Hia’ai fa’atītī
Taahiraa 10: Tiaauraa i te Mau Mahana Atoa


“Taahiraa 10: Tiaauraa i te Mau Mahana Atoa,” Faanahoraa no te Faaoraraa i Te Feia tei Roohia i te Faatîtîraa: Hoê Arata‘i no te Faaoraraa i Te Feia Tei Roohia i Te Faatîtîraa (2005), 59–64

“Taahiraa 10,” Faanahoraa no te Faaoraraa i Te Feia tei Roohia i te Faatîtîraa, 59–64

Taahiraa 10

Tiaauraa i te Mau Mahana Atoa

Parau Tumu Faufaa : A tamau noa i te tapura i to outou huru, e mai te mea e, e ua hape outou, a farii oioi i te reira.

Ia tae outou i ni‘a i te taahiraa 10, ua ineine ïa outou no te hoê huru oraraa apî. Ua tauturu na taahiraa matamua e iva ia outou ia haapii mai i te hoê hoho‘a oraraa haamauhia i ni‘a i te mau parau tumu pae varua. Ua riro mai teie mau parau tumu i teie nei ei niu i ni‘a iho i te reira outou e patu ai e hope noa’tu to outou oraraa.

Na roto i te raveraa i na taahiraa matamua e iva, ua faaohipa outou i te mau parau tumu o te evanelia—te faaroo i te Fatu ra ia Iesu Mesia e te tatarahapa. Ua ite outou i te mau tauiraa faahiahia i roto i to outou oraraa. Ua ite outou i te here e te aau farii, e ua tupu i roto ia outou te hinaaro i te hau. Ua hinaaro outou ia mou roa to outou faatîtîraa. Ia faahema-ana‘e-hia outou e mea pinepine outou i te ite ia outou ia otohe i mua i to outou faatîtîraa eiaha râ te hinaaroraa i te reira. E ite outou i te haehaa e te faatura no te ohipa ta te Metua i te Ao ra i rave o te ore e ti‘a ia outou ia rave outou ana‘e.

Na na taahiraa hopea e toru e tauturu ia outou ia tape‘a i to outou huru oraraa pae varua apî, no reira ratou i parauhia ai e, te mau taahiraa atuatu.

Te hi‘opo‘araa te taata ia’na iho i roto i te roaraa o to’na oraraa, e ere ïa i te haapiiraa apî. I roto i te Buka a Moromona, ua haapii mai o Alama e, e tautooraa rahi te tape‘a-maite-raa i te hoê tauiraa rahi o te aau. I roto i te roaraa o te mau irava ua faaite mai oia e, e mea ti‘a i te hi‘opo‘araa parau ti‘a e na roto i te pure, e tae noa’tu i te tatarahapa-oioi-raa ia riro tamau noa ei tuhaa no te oraraa (a hi‘o Alama 5:14–30). No te tape‘a i te mea tei roaa ia outou, e mea ti‘a ia outou ia vai maitai noa i te pae varua. E rave outou i te reira na roto i te uiraa i te mau uiraa imiimi ta Alama i horo‘a mai no ni‘a i to outou mau mana‘o, to outou mau feruriraa, te mau hinaaro e te peu. Na roto i te hi‘opo‘araa ia outou iho i te mau mahana atoa eita ïa outou e topa i roto i te mana‘o pato‘ito‘i e te faaea noa.

Mai ta outou i haapii mai i roto i te taahiraa 4 e te 5, mai te mea e, no ni‘a noa ta outou hi‘opo‘araa i to outou huru, aita ïa te reira e nava‘i no te taui i to outou aau. E mea ti‘a atoa ia outou ia hi‘opo‘a i to outou feruriraa e to outou mau mana‘o. Mai te reira atoa i roto i te taahiraa 10. A tamau noa i te ara i ni‘a i te te‘ote‘o i roto i to’na mau huru atoa, e ma te haehaa a tuu atu i to outou mau paruparu i mua i to outou Metua i te Ao ra, mai ta outou i haapii i roto i te taahiraa 6 e te 7. Mai te mea e, te haape‘ape‘a ra outou, te oto ra outou no outou iho, te ati ra, te mana‘ona‘o ra, te inoino ra, te haapa‘o ra i te mau mea o te tino, e aore râ, te mata‘u ra, a fariu oioi atu i te Metua ra e a vaiiho Ia’na ia mono te hau i teie mau mana‘o.

