo‘i liʻekina? Kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi founga lahi ke tau ongoʻi ai ʻEne māmá mo e ʻofá pea tau ikunaʻi ai ʻa e ngaahi taimi faingataʻá.

ʻĪmisi
kakai fefine ʻoku mata mamahi mo fiefia

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻe pehē ʻe ha kaungāmeʻa ko e ʻaho (pe uike) ʻokú ne faingataʻaʻia ai mo fiemaʻu ha kiʻi maama lahi ange ʻi heʻene moʻuí, ʻokú ne kumi leva ha fekau ke ne tauhi. Ko hono moʻoní ʻokú ne feinga maʻu pē ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú koeʻuhí ko ʻene ʻofa ki he ʻOtuá. Naʻá ne toe ʻilo foki te ne lava ʻo ongoʻi ha maama lahi ange—ʻi he taimi pē ko iá—ʻaki ʻene fekumi ki ha taha ke tokoni ki ai pe fakahoko ha ngāue hisitōlia fakafāmili lahi ange pe lau folofola lahi ange pe fakahaaʻi ha houngaʻia lahi ange ʻi he ngaahi tāpuaki kuo foaki ange ʻe he Tamai Hēvaní maʻaná. Kuó u pukelotoʻi ʻa e lea ʻa hoku kaungāmeʻá, ʻo fakamanatu mai kiate au “ʻo ka tau ka maʻu ha tāpuaki mei he ʻOtuá, ʻoku tupunga ia ʻi he talangofua ki he fono ʻa ia ʻoku makatuʻunga ia ki aí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:21). Kuó u maʻu ʻeni ʻa e fakakaukau tatau ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku ou fiemaʻu ai ha ʻamanaki lelei, fakafiemālie, nonga, pe fiefia lahi ange.

ʻI heʻetau fiemaʻu ha fiefia lahi ange1 ki heʻetau moʻuí kapau ʻoku tau ongoʻi tuenoa (pe ʻi ha faʻahinga taimi pē!), te tau lava ʻo fakahoko e fakaafe ʻa e ʻEikí mo e tāpuaki kuo talaʻofa maí. Ko ha sīpinga ʻeni ʻe 15 ʻo e ngaahi fakaafe ko iá naʻe fai mai ʻe Heʻene kau ʻAposetoló ʻa ia kuó ne ʻomi ha fiefia lahi ange ki heʻeku moʻuí pea te ne lava foki ʻo ʻoatu ha fiefia lahi ange ki hoʻo moʻuí!2

1. Tokanga Taha ki Hoʻo Ngaahi Vā Fehokotakiʻangá

ʻOku tau faʻa ongoʻi tuenoa koeʻuhí ko e ʻikai ke tau fekumi ki ha faʻahinga fehokotakiʻanga pau. Kae manatuʻi ʻoku ʻi ai maʻu pē ha taha ke ke kole tokoni ki ai. Mahalo pē ko e fāmilí, kaungāmeʻá, kaungā-ngāué, kau tangata mo e kau fefine ngāue fakaetauhí, pe ko e kau taki kehe ʻo e Siasí. Fakakaukau pea fakafehokotaki mo e kakai kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ke langaki mo tāpuakiʻi hoʻo moʻuí.

Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesí: “[Fakamahuʻingaʻi] pea fakalahi hoʻo ngaahi fehokotaki fakafāmilí. … Fakamahuʻingaʻi hoʻo feohi fakakaungāmeʻá mo e ngaahi faingamālie ke ako mo ngāue tokoní, he ʻe lava foki ke fakatau ʻa e ngaahi ngāue ko iá ki he fiefia ʻoku taʻengatá.”3 Pea hangē ko hono fakaafeʻi kitautolu ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ou poupou atu ke ʻoua te mou tokanga taha ki he ngaahi fetuʻutaki ʻoku ʻikai ke mou maʻú—ka ke tokanga taha pē ki he ngaahi fehokotaki fakafāmili ʻoku mou maʻú. ʻI hoʻo fai iá, ʻe tāpuakiʻi koe ʻaki ʻa e vāofi mo e fiefia lahi ange mo ho ngaahi ʻofaʻangá.”4

