‘Inisititiuti
Vahe 10: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23–25


Vahe 10

Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 23–25

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Hili ha ngaahi ʻaho mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830, naʻe haʻu ha kakai ʻe toko nima ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo fekumi ke ʻiloʻi honau fatongia ʻi he Siasi kuo toe fakafoki maí. Naʻe ʻoange ha tali fakataautaha kiate kinautolu hono kotoa ʻi he ngaahi fakahā ʻe nima naʻe toki fakatahaʻi kimui ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23.

ʻI Sune mo Siulai 1830, ne hoko ha fakatanga ʻi he feituʻu Kolesivili, Niu ʻIoké, ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau mēmipa kehe ʻo e Siasí. Lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení naʻe fakamālohia ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfitá mo ʻŌliva Kautele ʻaki hono ʻoange kiate kinaua ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24, ʻa ia naʻe fekau ai ke na kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻá pea mo hokohoko atu hono akoʻi mo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe papitaiso ʻa ʻEma Sāmita ko e uaifi ʻo e Palōfitá, ʻi he ʻaho 28 ʻo Sune 1830. Koeʻuhí ko e fakatanga ʻi he taimi ko iá, naʻe pau ke toloi ai hono hilifakinimá ke toki fakahoko ʻi ʻAokosi, ko ha māhina ia ʻe ua mei ai. ʻI Siulai 1830, naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 kia ʻEma. Naʻe fakahā ange ai ʻe he ʻEikí ʻi he fakahaá ni kia ʻEma ko ha fefine ia kuo fili, pea ʻoange mo ha fakahinohino fekauʻaki mo hono ngaahi fatongia ki hono fāmilí mo e Siasí.

6 ʻEpeleli, 1830Naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

ʻEpeleli 1830 Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23.

9 Sune, 1830Naʻe fakahoko ai ʻa e fuofua konifelenisi ʻo e Siasí ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí.

28 Sune, 1830Naʻe papitaiso ai ʻa ʻEma Sāmita.

28 Sune–2 Siulai, 1830Naʻe puke pōpula pea toe tukuange ai ʻa Siosefa Sāmita ʻo tukuakiʻi ko ha tokotaha fakamoveuveu ʻi Peinipilisi Saute, Niu ʻIoke, pea ʻi Kolesivili, Niu ʻIoke foki.

Siulai 1830 Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24.

Siulai 1830 Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25.

ʻAokosi 1830 Naʻe hilifakinima ai ʻa ʻEma Sāmita ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI ʻEpeleli 1830, hili ha taimi nounou mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe maʻu ai ʻe ʻŌliva Kautele, Hailame Sāmita, Samuela H. Sāmita, Siosefa Sāmita ko e Lahí, mo Siosefa Naiti ko e Lahí ha ngaahi fakahā fakafoʻituitui mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI he taimi naʻe fuofua pulusi ai ʻa e ngaahi fakahā fakalangi ko ʻení ʻi he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú ʻi he 1833, naʻe hiki ia ko ha ngaahi fakahā kehekehe ʻe nima. Ka naʻe talu mei hono pulusi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he 1835, naʻe fakatahaʻi kotoa ia ko ha vahe pē ʻe taha.

ʻĪmisi
Mape fika 3: Fakatokelau hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló ki he kau tangata ʻe toko nima ko ha tali ki heʻenau fie maʻú

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23:1–2. “Kae vakai telia ʻa e loto-hīkisiá, telia naʻá ke tō ki he ʻahiʻahí”

