Buka a te Paraimere ’e Taime fa’a’itera’a
Mati : Te Haapii mai nei te mau Peropheta Ora Ia’u ia Ma‘iti i te Maitai


Mati

Te Haapii mai nei te mau Peropheta Ora Ia’u ia Ma‘iti i te Maitai

« E haamana‘o, e ta’u tamaiti, e haapii oe i te paari i to oe apîraa ; oia ïa, e haapii oe i te haapa‘oraa i te mau faaue a te Atua ra i to oe apîraa » (Alama 37:35).

A himene : « Defends le bien »

(CPE, 81)

A faananea i te mau mana‘o i horo‘ahia i ônei ma te horo‘a’tu i to outou iho mana‘o. I te mau hepetoma atoa, a faanaho i te mau rave‘a no te (1) faaite i te haapiiraa tumu, (2) tauturu i te mau tamarii ia taa maitai i te reira, e (3) tauturu ia ratou ia faaohipa i te reira i roto i to ratou oraraa. A ui ia outou iho, « eaha ta te mau tamarii e rave no te haapii mai, e nahea e nehenehe ai ia’u i te tauturu ia ratou ia farii i te Varua ? »

Hepetoma 1 : E paraparau mai te Atua na roto i te mau peropheta ora.

A faaite i te haapiiraa tumu (hi‘oraa i te hoê faaiteiteraa e te tamauraa i te hoê papa‘iraa mo‘a) : A ani i te hoê tamarii ia haere mai i mua i te piha. A parau i te tahi atu mau tamarii ia haapa‘o i ta’na mau arata‘iraa. A muhumuhu i te tahi mau arata‘iraa ohie i te tamarii, mai te huru e, « a parau ia ratou ia paipai i te rima e toru taime » e aore râ, « a parau ia ratou ia ti‘a i ni‘a e ia taahi i te vahi hoê noa ». A ani e rave rahi tamarii ia riro ei arata‘i. A haamaramarama e, noa’tu e, aita ratou i faaroo ia oe i te horo‘araa i te mau arata‘iraa, ua ti‘a râ ia ratou ia haapa‘o i te mau arata‘iraa no te mea, ua ite ratou e, o vai ta ratou e pee. A ani e, o vai ta tatou e pee no te ite e, eaha ta te Metua i te Ao ra e hinaaro ia tatou ia rave. A faaite i te hoê hoho‘a no te Peresideni o te Ekalesia i teie nei. A ani i te mau tamarii ia parau amui e, « Te paraparau nei te Atua na roto i te mau peropheta ora ». A tai‘o Amosa 3:7, e a faataa i te mau ta‘o atoa aita te mau tamarii i taa maitai. A tauturu i te mau tamarii ia tamau i te papa‘iraa mo‘a (a hi‘o HAPT, 171–72).

Hōho’a
teacher whispering

Hepetoma 2 : E mau peropheta te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo.

A faaite i te haapiiraa tumu : A papa‘i i ni‘a i te tapura ereere, « E mau peropheta te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo ». A parau i te mau tamarii e, i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea Nei, ua arata‘ihia tatou e te Peresideni o te Ekalesia, to’na na e piti tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua, e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo. A faataa e, e mau peropheta te Peresideniraa Matamua e na Ahuru Ma Piti Aposetolo.

Tauturu no te faaohiparaa (ha‘utiraa) : A rave e ono hoho‘a o te mau melo o te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, e a papa‘i i to ratou i‘oa i ni‘a i te api parau taa ê. A tapo‘i te mau api parau e te mau hoho‘a i ni‘a i te tapura ereere. A ani i te hoê tamarii ia huri i te hoê hoho‘a, e a ani i te tahi atu tamarii ia huri i te hoê api parau e i‘oa to ni‘a iho. Mai te mea e, aita i tuati te hoho‘a e te i‘oa, a tapo‘i faahou i te reira e a ani e piti tamarii ê atu ia ma‘iti. Mai te mea e, ua tano te mau parau, a muhumuhu atu i ni‘a i na tamarii e piti i te hoê parau tumu no te evanelia ta taua taata faatere ra i haapii mai i roto i te amuiraa rahi i ma‘iri iho nei (a hi‘o i te ve‘a apî roa a‘e o te Ensign e aore râ, o te Liahona). A ani i te tahi atu mau tamarii ia imi eaha ta ratou e rave ra.

Hōho’a
matching game

Hepetoma 3 : Te paraparau mai nei te mau peropheta e te mau aposetolo a te Atua ia tatou i roto i te amuiraa rahi.

Tauturu ia taa maitai e no te faaohiparaa (ha‘utiraa) : A papa‘i i ni‘a i te mau api parau taa ê i te hoê parau haapotoraa o te mau parau poro‘i i roto i te amuiraa i ma‘iri a‘e nei, na roto mai i te mau melo o te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo. A faatautau i te reira i ni‘a i te tapura ereere e te mau hoho‘a o te feia faatere. A aparau na ni‘a i te parau poro‘i tata‘itahi. A ani i te hoê pŭpŭ tamarii ia haere i rapae i te piha. A tatara i te hoê parau poro‘i i ni‘a i te tabula. A ani i te mau tamarii ia ho‘i mai e ia faaoti amui ratou eaha te parau poro‘i i tatarahia. A ani i te mau tamarii ia ma‘iti i te hoê himene Paraimere e tano i ni‘a i te parau poro‘i, e ia himene amui ratou i te reira. A ani i te mau tamarii ia faaite mai i te tahi mau rave‘a e ti‘a ai ia ratou ia faaohipa i te parau poro‘i. A tapiti faahou te tahi atu parau poro‘i.