2. Alanima Atu ʻo Tokoni

ʻE lava ke mole atu ʻa e ongoʻi tuenoá ʻi hono tukutaha ʻetau tokangá ʻi he niʻihi kehé. Mahalo ʻe faingataʻa ke fai ha tokoni ʻi he ngaahi taimi ko ʻení, pea mahalo te tau fifili pe ʻe loto nai e kakaí ke tau fai ha tokoni. Ka te tau lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní ke ʻiloʻi pe ko hai ʻokú ne fiemaʻu ʻetau tokoní, pea te Ne tataki kitautolu ki he niʻihi te tau lava ʻo tāpuakiʻí (pea ʻoku mahino ʻe toe tāpuekina foki mo kitautolu), koeʻuhí he ʻoku ʻi ai maʻu pē ha taha te ne fiemaʻu ʻetau nima tokoní.

Naʻe fakamanatu mai ʻe Pālesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani taʻepau, fihituʻu, mo puputuʻu. ʻE lava ke tau ongoʻi mafasia ʻi he ngaahi fie maʻu ʻo e moʻui fakaʻahó. ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni faingofua mo mahuʻinga ʻe taha te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau hao mei he ngaahi faingataʻa ko ʻeni ke maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí mo e fiefiá: ʻa e fetokoniʻakí.

“ʻOku lahi ha ngaahi founga mo ha ngaahi tūkunga iiki mo faingofua te tau lava ai ʻo tokoni mo ʻofa ki he niʻihi kehé ʻi ʻapi, ʻi he lotú, pea ʻi hotau tukui koló.

“ʻOku fakahoko ha ngaahi meʻa lalahi ʻo fakafou ʻi he fanga kiʻi ngāue faingofua mo iiki ʻo e angaʻofá mo e ngāue tokoní. Te nau fakatahataha ki ha moʻui ʻoku fonu ʻi he ʻofa ki he Tamai Hēvaní, mateakiʻi ʻa e ngāue ʻa Sīsū Kalaisí, mo ha ongoʻi nonga mo e fiefia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fetokoniʻaki aí.”5

3. Fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

ʻOku tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi he mītia fakasōsialé, pe ʻi he tohinoá pe Ngaahi Manatu Melie ʻa e FamilySearch ki he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú, te tau lava ʻo fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke tokoni hono fai iá ke tau ongoʻi ʻo hangē ko e lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻá ne pehē: “Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha ʻo ʻeku moʻuí ko e fakamoʻoni ki hotau Huhuʻí mo fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau muimui ʻiate Ia. ʻOku ou fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau ako kia Sīsū Kalaisi pea haʻu kiate Ia.”6

Naʻe vahevahe foki ʻe ʻAlamā ha aʻusia tatau ʻi heʻene lekooti, “Mahalo te u lava ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke ʻomi ha laumālie ki he fakatomalá, pea ko ʻeku fiefiá ʻeni (ʻAlamā 29:9).

4. Hivaʻi ha Himi

Hangē ko e meʻa kuo akoʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻOku lava ʻa e ngaahi himí ʻo tokoni lahi kiate kitautolu fakataautaha. ʻOku lava ʻe he ngaahi himí ʻo ueʻi hake hotau laumālié, pea fakalotolahiʻi, mo fakalotoʻi kitautolu ke tau fai ha ngāue ʻoku māʻoniʻoní. Te ne lava ʻo fakafonu hotau laumālié ʻaki ha ngaahi fakakaukau ʻoku fakalangí, pea tau maʻu ai ʻa e laumālie ʻo e melinó. …

… Tau ako maʻuloto muʻa pea fakalaulauloto ki ai, lau pea hivaʻi ia, pea maʻu ʻinasi ʻi honau ngaahi pōpoaki fakalaumālié.”7

ʻOku tau toe ʻiloʻi foki mo e talaʻofa lahi ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:12: “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú.”

Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi hiva kehekehe ke langaki hake koe ʻi he konga ki he “Mūsiká” ʻi he Gospel Library app.