Naʻe kau ʻa ʻŌliva Kautele ʻi hono liliu mo paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻe toki fakanofo ia ko e kaumātuʻa hono ua ʻo e Siasí (vakai, T&F 20:3) ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23. Ka neongo ia, ʻi hono ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e ngaahi mālohinga mo e ngaahi vaivai ʻa ʻŌlivá, naʻá Ne faleʻi ia ke ne tokanga telia ʻa e loto-hīkisiá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, fekauʻaki mo e faleʻi ko ʻení: “Naʻe maʻu ʻe ʻŌliva ha poto fakaʻatamai pea naʻá ne fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki fakalaumālie fakaofó. Ka, naʻe hili ha ngaahi taimi ne ngalo ʻiate ia ʻa e fakatokanga ʻa e ʻEikí, pea naʻá ne loto-hīkisia ai. Naʻe lea ʻa Pilikihami ʻIongi kimui ange kau ki he hīkisia ko ʻení ʻo pehē: ‘Kuó u mamata ki ha kau tangata naʻa nau kau ki he puleʻangá ni, pea nau fakakaukau moʻoni kapau naʻe ʻikai ke nau kau ki ai, he ʻikai tupulaki ia. Ko ha tangata ʻe taha ʻoku ou fakakaukau ki ai he taimí ni, … naʻá ne talēnitiʻia ʻaupito ʻi he fakafalala pē kiate kitá mo e ngaahi lavameʻa kehé. Naʻá ne lea heliaki ʻaki ki he Palōfita ko Siosefá ka naʻe mahino pē ʻene ʻuhingá, kapau naʻá ne mavahe mei he puleʻangá ni, he ʻikai tupulaki ia. ʻOku ou lea kau kia ʻŌliva Kautele. Naʻá ne mavahe mei ai, ka naʻe kei hokohoko atu pē ke tupulaki mo ikunaʻi ʻa e fakafepaki kotoa pē, pea poupouʻi lelei ʻa e niʻihi kotoa pē naʻa nau pīkitai ki aí’ [ʻi he Journal of Discourses, 11:252]” (“The Prophetic Voice,” Ensign, May 1996, 5–6).

ʻI he taimi naʻe fakalalahi ai ʻa e faingataʻá ʻi he Kāingalotú ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻi he 1837, naʻe fetaʻemahinoʻaki ai ʻa ʻŌliva Kautele mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, pea naʻá ne hiki ai ki Mīsuli. ʻI he 1838, naʻe tukuakiʻi ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi Mīsulí ʻa ʻŌliva Kautele ki he “fakatangaʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻaki ʻa e ngaahi fakaʻilo mamafa, feinga ke fakaongoongokoviʻi ʻa Siosefa Sāmita, taʻe fie tali ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e kau maʻu mafaí ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó, fakatau atu ʻa e ʻū konga kelekele ʻi he Vahefonua Siakisoní [ʻa ia naʻe fepaki mo e faleʻi naʻe fai mai ʻe he ʻEikí], pea liʻaki hono uiuiʻi ko ha Tokoni ki he Palesiteni ʻo e Siasí pea mo ʻene tafoki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e laó. Naʻe ʻikai tali ʻe ʻŌliva ke ne hā ʻi he fakataha alēleá, ka naʻá ne faitohi mai pē ʻene talí. Naʻá ne fakaʻikaiʻi e totonu ʻa e Siasí ke talaange e founga ʻoku totonu ke ne moʻui aí peá ne kole ke fakangata ai pē ʻene mēmipasipi ʻi he Siasí” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 186–87). Naʻe tuʻusi ʻa ʻŌliva mei he Siasí ʻi he ʻaho 12 ʻo ʻEpeleli, 1838. Naʻá ne nofo ai pē taʻekau ki he Siasí ʻi ha taʻu ʻe 10 ka naʻá ne toe papitaiso ʻi he ʻaho 12 ʻo Nōvema, 1848 ʻi Keinisivila, ʻAioua. Kimuʻa pea palani ʻa ʻŌliva ke ne kau fakataha mo e Kāingalotú ʻi he Teleʻa Sōlekí, naʻá ne puke lahi ʻi Lisimoni, Mīsuli, ʻo ne mālōlō ai ʻi he ʻaho 3 ʻo Māʻasi, 1850.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23:3. “Ko ho fatongiá ke ngāue maʻá e siasí ʻo taʻengata … koeʻuhí ko ho fāmilí”

ʻI heʻene hoko ko e taʻokete ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe hoko ʻa Hailame ko ha fakamoʻoni ki he fuofua ngaahi meʻa ne hoko lahi ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne tokoni ki hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻene fengāueʻaki hangatonu mo e tokotaha faipākí. Naʻá ne hoko ko e palesiteni ʻo e fuofua kolo ʻo e Siasí ʻi Kolesivili, ʻi Niu ʻIoké. Naʻá ne hoko ko ha poupou fefeka ki hono tokouá pea naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni mālohi ko Siosefá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá.