Hōho’a
teacher at board

A faaau i ta outou ha‘utiraa i te matahiti e i te aravihi o te mau tamarii ta outou e haapii ra. I roto i te ohiparaa o te hepetoma 3, e nehenehe outou e faaohipa i te mau hoho‘a taa ê atu i te mau parau poro‘i papa‘ihia.

Hepetoma 4 : E haamaitaihia vau ia ma‘iti ana‘e au i te pee i te peropheta.

A faaite i te haapiiraa tumu (himeneraa) : A himene i te irava iva e i te faaho‘iraa o te himene ra, « Suis les prophetes » (CPE, 58–59). A ani i te mau tamarii ia faaroo mai i te mau tumu e pee ai tatou i te peropheta. A ani i te mau tamarii ia parau amui, « e haamaitaihia vau ia ma‘iti ana‘e au i te pee i te peropheta ».

Tauturu ia taa maitai (ha‘utiraa i te mau aamu o te papa‘iraa mo‘a) : A faati‘a i te mau tamarii i te aamu no Elia e te vahine ivi no Zarephate (a hi‘o 1 Te mau Arii 17:8–16), e a ani i te mau tamarii ia ha‘uti mai i te reira na muri iho ia outou. Ei hi‘oraa : « Ua tae maira te parau a Iehova i te peropheta Elia ia haere i Zarephate (a taahi noa i te vahi hoê). Ia tae a‘e ra oia i te oire ra, ite atu ra oia i te hoê vahine te haaputuputu ra i te raau (a faahoho‘a i te ohiraa i te raau). Ua ani atu ra o Elia i taua vahine ra ia horo‘a mai i te pape inu na’na (a faahoho‘a i te horo‘araa i te pape na te hoê taata). Ua parau atu ra te vahine ia Elia e, e faaraoa ota iti noa ta’na e te hinu no te hamani i te faraoa na ta’na tamaiti (a ta‘iri’iri i te upoo no te parau e, aita). Ua parau o Elia ia’na ia hamani mai i te faraoa na’na na mua e na te Atua e horo‘a mai i te faraoa ota e te hinu na’na. Ua faaroo taua vahine ra ia Elia (a faahoho‘a i te hamaniraa i te faraoa) Ua rava‘i ta’na faraoa ota e te hinu no te hamani i te faraoa no te mau mahana e rave rahi (faahoho‘a i te amuraa) » A tapiti faahou i te reira ha‘utiraa i ni‘a i te aamu no Mose e te mau ophi veavea (a hi‘o Numera 21:5–9) e Nephi e te mau api veo (a hi‘o 1 Nephi 3–4 ; 5:21–22). A ani i te mau tamarii ia faaite mai e, e mea nahea te mau taata i roto i te mau aamu i te haamaitai-raa-hia na roto i to ratou peeraa i te a‘o a te peropheta.

Hōho’a
Elijah and the widow of Zarephath
Hōho’a
Moses and the Brass Serpent
Hōho’a
Nephi

Tauturu no te faaohiparaa (aparauraa i te mau haapiiraa a te peropheta) : A ani i te mau tamarii, « o vai to tatou peropheta i teie mahana ? » A faaite i te hoê hoho‘a no te Peresideni o te Ekalesia i teie nei. A faataa maitai e ua piihia oia e te Atua. A ani i te mau tamarii ia aparau i roto i te mau pŭpŭ na‘ina‘i e nahea e ti‘a ai ia ratou ia pee ia’na. A ani i te tahi mau tamarii i roto i te pŭpŭ tata‘itahi ia faaite mai i to ratou mau mana‘o. A ani i te mau tamarii ia ma‘iti i te hoê rave‘a e ti‘a ai ia ratou ia pee i te peropheta i te roaraa o te hepetoma. A hamani i te hoê tapa‘o haamana‘oraa na ratou no te afa‘i i te fare, e ia faaite i to ratou utuafare. A faahaamana‘o i te mau tamarii e nehenehe ta ratou e faaroo i te mau parau a te peropheta i roto i te amuiraa rahi, e ia faaitoito ia ratou ia mata‘ita‘i e aore râ, ia faaroo i te amuiraa e to ratou utuafare. I roto i te hepetoma i muri iho i te amuiraa rahi, a ani i te mau tamarii ia faaite mai i te mau iteraa tei roaa ia ratou a faaroo ai ratou i te peropheta e a haapa‘o ai ratou i ta’na mau haapiiraa.

Hōho’a
small groups with pictures

Na roto i te tuuraa i te mau tamarii i roto i te pŭpŭ, e rahi atu ïa te tamarii e amui mai. Ua rau te huru e nehenehe outou e hamani i te mau pŭpŭ. Ei hi‘oraa, e nehenehe outou e ani i te mau tamarii ia rave amui i roto i te pŭpŭ, e aore râ, e nehenehe outou e apiti i te mau tamarii paari e i te mau tamarii apî. Na te hoê taata paari e haapa‘o i te pŭpŭ tata‘itahi.

Nene’i