5. Falala ki he ʻOtuá pea ʻOkú Ne ʻAfioʻi ʻa e Meʻa ʻOkú Ke Ongoʻí

Mahalo ʻe kiʻi fuofuoloa ʻetau tuenoá, ka ʻe ʻiate kitautolu maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Pea koeʻuhí ko Kinaua, he ʻikai pē te tau teitei ongoʻi tuenoa kitautolu. ʻI heʻetau ʻiloʻi moʻoni ʻokú Na ʻafioʻi kitautolu mo e meʻa ʻoku tau ongoʻí, ʻe malava ke langaki hake hotau laumālié. Pea hangē ko e meʻa kuo vahevahe ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻE lava ʻe he fakapoʻuli ʻoku hoko mai ʻi he taimi ʻoku tau aʻusia ai ʻa e faingataʻá ʻo ʻai ke tau ongoʻi liʻekina mo tuenoa. Ka neongo ia, ʻi he taimi naʻe fakahoko ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fakaleleí maʻatautolu ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, naʻe ʻikai ke Ne fai pē ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá. Naʻá Ne toe ongoʻi foki ʻa e mamahi mo e tuenoa ʻoku tau ongoʻi ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolú. Neongo pe ʻoku taʻeʻiloa ʻa e hala ʻoku hanganaki maí, ka ʻoku ʻi ai maʻu pē ha Taha kuo fononga ʻi he hala tatau pea ʻe malava ke ne tataki kitautolu.

ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻení, ʻoku ou palōmesi atu te tau fakatou lava ʻo ongoʻi ʻa e fiefiá mo e fakatuʻamelié lolotonga hotau ngaahi faingataʻaʻiá—ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko ʻetau ʻamanaki ki ha ngaahi taimi ʻe lelei ange pe faingofua ange, ka koeʻuhí ʻoku tau falala kiate Ia. ʻOku feʻunga ʻetau falala kiate Iá ke tau lotu mo kole tokoni. ʻOku tau falala ʻoku mahino lelei kiate Ia ʻa e ongo ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi taimi ko ʻení. ʻOku tau ʻiloʻi fakapapau moʻoni heni ʻe lelei ʻa e meʻa hono kotoa.”8

Naʻe vahevahe foki ʻe ʻEletā Petinā ha palōmesi tatau: “ʻOku mahino lelei ki he Fakamoʻuí ʻa ʻetau faingataʻaʻiá. Koeʻuhí kuó Ne fuesia ʻetau ngaahi loto-mamahí, ngaahi vaivaí, mo e faingataʻaʻiá, te Ne lava ʻo tokoniʻi mo fakamālohia kitautolu. Te Ne fakamālohia hotau ʻatamaí mo e laumālié. Te Ne fakamālohia fakatuʻasino kitautolu mo e meʻa ʻaonga kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke tau fakahoko ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau faí. He ʻikai pē ke teitei liʻekina kitautolu, ʻo kapau te tau tafoki kiate Ia.”9

6. Feinga ke Liliu mo Tupulaki

ʻOku tau monūʻia he taimi ʻe niʻihi ke ikunaʻi ʻetau ongoʻi tuenoá ʻi heʻetau kau atu ki ha ngaahi ako mo ha ngaahi ʻekitivitī foʻoú. ʻOku kau heni ʻa e meʻa naʻe ui ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “ko e fiefia ʻo e fakatomala fakaʻahó”10 kae pehē foki ki hono ako ha ngaahi pōtoʻi ngāue foʻou ʻi hono kotoa ʻo e moʻuí.

Pea hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní: “Tau tali muʻa ʻa e meʻaʻofa haohaoa mo mahuʻinga ʻa e ʻOtuá. Tau tuku ʻetau ngaahi kavengá mo e angahalá ʻi he toʻukupu kelekele ʻo e Fakamoʻuí pea aʻusia ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he fakatomalá mo e liliú.”11

Naʻe vahevahe foki ʻe ʻEletā Kuki ʻa e ngaahi lelei ʻo e tupulakí ʻi ha ngaahi founga kehe:

“Naʻe ʻikai toʻo ʻe he Fakamoʻuí hotau fatongia fakatāutaha ki heʻetau moʻuí ʻi heʻene totongi e moʻua ʻo ʻetau ngaahi angahalá. Kuo fakahā fakamāmani lahi ʻi he folofolá talu mei he kamataʻangá ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāué, faʻa ngāué, ngāue ʻaki hotau iví, fakaleleiʻi hotau ngaahi talēnití, mo hono tokonaki maʻá e ngaahi fāmilí.