A haapa‘o maitai ai outou i to outou mau mana‘o e to outou mau feruriraa, e ite-atoa-hia ia outou te mau ti‘aturiraa ino ta outou e tape‘a noa ra â. A ani i to outou Metua i te Ao ra ia iriti i te reira mau mea. Ia rave outou i te taahiraa 10, eita ïa outou e faaohipa faahou i te peu faati‘a ia outou iho, te faatano ia outou iho, e aore râ, te pariraa i te tahi mea e aore râ i te tahi taata. Ei reira outou e imi ai ia vai matara noa to outou aau e to outou feruriraa i ni‘a i te mau haapiiraa ta te Faaora i haapii mai.

Te rave nei te rahiraa o tatou i te taahiraa 10 na roto i te hamaniraa i te tapura hi‘opo‘a i te mau mahana atoa. Ia faanaho outou i to outou mahana, a hi‘opo‘a na roto i te pure i ta outou mau titauraa. Ua rahi anei e aore râ ua iti anei ta outou e rave nei ? Te haapa‘o ra anei outou i to outou mau hinaaro pae varua, pae o te aau, e te pae tino ? Te tavini ra anei outou ia vetahi ê ?

A ui ia outou iho i teie mau uiraa e i te tahi atu ia tupu ho‘i te au maite e te hau i roto i to outou mahana. A tere noa ai te mahana, e nehenehe outou e tape‘a oioi i te mau mana‘o ino e aore râ i te mau feruriraa e haape‘ape‘a ra ia outou. A ara maite i te mau peu tahito e aore râ i te huru o to outou feruriraa i roto i te mau fifi rarahi.

Te faariro nei te tahi mau taata i teie huru tapura hi‘opo‘a ei taime faafaaearaa. I roto i taua taime faafaaearaa ra, a rave i te tahi taime no te faaohipa i roto i to outou fifi i teie taime i te parau tumu tata‘itahi ta outou i apo mai i roto i te faaohiparaa i te taahiraa. E haamana‘o oioi outou e e mea faufaa roa ia ti‘aturi i ni‘a i te Fatu i roto i ta outou mau tautooraa atoa no te imi i te ora. I roto i te mau taime fifi e nehenehe outou e parau ia outou iho e, « eaha te fifi e ara ra i roto ia‘u ? Eaha ta‘u i rave no te faatupu i teie fifi ? Te vai ra anei te tahi mea e nehenehe ta‘u e parau e aore râ e rave, ma te faahua ore, o te arata‘i ia‘u i ni‘a i te hoê rave‘a maitai no‘u e no te tahi atu taata ? E mana hope to te Fatu. E tamaru vau ia‘u e e ti‘aturi au Ia’na ».

Mai te mea e, ua rave outou i te hoê ohipa ti‘a ore i ni‘a i te tahi taata, a faaafaro vitiviti i te reira. A faaru‘e ê i te te‘ote‘o, e a haamana‘o e, ia parau ana‘e outou ma te ti‘a mau e « ua hape au » e mea pinepine te reira i te riro ei ohipa faufaa roa i roto i te faaoraraa i te hoê auraa, e au ïa mai te parauraa e « ua here au ia oe ».

Hou a haere ai outou e taoto, a hi‘opo‘a i te taatoaraa o to outou mahana. A ui ia outou iho e, e hinaaro noa anei â outou ia paraparau i te Fatu no ni‘a i te mau peu, te mau mana‘o e aore râ te mau feruriraa ti‘a ore. Taa ê noa’tu te aparauraa i te Fatu, e nehenehe outou e paraparau i te hoê tauturu haamaramarama e aore râ i te hoê hoa i roto i teie faanahoraa, te hoê taata ta outou e ti‘aturi e faaroo mai oia i to outou mau mana‘o.