ʻI Mē ʻo e 1829 naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí kia Hailame ke ne ako ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi naʻe ʻosi ai hono liliú, pea tatali hono malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí kae ʻoua kuo fokotuʻu ʻa e Siasí peá ne maʻu ʻa e folofolá (vakai, T&F 11:21–22). ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻi ʻEpeleli 1830 ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23, hili hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe fakahā kiate ia ko hono uiuiʻí ke enginaki—ke fakaʻaiʻai mo poupou—“pea ke fakamālohiʻi ʻa e Siasí maʻu ai pē” (T&F 23:3). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ko ha mokopuna tolu fika ua ia ʻo Hailame Sāmita, ʻa e founga naʻe fakamālohia ai ʻe Hailame ʻa e Siasí mo poupouʻi hono tokouá ko e Palōfitá:

“ʻI he kotoa ʻo e moʻui ʻa Hailamé, naʻe mālohi e ʻoho ʻa e filí ke feinga ke ikunaʻi pe ueʻi ia ke ne hē mei he halá.

“Hili e mālōlō hono taʻokete ko ʻAlaviní ʻi he 1823, naʻe fua ʻe Hailame ha fatongia mahuʻinga ʻi he fāmili Sāmitá. ʻI he taimi tatau, naʻá ne tokoni mo ngāue ki hono tokoua ko Siosefa ko e Palōfitá, ʻi he founga lōloa mo faingataʻa ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ne iku kau fakataha mo Siosefa mo e niʻihi kehe ne fakapoongi ʻi he kuonga fakakosipeli ʻo e ongoongoleleí he kuohilí. Naʻe lilingi hono totó ko haʻane fakamoʻoni fakaʻosi ia ki māmani.

“Naʻe tuʻu taʻeʻaliʻaliaki ʻa Hailame ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. Naʻá ne ʻosi ʻiloʻi pē ʻa e ikuʻanga ʻo ʻene moʻuí, pea naʻá ne fili pē ke muimui ai. Naʻe hoko ʻa Hailame ko ha hoangāue, maluʻi, tauhi, mo ha taha falalaʻanga kia Siosefa pea iku ʻo fakapoongi fakataha kinaua. Naʻe kāpui kinaua ʻi he kotoa ʻo ʻena moʻuí ʻe he fakatanga taʻetotonú. Neongo naʻe lahi ʻa Hailame ʻia Siosefa, ka naʻá ne ʻiloʻi ʻa e fatongia fakalangi ʻa hono tokouá. Neongo naʻá ne faleʻi ʻa Siosefa he taimi ʻe niʻihi, ka naʻe faʻa fakaongoongo maʻu pē ʻa Hailame ki hono tehiná.

“Ne lea ʻa Siosefa ki hono tokouá ʻo pehē, ‘ʻE hoku tokoua ko Hailame, ʻokú ke maʻu ha loto faivelenga! Fakatauange ke hilifaki ʻe he ʻEiki Taʻengatá ha ngaahi tāpuaki taʻengata ki ho ʻulú, ko ha totongi ki he ʻofa kuó ke fai ki hoku laumālié! He toki mamahi lahi moʻoni ia kuó ta kātekina fakatahá’ [ʻi he History of the Church, 5:107–8]. …

“Naʻe ngāue taʻetūkua ʻa Hailame ki he Siasí” (“Hyrum Smith: ‘Firm as the Pillars of Heaven,’” Ensign, Nov. 1995, 6–7).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23:4. “ʻOku teʻeki ai ui koe ke malanga ʻi he ʻao ʻo e māmaní”

Ko e papitaiso hono tolu hili hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi Mē 1829, ko ha tehina ʻo e Palōfitá ko Samuela Sāmita. Neongo ʻoku ʻikai ke ne ʻiloa ʻo hangē ko hono ongo tokoua ko Siosefa mo Hailamé, ka naʻe kau ʻa Samuela ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu ne mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá. ʻI he taimi ne maʻu ai e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23, naʻe ʻikai fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Samuela ke ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ka ʻi he hili hono fakanofo ia ko ha kaumātuʻa ʻi he ʻaho 9 ʻo Sune 1830, naʻe uiuiʻi ʻa Samuela ko e fuofua faifekau ʻi he Siasí, pea kamata ke ne ʻaʻahi ki he tukui kolo kaungāʻapi takai ʻi Palemailá ke fakatau atu ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. ʻI haʻane fononga ʻe taha naʻá ne fakatau atu ai ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ne iku ai ki he ului ʻa Pilikihami ʻIongi mo Hiipa C. Kimipolo mo ha kau mēmipa tokolahi ʻo hona fāmilí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23:5. “Ko ho uí foki ke ke enginakiʻi, pea ke fakamālohiʻi ʻa e siasí”

Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23 ʻa e fakahā hono ua ne fakataumuʻa kia Siosefa Sāmita ko e Lahí. Naʻe fai ʻe he tamai ʻa e Palōfitá ha poupou mo e fakalotolahi mahuʻinga ki hono fohá. Naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu aí. Naʻá ne ngāue fakafaifekau mo hono foha ko Toni Kālosí, ʻi he kamataʻanga ʻo ʻAokosi 1830, ki Niu ʻIoke ke ʻave ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki hona kāingá. ʻI hono uiuiʻi kimui ko e fuofua pēteliake ʻo e Siasí, naʻá ne maʻu ha faingamālie ke tāpuakiʻi, naʻinaʻi, mo faleʻi ha tokolahi ʻo e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23:6–7. “Ko ho fatongiá ke ke kau ki he siasi moʻoní”

ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23, naʻe teʻeki ai ke papitaiso ʻa Siosefa Naiti ko e Lahí ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá ne hoko ko ha kaungāmeʻa mamae ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea naʻá ne angaʻofa lahi kiate ia. Naʻá ne foaki ki he Palōfitá ʻa e ngaahi nāunau lolotonga ʻene ngāue ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne ongoʻi ha holi ke papitaiso fakataha mo e niʻihi kehé ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí, ka naʻá ne toe tatali he naʻá ne fie ako lahi ange ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko ia toko taha pē ʻi he kau tangata ʻe toko nima ʻi he fakahā ko ʻení naʻe tala ki ai ʻoku “ʻikai ke fakahalaiaʻí” (T&F 23:1, 3, 4, 5). Hili pē ha taimi nounou mei hono maʻu ʻo e fakahā ko ʻení, naʻe papitaiso ʻa Siosefa Naiti ko e Lahí, pea naʻe fakamatalaʻi ia kimui ʻe Siosefa Sāmita naʻá ne “faivelenga mo faitotonu, mo taʻe filifilimānako mo tā-sīpinga lelei, anga haohaoa mo angaʻofa, naʻe ʻikai teitei aafe ki he nima toʻomataʻú pe ki he toʻohemá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 535).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he konga kimui ʻo Sune 1830, naʻe fononga ai ʻa Siosefa Sāmita, ʻEma Sāmita, ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā mo Sione Uitemā mei Hāmoni, Penisilivēnia, ke ʻaʻahi ki he kāingalotu ʻo e Siasí mo e kakai tui kehe ʻi Kolesivili, Niu ʻIoké. ʻI he Tokonaki ko hono 26 ʻo Suné, naʻe ʻaaʻi tāpuni ai ha vaitafe ko e teuteu ki he papitaiso ʻi he ʻaho hono hokó (Sāpaté), ka naʻe fakaʻauha ʻe ha kau fakatanga ʻa e tānakiʻanga vaí ʻi he pō ko iá. ʻI he pongipongi Mōnité, naʻe toe langa ʻa e tānakiʻanga vaí pea naʻe papitaiso ha kakai ʻe toko 13, kau ai ʻa ʻEma Sāmita. Ka, ʻi he taimi naʻe ʻosi ai ʻa e papitaisó, naʻe fakatahataha mai ha kau tangata fakatanga ʻe meimei toko 50, ʻo manukiʻi mo fakamanamana ke fakamamahiʻi ʻa e Kāingalotú. ʻI he efiafi ko iá, naʻe fakataha mai e Kāingalotú ke hilifakinima ʻa kinautolu naʻe papitaiso kimuʻa he ʻaho ko iá, ka kimuʻa pea fakahoko e hilifakinimá, naʻe puke pōpula ʻa Siosefa ʻi he ngaahi tukuakiʻi “ko ha taha ʻulungaanga fakamoveuveu, ʻi hono fakatupu ʻa e moveuveu ʻi he fonuá ʻi hono malangaʻi e Tohi ʻa Molomoná” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 396).