“Ko ʻeku tukupā kiate kimoutolú ke mou vakavakaiʻi hoʻomou ngaahi taumuʻá pea fakapapauʻi pe ko e fē ʻa e fatongia te mou lava ʻo fakahoko ai homou ngaahi fatongia fakafāmilí, tauhi kimoutolu ʻi homou hala ʻo e fuakavá, pea tuku ke mou maʻu ʻa e fiefia ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke mou maʻú. Manatuʻi, ʻoku fakaʻatā koe ʻe hoʻo fokotuʻu ha taumuʻa ke ke fakahaofi ho taimí mo hoʻo ngāué ʻaki haʻo palani kimuʻa pea ʻoua naʻa mole ʻa e ngaahi fiemaʻu mahuʻingá mo e ngaahi taimi ʻoku ngata ki aí.”12

Naʻe fakahaaʻi mai foki ʻe he Fakamoʻuí ʻa hono mahuʻinga ke fakalakalaka maʻu peé, he naʻá Ne “tupulaki ʻi he potó mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” (Luke 2:52).

7. Tokanga Taha ki Hoʻo Ngaahi Fuakavá

Pea naʻa mo e ngaahi taimi ʻoku tau faingataʻaʻia taha aí, te tau lava ʻo nofo taha pē ʻi he ngaahi tāpuaki taʻengata ʻoku tau maʻú, ʻa ia ʻoku teʻeki ke maʻu ʻe ha kakai tokolahi ʻi he māmaní, ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi fuakavá. Fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí te tau lava ʻo ngāue ʻakí, ʻo kau ai ʻetau maʻu fakauike ʻa e sākalamēnití mo maʻu ʻa e mālohi naʻa tau maʻu (pe lava ke maʻu) ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Petinā ʻa e tāpuaki mo e fiefia maʻongoʻonga ko ʻení:

“ʻOku hanga ʻe hono moʻui ʻaki mo ʻofeina ʻa e ngaahi tukupā ʻo e fuakavá ʻo faʻu ha vā fetuʻutaki mo e ʻEikí ʻa ia ʻoku mātuʻaki fakataautaha pea mo mālohi fakalaumālie. ʻI heʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tūkunga ʻo e ngaahi fuakavá mo e ouau toputapú, ʻoku tau ngaʻunu māmālie ai ke ofi ange kiate Ia pea aʻusia ʻa Hono mālohi fakalangí mo e tūkunga moʻoni ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e fehokotaki fakafuakava mo e ʻAlo toetuʻu mo moʻui ʻo e ʻOtuá ʻoku malava ia mo moʻoni, pea ko ia ʻa e maʻuʻanga tokoni taupotu taha ʻo e fakapapaú, melinó, fiefiá, mo e ivi fakalaumālie ʻoku tau lava ai ke [ʻʻoua ʻe tokanga’] pea ʻʻoua naʻa tau manavaheé.’”13

Naʻe toe akonaki ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ʻo pehē: “Ko e ʻmataʻitofe mahuʻingá’ ʻa e ngaahi ouau, fuakava, talaʻofa, mo e fakahinohino naʻe maʻu [ʻi he temipalé]. Ko e fiefia mo e nēkeneka ia ‘oku ma‘u ʻe kinautolu ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ʻi heʻenau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé pea haʻu kia Kalaisí.” Pea naʻá ne fakaafeʻi kitautolu ke “fakakaukauloto ki he nonga ʻoku maʻu mei he moihū mo e ngāue ʻi he temipalé.”14

8. Ako e Folofola ʻa e Fakamoʻuí ke ʻUnuʻunu Ofi Kiate Ia

Kuo vahevahe ʻe Palesiteni ʻAealingi:

“ʻI heʻeku ako e folofola ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne moʻuí, ʻoku ou ʻiloʻi Ia mo ʻofa ʻiate Ia ʻi he meʻa kuó Ne fai maʻatautolu kotoá. …

ʻHe naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá’ (Sione 3:16).