A tamau noa â outou i te rave i te hape a haa ai outou i piha‘iho ia vetahi ê, tera râ te hoê fafauraa i roto i te taahiraa 10 o te hoê ïa fafauraa ia amo i te hopoi‘a no te mau hape. Mai te mea e hi‘opo‘a outou i to outou mau mana‘o e ta outou mau ohipa i te mahana tata‘itahi e e faatiti‘aifaro i te reira, eita ïa te mau mana‘o e te mau feruriraa ti‘a ore e tupu i te rahi no te haape‘ape‘a i ta outou haapaeraa. Aita ïa outou e ora faahou ma te faataa ê i te Fatu e aore râ ia vetahi ê. E roaa ia ia outou te puai e te faaroo no te ti‘a i mua i te mau fifi e ia upooti‘a i ni‘a i te reira. E nehenehe outou e oaoa i roto i to outou haereraa i mua e ia ti‘aturi e, na roto i te faaohiparaa e te faaoroma‘i e tamau noa ïa outou i te farii i te ora.

Te mau Taahiraa Ohipa

A amui atu i roto i te mau uiuiraa autahu‘araa ei tuhaa no ta outou fafauraa ia hi‘opo‘a ia outou iho; a tamau noa i te haapuai i to outou auraa e te tahi atu mau melo o te Ekalesia

E nehenehe tatou paatoa e haamana‘o i te hoê taime a mata‘u ai tatou ia hi‘o ma te parau ti‘a i to tatou iho mau huru. Te tamataraa i te ape i te reira mau taime o te hoê ïa tumu i faaiti ai tatou e rave rahi i ta tatou ohiparaa i roto i te Ekalesia. Tera râ, a haere ai tatou i mua i roto i teie faanahonahoraa no te parau ti‘a papû, ua haamata tatou i te ite i te faufaa o te hi‘opo‘araa ia tatou iho.

I teie nei aita tatou e mata‘u faahou i te mau rave‘a no te hi‘opo‘a ia tatou iho o te tupu na roto i te ohipa i roto i te Ekalesia. E nehenehe ia tatou ia oaoa i te parau mau o teie haapiiraa a Elder Joseph B. Wirthlin no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti :

« Te mau uiuiraa no te ti‘amâraa, te mau pureraa oro‘a, te haereraa i te hiero, e te tahi atu mau pureraa, e mau tuhaa ana‘e ïa te reira no te faanahoraa ta te Fatu i faataa no te haapii i to tatou mau varua, no te tauturu ia tatou ia faatupu i te peu maitai no te hi‘opo‘a tamau noa ia vai noa tatou i ni‘a i te haere‘a o te faaroo. E riro te hi‘opo‘araa tamau i te pae varua ei tautururaa ia tatou ia manuïa i roto i te mau ohipa atoa o te oraraa nei…

« … E maitai tatou paatoa… na roto i te hi‘oraa i roto i to tatou aau i te mau taime hau o te haamoriraa e te pureraa e na roto ho‘i i te uiraa ia tatou iho i teie uiraa ohie roa, ‘ua ti‘a anei au ?’

« E puai roa’tu te faufaa o te reira uiraa mai te mea e, e mau pahonoraa ti‘a ta tatou e hope roa, e mai te mea ho‘i e, e tura‘i te reira ia tatou ia rave i te mau faatiti‘aifaroraa o te arata‘i noa ia tatou i ni‘a i te e‘a o te faaroo » (i roto i te Conference Report, Eperera 1997, 20 ; e aore râ, Ensign, Me 1997, 17).

A rave ai outou i teie mau taime hi‘opo‘araa ia outou iho, e ite ïa outou ia outou iho i te tupuraa i roto i te here no te mau taea‘e e te mau tuahine i roto i te Ekalesia.

A hi‘opo‘a i to outou mau mana‘o, ta outou mau parau e ta outou mau ohipa i te mau mahana atoa; a faatiti‘aifaro i te mau ino atoa i reira iho

Te taahiraa 10 o te fariiraa ïa i te parau mau e e tamau noa outou i te haapa‘o i te mau parau tumu pae varua. Mai te mea e, e hahi rii outou, a tatarahapa i reira iho e a ani i te Atua i reira iho ia faaho‘i mai i to outou hau na roto i To’na Varua. Na te parau ti‘a e te haehaa e faaitoito ia outou. Ia ani ana‘e outou Ia’na ia tauturu mai ia outou ia vai mâ noa i te pae varua, e rahi atu ïa to outou iteraa i to outou Metua i te Ao ra i roto i to outou oraraa. E haapii outou ia haafaufaa i te haereraa i mua e ia faaore i te mau hapehape i roto ia outou iho e i roto ia vetahi ê. E haapae outou i te hinaaro ia pato‘ito‘i i te mau mea aore râ i te tahi taata. E riro mai te hi‘opo‘araa ia’na iho ei huru oraraa a faaru‘e ai outou i te mata‘u e a haavi ai outou i te mau faahemaraa i te hoê mahana i te taime hoê.