ʻĪmisi
tafaʻaki ki tuʻa ʻo e ʻapi ʻo Siosefa Naiti ko e Lahí ʻi Kolesivili, Niu ʻIoke

Ko e ʻapi motuʻa ʻo Siosefa Naiti ko e Lahí ʻi Ninive (Kolesivili), Niu ʻIoke

ʻI heʻene fononga ki he hopó, naʻe hola ʻa Siosefa mei ha kau fakatanga ʻi he tokoni ʻa e ʻōfisa polisi angaʻofa ne fakafeʻao kiate iá. Hili ʻa e hopó mo ʻene hao mei he ngaahi tukuakí, ne toe puke pōpula pē ʻa Siosefa ʻi he taimi pē ko iá ʻe ha ʻōfisa polisi mei ha vahefonua kehe. ʻI he pō ko iá naʻe manukiʻi mo fakamamahiʻi ʻa Siosefa ʻe ha “kau tangata tokolahi” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 402), pea naʻe fai leva ʻene hopó ʻi he pongipongi hono hokó. Naʻe toe hao ʻa Siosefa mei he ngaahi tukuakiʻí pea hola mei he kau fakatanga ʻe taha ʻi heʻene fononga ki ʻapí.

Naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ha toe feinga ke kau fakataha mo e kau mēmipa ne toki papitaisó ʻi Kolesivili, ka naʻe fakataha mai ha kau fakatanga ʻi ha taimi nounou pē hili ʻena tūʻutá. Naʻe pau ai ke hola ʻa Siosefa mo ʻŌliva, ʻo mālō pē ʻena hao he naʻe tuli kinaua ʻe he kau fakatangá ʻi he pō kakato ko iá (vakai, The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 414). Lolotonga ha taimi ʻi Siulai, hili ʻena foki ki Hāmoní, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24

ʻOku maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e fakahinohino ki hona uiuiʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:3. “Tauhi faivelenga ʻa ho lakangá”

ʻI Māʻasi ʻo e 1829, naʻe ʻiloʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taimi ʻe ʻosi ai hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻe fakanofo ia “pea ʻalu atu ʻo fakahā ʻa e ngaahi lea [ʻa e ʻEikí] ki he fānau ʻa e tangatá” (T&F 5:6). ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí ʻi ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe fakanofo ʻa Siosefa ko e fuofua kaumātuʻá. Naʻe hoko ʻa e fakahinohino fakalangi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24 ko ha fakamanatu ia kia Siosefa ke tukutaha hono taimí mo ʻene tokangá ki hono lakanga ko e palōfita ʻa e ʻEikí kae ʻikai ko e hohaʻa ki he meʻa fakaemāmaní. Naʻe fakamatala ʻa e ʻEikí ʻe tokoniʻi fakatuʻasino ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa Siosefa Sāmita, ʻa ia ʻe tāpuekina ai kinautolu (vakai foki, T&F 41:7; 43:12–14). ʻI he fehangahangai ʻa Siosefa mo e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí mo e fakatangá, ko e holi angamaheni ʻa ha tokolahi ke fakasiʻisiʻi ʻenau feinga ke langa ʻa e Siasí ke fakaʻehiʻehi mei ha toe fakatanga lahi angé. Ka naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfitá ke ne fakalahi ʻa hono fatongiá, ko hono ʻuhingá ke fakalahi hono taimí mo ʻene līʻoa ki hono uiuiʻí. Naʻe lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻo pehē:

“ʻOku mālie ʻa e foʻi lea ko e fakalahi. ʻI heʻeku fakaʻuhingá, ʻoku ʻuhinga ia ke fakalahi, ke fakamahinoʻi ange, ke ʻomi ke ofi ange, pea mo fakamālohia. …

“ʻOku mou maheni kotoa pē mo e meʻa fakaʻata lahí. Ko e taimi ʻokú ke ʻai ai ʻa e sioʻatá ki ho matá pea fakaʻata fakalelei iá, ʻokú ke fakaʻata lahi ai mo ʻomi ke ofi ange ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke sio ki aí. Ka kapau te ke fulihi ia ʻo ke fakaʻata ʻi he muiʻi meʻa fakaʻata ʻe tahá, ʻokú ke fakasiʻisiʻi mo ʻai ke toe mamaʻo ange ʻa e meʻa ʻokú ke sio ki aí.