Ko e meʻaʻofa ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ko ha meʻaʻofa mahuʻinga fau. Ko Ia ʻa e meʻaʻofa ʻokú Ne fakamaama hotau halá mo hiki hake kitautolú. Ko Ia ʻa e meʻaʻofa ʻokú Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ʻo ʻetau fononga fakamatelié. Ko Ia ʻa e meʻaʻofa ʻokú Ne foaki mai ʻa e ʻofa fakalangí, ʻamanaki ʻoku tuʻuloá, mo e fiefia moʻoní.”15

Ko e lahi ange ʻetau ako ki he Fakamoʻuí pea ʻunu ke ofi ange kiate Iá, ko e lahi ange ia ʻa ʻetau malava ke ongoʻi ʻa ʻEne fiefia moʻoní. Naʻe vahevahe ʻe Līhai ʻa hono tāpuekina ia ʻe he meʻá ni, ʻi he taimi naʻá ne lau ai ʻa e folofolá, “naʻe fakafonu ʻaki ia ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí” (1 Nīfai 1:12).

ʻOku tau maʻu foki mo e talaʻofá ni ʻi heʻetau lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻo hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Lōnolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou lau e Tohi ʻa Molomoná pea muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻoku ʻi he tohi māʻoniʻoni ko ʻení. ʻI hoʻo fai iá, te ke lava ʻo maʻu ha fiefia mo ha nonga lahi ange ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hoko maí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni.”16

9. Lea ʻOfa Kau ki he Niʻihi Kehé

ʻE lava ke tokoni hono vahevahe ʻo e ngaahi lea lelei ki he niʻihi kehé ke tau toe fiefia ange ai! Naʻe akonekina ʻa Palesiteni ʻAealingi ʻo pehē, “ʻOku ou palōmesi atu te ke ongoʻi ʻa e melino mo e fiefia ʻi hoʻo lea ʻofa ʻo kau ki he niʻihi kehé ʻi he Maama ʻo Kalaisí.”17

10. Fai ha Fakamālō

ʻE lava ʻe he ʻulungaanga ʻo e loto houngaʻiá ʻo fulihi ʻa e tūkunga ʻo ha ʻaho! Pea hangē ko e meʻa naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku tatau ai pē pe ko e hā hotau tūkungá, tatau ai pē pe ko e hā ʻetau palopalemá mo e faingataʻaʻiá, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi he ʻaho takitaha ke tau pukenimā mo fakamahuʻingaʻi. ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻi he ʻaho takitaha te ne lava ʻo ʻomi ʻa e loto houngaʻiá mo e fiefiá kapau te tau ʻilo mo fakahoungaʻi.

Mahalo ʻoku totonu ke siʻi ange ʻetau vakai ʻaki hotau matá kae lahi ange ʻaki hotau lotó. ʻOku ou manako he kupuʻi lea: ʻʻOku toki sio lelei pē ha taha ʻaki hono lotó. ʻOku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe he matáʼ [Antoine de Saint-Exupéry,The Little Prince, trans. Richard Howard (2000), 63].

Kuo fekau ke tau ʻfakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pēʼ [Mōsaia 26:39]. ʻOku ʻikai ʻapē lelei ange ke tau sio ʻaki hotau matá mo hotau lotó ki he fanga kiʻi meʻa iiki te tau lava ʻo fakafetaʻi aí, kae ʻikai [ko hono] fakalahiʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kovi ʻi hotau tuʻunga lolotongá?”18

11. Uouangataha

Mahalo ʻoku tupunga hoʻo ongoʻi tuenoá mei ha ongoʻi ʻoku ʻikai ke mahino ki he niʻihi kehé hoʻo ngaahi mahaló mo e ngaahi fakakaukaú. Kapau ko ia, manatuʻi ʻa e talaʻofa ko ʻeni meia Palesiteni ʻAealingí:

“ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi meʻa kuo tau aʻusiá ʻoku maʻu ʻa e fiefiá ʻi he taimi ʻoku tāpuakiʻi ai kitautolu ʻaki ʻa e uouangatahá. ʻI heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau holi ai ke maʻu ʻa e fiefia ne tau maʻu fakataha mo Ia ʻi he moʻui ki muʻa he moʻui ní. ʻOkú Ne fie tali ʻetau fakaʻamu toputapu ko ia ke uouangatahá he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