Te Haapiiraa e te Haroaroaraa

A tai‘o i teie mau papa‘iraa mo‘a e teie mau faahitiraa parau no roto mai i te feia faatere o te Ekalesia. A faaohipa i teie mau papa‘iraa mo‘a e te mau faahitiraa parau e te mau uiraa no te feruri hohonu, no te haapii e no te papa‘i. Ia vai parau ti‘a noa outou e te papû maitai.

A hi‘opo‘a i to outou mau mana‘o, te mau parau e te mau ohipa e rave

« Ia ore outou ia hi‘opo‘a ia outou iho, e to outou mau mana‘o, e ta outou mau parau, e ta outou mau ohipa e rave ra, e e haapa‘o ho‘i i te mau faaue a te Atua ra, e e mau papû i te faaroo i tei faaroohia e outou no te taeraa mai o to tatou Fatu ra, e tae noa’tu i te hopea o to outou ora nei, e pohe mau ïa outou e tia‘i. E tena na, e te taata e, a haamana‘o, ia ore ia pohe » (Mosia 4:30).

  • E riro e mea fifi e aore râ e mea pohe mai te mea e aita outou e ara i te ohipa ta outou e rave ra a faahoro ai outou i te pereoo uira. Nahea te taahiraa 10 i te tauturu ia outou ia ara noa e ia ineine noa i te vahi ta outou e haere ra i roto i te oraraa ?

  • A papa‘i no ni‘a i te huru hi‘opo‘araa ia’na iho. Nahea te hi‘opo‘araa ia outou iho i te tauturu ia outou eiaha ia topa faahou i roto i to outou mau faatîtîraa (e ia pohe) ?

Te haehaa e te haavîraa ia’na iho

« E ao ho‘i to ratou, o te faahaehaa noa ia ratou iho, aore i tuu-u‘ana-hia i raro » (Alama 32:16)

  • Te hinaaro e faaore i te mau mana‘o ino hou a riro mai ai te reira ei peu ino, o te hoê ïa rave‘a no te faahaehaa ia outou iho ma te faahepo-ore-hia. A papa‘i i to outou hinaaro ia faahaehaa ia outou iho. A tamata i roto i te roaraa o te hoê mahana ia faaore i te mau mana‘o ino. Eaha te mau haamaitairaa e roaa ia outou ?

Oraraa i teie mahana

« Rahi noa’tu te hoê taata i te haamaramaramahia, rahi noa atoa’tu to’na titauraa i te horo‘araa o te tatarahapa, e rahi noa atoa’tu to’na tautooraa no te faati‘amâ ia’na iho i te hara mai te mea e aita oia e haapa‘o i te hinaaro o te ra‘i ra… No reira, te mau hara a te taata mata‘u-atua e a te taata parau ti‘a e faaore-tamau-hia ïa no te mea e tatarahapa e e imi tamau noa ratou i te Fatu i te mau mahana atoa e i te mau hora atoa » (Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, buka 3. [1966–73], 3:342–43).

  • Te hoê o te mau maitai rahi roa—i te pae o te feruriraa, te pae o te aau e i te pae varua—o te haapa‘oraa ïa i te mau parau tumu i faataahia i roto i teie mau taahiraa maori râ o te haapiiraa ia outou ia ora i teie mahana. Nahea te taahiraa 10 i te tauturu ia outou ia ora i to outou oraraa hoê hora i te taime hoê mai te mea e, e titauhia ?

  • Nahea te iteraa e, e haapa‘o noa outou i teie mau parau tumu hoê mahana i te taime hoê, i te tauturu ia outou ?