“ʻOku pehe pē ʻetau ngāue ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí. ʻI heʻetau moʻui ʻo fakatatau mo hotau uiuiʻi māʻolunga mo māʻoniʻoní, fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, fakaʻaongaʻi hotau iví mo e talēnití ke langaki e tuí mo tufaki ʻa e moʻoní, ʻoku tau fakalahi ai hotau lakanga fakataulaʻeikí. Ka ʻi heʻetau moʻui siokitá, faiangahalá, tukutaha ʻetau tokangá ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní kae ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau fakasiʻisiʻi ai hotau lakanga fakataulaʻeikí” (“Magnify Your Calling,” Ensign, May 1989, 46–47).

ʻĪmisi
faama ʻa Siosefa Sāmitá, Hāmoni, Niu ʻIoke

Naʻe fekauʻi ʻa Siosefa Sāmita ke ne tō ha ngoue pea ʻalu fakavave leva ke akoʻi mo malanga ki he kakai ʻi Kolesivili, Niu ʻIoké (vakai, T&F 24:3–4).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:4. “Kapau ʻe ʻikai te nau tali koe”

Naʻe pau ke tali pe poupouʻi fakalaumālie ʻe he Kāingalotú ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo tokoniʻi fakatuʻasino ia. Ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e palōfitá he ʻaho ní mo fai ki heʻene ngaahi leá te nau maʻu e ngaahi tāpuaki, pea ko kinautolu ʻoku ʻikaí,te nau aʻusia e ngaahi nunuʻá. Naʻe pehē ʻe Sisitā Kalo F. Makongikī, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí:

“ʻOku tau poupouʻi e palōfitá mo fili ke moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi leá, ke fakatatau mo e ngaahi taumuʻa fakalangí. …

“ʻI ha māmani ʻoku fehangahangai mo e hōloa ʻi he māʻoniʻoní mo e fiekaia fakalaumālié, kuo fekauʻi ai kitautolu ke tau poupouʻi ʻa e palōfitá. ʻI heʻetau fakafanongo, poupouʻi, mo taukaveʻi e lea fakapalōfitá, ʻoku tau fakamoʻoni ai ʻoku tau tui ke tali ʻi he loto fakatōkilalo ʻa e finangalo, poto, mo e taimi ʻa e ʻEikí.

“ʻOku tau fakafanongo ki he lea fakapalōfitá neongo ʻene ngali taʻe ʻuhinga, faingataʻa, mo taʻe fakafiemālié. Fakatatau ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e māmaní, ʻe malava ke ʻikai ongoongoa, hala fakapolitikale, pe taʻe tali fakasōsiale ʻa e muimui ia ki he palōfitá. Ka ʻoku tonu maʻu pē ʻa e muimui ʻi he palōfitá. …

“ʻOku fakaʻapaʻapaʻi mo tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu te nau talangofua ki he fakahinohino fakapalōfitá” (“Moʻui ʻo Fakatatau mo e Lea ʻa e Kau Palōfitá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 77–78).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:8. “ʻOku ou ʻiate koe”

Naʻe taʻu 24 ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24. ʻI he tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻene moʻuí, kuo kātekina ʻe Siosefa ha ngaahi faingataʻa mo e ʻahiʻahi lahi, hangē ko ha tafa fakamamahi ki hono vaʻé, ko e mālōlō siʻono tokoua ʻofeiná, ko e manuki mo e fakatanga ʻi hono koló koeʻuhí ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí mo e ʻū lauʻi peleti koulá, ko e mālōlō ʻa ʻene fuofua tamasiʻí, ko e mole ʻa e ʻū laʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea ko e fakamuimui tahá, ko e fakatanga ʻi Kolesivili, Niu ʻIoké, mo hono puke pōpulá mo e hopo ʻo tukuakiʻi loí. ʻOku pau pē naʻe ongoʻi fiemālie ʻa Siosefa ʻi he taimi naʻe folofola ange ai ʻa e ʻEikí, “Kuó u hiki hake koe mei hoʻo ngaahi mamahí, peá u akonakiʻi koe, pea kuo fakahaofi ai koe mei ho ngaahi filí kotoa pē, pea … mei he ngaahi mālohi ʻo Sētané pea mei he fakapoʻulí” (T&F 24:1). Ka naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfitá ʻe fie maʻu ia ke ne “faʻa kātaki ʻi he ngaahi faingataʻá, he ʻe lahi ho ngaahi faingataʻaʻiá” (T&F 24:8). Ka neongo iá, naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa “ʻOku ou ʻiate koe, ʻio ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ho ngaahi ʻahó” (T&F 24:8).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:9. “He ʻikai te ke maʻu ha mālohi ʻi he ngaahi ngāue fakaemāmaní”