“He ʻikai lava ke Ne foaki ia kiate kitautolu fakafoʻituitui. ʻOku ʻikai fakafoʻituitui ʻa e fiefia ʻi he uouangataha ʻokú Ne finangalo ke tuku kiate kitautolú. [Kuo pau ke tau fekumi ki ai pea taau ke maʻu ia mo e niʻihi kehé]. ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi he naʻinaʻi ʻa e ʻOtuá ke tau taha kae lava ke Ne tāpuakiʻi kitautolú. ʻOkú Ne finangalo ke tau fakataha ʻi ha ngaahi fāmili. Kuó Ne fokotuʻu ha ngaahi kalasi, uooti, mo e ngaahi kolo pea fekau ke tau faʻa fakataha. Ko hotau faingamālié ʻoku ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ko ʻeni kuo fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. ʻE lava ke tau lotu ʻi he tui lahi pea ngāue ke maʻu ʻa e uouangataha ko ia te tau maʻu ai ʻa e fiefiá mo lahi ange ai hotau mālohi ke ngāué.

“[Naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí ki he Toluʻi Nīfaí ʻa e fiefia fakataha mo Iá ʻa ia ko honau pale aofangatuku ia ʻi he hili ʻenau ngāue faivelengá]. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, ‘Pea ʻi he meʻá ni te mou maʻu ʻa e kakato ʻo e fiefiá; pea te mou nofo hifo ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí; ʻio, ʻe kakato hoʻomou fiefiá, ʻo hangē kuo foaki kiate au ʻe he Tamaí ʻa e fiefia kakató; pea te mou hangē pē ko aú, pea ʻoku ou hangē ko e Tamaí; pea ko e Tamaí pea mo au ʻokú ma taha pē’ [3 Nīfai 28:10].”19

Hokohoko atu hoʻo kumi ha ngaahi faingamālie ke fealēleaʻaki fakataha ai ʻi he ngaahi fāmilí, uōtí mo e ngaahi ʻiuniti kehé. Pea fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke iku ki he fealēleaʻaki lelei fakataha ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 4.4.

12. Fai ha Meʻa

Kumi ha meʻa ke fai, ʻo tatau ai pē pe ko ha malimali, ngāue fakaʻaati, ngaohi ha naunau fale, pe ngaohi ha kiʻi feituʻu maʻa. Fakakaukau ki he ngaahi lea ko ʻení meia ʻEletā ʻUkitofa: “ʻOku mou pehē ko e hā e faʻahinga fiefia taupotu taha te tau ala maʻú? Kiate au, ko e tali ki he fehuʻí ni, ko e fiefia ʻa e ʻOtuá. ʻOku hoko atu leva ki he fehuʻi hokó: “Ko e hā ʻa e fiefiaʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní? … Ko e fakatupú mo e manavaʻofá, ko ha ongo kaveinga ia ʻoku tokoni ki he fiefia haohaoa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. … ʻOku ʻomi ʻe he fakatupú ha ongoʻi fiemālie mo fiefia.”20

13. Fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki Hoʻo Moʻuí

ʻOku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e fiefiá ki heʻetau moʻuí, pea ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiefiá mei ha faʻahinga meʻa pē ʻoku tau fai ke fakaafeʻi ai Ia ki heʻetau moʻui fakaʻahó. Pea hangē ko hono akoʻi mai ʻe he folofolá: “Ka ko e fua ʻo e Laumālié, ko e ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui” (Kalētia 5:22). Pea ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13, ʻoku talaʻofa mai ʻa e Fakamoʻuí, “Te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamaamaʻi ho ʻatamaí, ʻa ia ʻe fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefia.”