Tamau-noa-raa i te tatarahapa e i te faaore i te hara

« Ia tatarahapa râ ratou a titau ai ia faaorehia te hara ma te hinaaro mau, ua faaorehia ïa te hara » (Moroni 6:8).

  • Ia ite ho‘i outou e, e faaore pinepine te Fatu i ta outou hara mai ia outou e tatarahapa pinepine ma te hinaaro mau, na te reira ïa e horo‘a i te itoito i roto ia outou ia tamata faahou i te mau taime atoa e ma‘iri ai outou i te haapa‘o i te evanelia. A papa‘i i ta outou tatararaa i te auraa o te parau ra e tatarahapa e e titau ia faaorehia te hara ma te hinaaro mau.

Tamau-noa-raa i to outou tupuraa rahi i te pae varua

« Ua hinaaro vau ia riro outou ei feia haehaa, e te auraro, e te maru, e ei feia a‘o-ohie-hia ; e te î i te faaoroma‘i, e te hitahita ore ; e te au maitai i te mau mea atoa » (Alama 7:23).

  • Te taata tei papa‘i i te parau tahito ra e « na te rave-tamau-raa e horo‘a mai i te maitai roa » aita ïa oia i faaite e, eaha te faito faaoroma‘i e titauhia no te rave-tamau-raa. Nahea te hi‘opo‘araa ia outou iho e te faatiti‘aifaroraa i te mau mahana atoa i te tape‘a ia outou ia tamau noa i te faahaehaa e i te haamaitai ia outou i te pae varua ?

« Inaha râ, ia tae i te mau mahana hopea ra… o te tae mai i ni‘a iho i teie nei fenua, e o te parahi ho‘i i ni‘a iho i te mau fenua ê ê ra… e taero ïa i te parau ti‘a ore, e te mau ohipa faufau atoa ra…

« … Inaha ho‘i, o outou atoa te rave i te ohipa ino ra, a tape‘a na ia outou iho a maere ai, no te mea, e oto outou ma te pii hua te reo : oia ïa, e taero outou, e ere râ i te taero uaina ; e turori outou, e ere râ i te turori taero ava » (2 Nephi 27:1, 4).

« E pô ihora, taero ihora ratou i te riri, mai te taata e taero i te uaina ra ; e ua taoto faahou ihora ratou i ni‘a iho i ta ratou mau ‘o‘e » (Etera 15:22).

  • I roto i teie mau irava, te parauhia nei e ua taero te taata eiaha râ i te taero uaina. E mea pinepine te feia e ora nei i te faatîtîraa i te parau i teie huru e, ua « taero eiaha râ i te ava » e aore râ, « ua tahiti roa te ahoaho ». A papa‘i i te tahi mau hinaaro to outou ia tape‘a tamau noa i te riri e aore râ, i te tahi atu mau mana‘o ino.

  • Nahea te hamaniraa i te hoê tapura hi‘opo‘a i te hopea o te mahana i te tauturu ia outou ia upooti‘a i ni‘a i teie huru hinaaro ?

Haamaitairaa i roto i te roaaraa o te oraraa

« Te vai noa nei to‘u hinaaro ia a‘o i te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei i te faufaa ia haapa‘o maite i te mau parau tumu o te Evanelia i roto i to tatou nei oraraa, ta tatou peu e ta tatou mau parau e i te mau mea atoa ta tatou e rave ; e e titauhia i te taata tata‘itahi, i te oraraa taatoa ia tuuhia i roto i te haamaitairaa ia roaa ho‘i te ite i te parau mau i roto mai ia Iesu Mesia ra » (Brigham Young, Discourses of Brigham Young, ma‘itiraa na John A. Widtsoe [1954], 11).

  • E nehenehe te raveraa i teie mau taahiraa e faarirohia ei ‘hoê faaohiparaa’ i te mau parau tumu no te evanelia. Nahea te hinaaroraa ia hi‘opo‘a ia outou iho i te mau mahana atoa i te mau tufaa atoa—te mau ohipa, te mau parau, te mau mana‘o, te mau ite e te mau ti‘aturiraa—e tauturu ai ia outou ia haamo‘a ia outou iho no te haamaitai ia outou i te taatoaraa o to outou oraraa ?

Nene’i