ʻOku ʻikai maʻu ʻe he Kāingalotú mo e kau taki ʻo e Siasí ha ivi fakalahi ke maʻu ʻa e koloá. ʻOku nau aʻusia kotoa pē ʻa e ngaahi faingataʻa mo e fakatuʻutāmaki ʻo e moʻui fakamatelié. Ka neongo iá, ʻoku tāpuekina ha niʻihi ʻaki e ngaahi talēniti ki he pisinisí, meʻa fakapaʻangá, mo ha ngaahi meʻa kehe. Naʻe ʻikai ko e ngaahi meʻafoaki ʻeni ia ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Naʻe meimei ke faingataʻaʻia fakapaʻanga maʻu pē ʻa [Siosefa Sāmita]. Lotolotonga ʻene feinga ke fakahoko ʻa e fatongia kāfakafa ʻo hono uiuiʻi toputapú, naʻe pau ke ne ngāue ko ha tangata faama pe tangata fefakatauʻaki koloa ke maʻu moʻui ai ʻa hono fāmilí. Naʻá ne fai ʻeni taʻekau ai ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie fakaofo naʻá ne pouaki ia ʻi hono uiuiʻi fakaepalōfitá. Naʻe faleʻi ʻa e ʻEikí kiate ia ‘he ʻikai te ke maʻu ha mālohi ʻi he ngaahi ngāue fakaemāmaní, he ʻoku ʻikai ko e ngāue ia kuo ui koe ki aí’ (T&F 24:9)” (“Joseph, the Man and the Prophet,” Ensign, May 1996, 71).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:13–14. “ʻOua naʻa kole ke fai ha ngaahi mana”

ʻE lava ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻo kapusi ʻa e fanga tēvoló mo faingāue ki he mahakí, ka ʻoku hoko ʻa e ngaahi maná ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí pea mo e taimi ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e tuí. ʻOku ʻikai ʻomi ʻa e ngaahi maná ke fakaului ʻa e kakaí ki he moʻoní ka ke fakamālohia ʻa kinautolu ʻoku nau fakahaaʻi ʻenau tui ki he ʻEikí. (Vakai foki, Maʻake 16:16–18, 20; Molomona 9:23–25; T&F 84:64–73.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:15 “Tūtuuʻi ʻo e efú mei homo vaʻé”

Naʻe fakangofua ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ke na “tūtuuʻi [ʻa] e efú mei [hona] vaʻé” ko ha fakamoʻoni kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau tali kinauá (T&F 24:15). Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e meʻá ni ʻo pehē: “Ke fai e ouau tūtuuʻi e efú mei he vaʻe ʻo ha taha ko ha fakamoʻoni ki ha taha kehe, naʻe mahino ki he kau Siú ko e fakataipe ia ʻo hono fakangata ʻo e feohí mo fakaʻikaiʻi hano fatongia ʻaki e ngaahi nunuʻa ʻe ala muimui maí. Naʻe hoko ia ko ha ouau ʻo e tukuakiʻi mo e fakamoʻoni ʻi he fakahinohino ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau ʻaposetoló [vakai, Mātiu 10:12–14; Maʻake 6:10–11; Luke 9:4–5]. … Kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí ʻi he kuonga fakakosipeli lolotongá, ke nau fai ha fakamoʻoni ke fakahalaiaʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻoku nau loto fiemālie ke fakafepakiʻi ʻi he loto-taaufehiʻa ʻa e moʻoní ʻi he taimi ʻoku fakahā mai ai ia ʻi he mafai totonú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:15; 60:15; 75:20; 84:92; 99:4). Ko e meʻa mamafa ʻaupito ʻa e fatongia ki hono fai ha fakamoʻoni peheni ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi he founga tukuakiʻi fakataipe ko ʻení, ko ia ʻoku totonu ke toki fai pē ia ʻi ha ngaahi tūkunga makehe mo tōtuʻá, ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 345). ʻOku ʻikai fakamafaiʻi e kau faifekau taimi kakató ke nau fakahoko ʻeni ʻi he ʻahó ni.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:18. “ʻOua naʻá ke ʻave ha kato paʻanga pe kato fononga”