14. Ke Talangofua

Ko e nekeneká “ko ha tuʻunga ia ʻo e fiefia lahi ʻoku maʻu mei he moʻui angatonú. Ko e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e fiefiá (2 Nīfai 2:22–25). ʻE toki maʻu pē ʻa e fiefia kakató ʻia Sīsū Kalaisi (Sione 15:[10–]11T&F 93:33–34101:36).”21

Neongo ʻoku ʻikai ke talaʻofa mai ʻe he talangofuá ha māmani ʻoku hao mei he ngaahi faingataʻá mo e fakamamahí, ka ʻe lava ia ʻo tokoni ke tau maʻu ha ivi mo ha fiefia ke ikunaʻi kinautolu. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Penisimani Ti Hoisi ʻo e Kau Fitungofulú: “Ko e fiefiá ko ha tuʻunga ia ʻo e laumālié. ʻOku hoko mai ʻa e tuʻunga fakafiefia ko ʻení ko e ola ʻo e moʻui angatonú.”22

Pea ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Mōsaia 2:41 ke “fakakaukau ki he tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai, ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi.”

15. Lotu

ʻOku ʻofeina moʻoni kitautolu kotoa ʻe he Tamai Hēvaní ko ʻEne fānau. ʻOkú Ne finangalo ke tau ongoʻi ʻa e fiefia ʻo e hoko ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeiná. ʻOkú Ne ʻi ai maʻu pē maʻatautolu, pea te tau lava maʻu pē ʻo kole ha tokoni meiate Ia. Pea hangē ko e akonaki ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:29, “Kapau ʻokú ke loto-mamahi, ui ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻaki ʻa e lotu taaumaʻu, koeʻuhí ke fiefia ʻa homou laumālié.”

Hangē ko hono fakamanatu mai ʻe ʻEletā Lasipeni kiate kitautolú: “ʻOku ʻofa lahi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolu. Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOku totonu ke tau vahevahe ʻa e moʻoni mahuʻinga ko ʻení mo e tokotaha kotoa pē ʻoku tau ʻiloʻí. ʻOku ʻikai ke tau teitei tuenoa. ʻOku tau maʻu maʻu pē ʻa e anga fakakaumeʻá mo e poupoú ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.”23

ʻI he Meʻa Kotoa Pē: Muimui ʻia Sīsū Kalaisi

Ko e mahuʻinga tahá, ʻoku maʻu ʻetau fiefia mahuʻinga taha mo taʻengatá ʻi he muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he meʻa kotoa pē! Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Pālatí: “ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtua ko ʻetau Tamaí ʻi Heʻene fekauʻi mai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ki he māmaní. Naʻe ikunaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e maté mo e angahalá. Kapau te tau muimui ʻiate Ia, te tau lava ʻo aʻusia ʻa e fiefia taʻengatá.”24

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Kuki ha lea tatau: “ʻOku tau fakakaukauloto mo fiefia ʻi he meʻa kotoa pē kuo fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí ko ha Fakalelei fakafofonga, ʻo ikunaʻi ai e maté mo fakahoko ʻa e huhuʻí maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku ou palōmesi atu ʻe ʻomi ʻe he muimui ki Heʻene māmá mo e faʻifaʻitakiʻangá ha nēkeneka, fiefia, mo e melino lahi ange kiate kitautolu ʻi he moʻuí ni ʻi ha toe meʻa kehe.”25

Pea ko hono fakaʻosí, naʻe fakamatalaʻi mālie ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e “ʻamanaki lelei, melino, mo e fiefia ʻoku maʻu ʻi he muimui kia Sīsū Kalaisí he ʻikai [ke malava ia ʻo feʻunga hono fakamatalaʻí]. Ko hono kānokato ia ʻo e ʻuhinga kotoa pē.”26

Ko e moʻoni, hangē ko e lea ʻa Palesiteni Nalesoní, “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e fiefiá.”27 Pea naʻá ne hoko atu mo ha talaʻofa fakaofo “ʻOku lava e kāingalotú ʻo fiefia ʻi ha faʻahinga tūkunga pē. Te tau kei fiefia pē neongo ko ha ʻaho, uike, pe ko ha taʻu ne fakamamahi! Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú, ki he tūkunga ʻetau moʻuí mo e meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá. ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí … pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku haʻu ʻa e fiefiá meiate ia pea koeʻuhí ko Ia. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē. ʻOku tau ongoʻi ia ʻi he taimi Kilisimasí ʻi heʻetau hiva, ʻFiefia ki Māmani, kuo haʻu ʻa e ʻEikí.ʼ [Fiefia ki Māmani, Ngaahi Himi, fika 110]. ʻOku tau ongoʻi ia he taʻú kakato.”28

Paaki