Naʻe fekauʻi foki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ke “ʻoua naʻá [mo] ʻave ha kato paʻanga pe kato fononga” (T&F 24:18), ko hono ʻuhingá ke na fononga taʻepaʻanga pea fakafalala ki he talitali mo e angaʻofa ʻa e kakaí, tautautefito ki he kāingalotu ʻo e Siasí (vakai, T&F 24:3), ke nau ʻomi ʻa e meʻatokoní mo e nofoʻangá. Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe fie maʻu ʻa e taimi mo e ivi kotoa ʻo e Palōfitá ki hono tataki ʻo e Siasí, pea ko e ʻuhinga ia naʻá Ne fekau ai ke fai ʻe he Siasí ʻa e tokoni fakatuʻasino ʻoku fie maʻu ki he Palōfitá mo hono fāmilí kae lava ke ne līʻoa hono taimí mo e tokangá ki he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI he ngaahi fakahā kimuí naʻe toe folofola ʻa e ʻEikí ʻoku totonu ke fai ʻe he Siasí ʻa hono tokoniʻi fakatuʻasino ʻo e Palōfitá koeʻuhí ke ne lava ʻo fakahoko ʻa e ngāue ne uiuiʻi ia ke ne faí (vakai, T&F 41:7; 43:13). Neongo ʻoku ʻikai ha ngāue totongi ʻi he Siasí, ka ʻoku kei muimui pē ʻa e Siasí he ʻahó ni ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ʻaki hano ʻomi ha totongi fakafeʻunga ki he kau taki ʻo e Siasí ʻoku uiuiʻi ke nau ngāue taimi kakato ‘i he Siasí, ʻo fakaʻatā ai kinautolu ke nau līʻoa kakato honau iví, taimí mo e tokangá ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe kau ʻa ʻEma Sāmita ʻi he Kāingalotu ʻe toko 13 ne papitaiso ʻi Kolesivili, Niu ʻIoke, ʻi he ʻaho 28 ʻo Sune, 1830. Koeʻuhí ko e kau fakatangá mo hono puke pōpula ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki ha ngaahi tukuakiʻi loí, ne ʻikai lava ai ke hilifakinima ʻa e niʻihi ko ʻeni ne toki papitaiso foʻoú ʻi he efiafi ko iá ke nau hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻI he vahaʻataimi mei hono papitaiso ʻo ʻEma ʻi Suné mo hono hilifakinima ʻi ʻAokosí, naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 kia ʻEma ʻo fakafou ʻi hono husepāniti ko Siosefá. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita maʻá e niʻihi fakafoʻituituí ʻo aʻu ki Siulai 1830, ko e toki fuofua fakahā ʻeni kuo fai ki ha fefine. ʻOku hoko ʻa e fakahā ko ʻení ko ha fakaʻilonga ia ʻo e fatongia mahuʻinga ʻe fakahoko ʻe ʻEma ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe fili ia ko e fuofua palesiteni ʻo e Fineʻofá ʻi Māʻasi 1842 ʻi Nāvū, ʻIlinoisí. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 162).

ʻĪmisi
ʻapi ʻo ʻAisake mo ʻElisapeti Heilí ne toe langa foʻou ʻi Hāmoni, Penisilivēniá

Ko e ʻapi ʻo ʻAisake mo ʻElisapeti Heili ne toe langa foʻoú, ko e ongomātuʻa ʻa ʻEma Heili Sāmitá, ʻi he feituʻu naʻe ui ko e Kolo ko Hāmoní ʻi Penisilivēniá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25

ʻOku foaki ʻe he ʻEikí kia ʻEma Sāmita ha faleʻi mo ha fakahinohino fakafoʻituitui

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:1. “Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻa kinautolu ʻi hoku puleʻangá”

Ko e kakai kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaní ko e fānau fakalaumālie kinautolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku fakatou akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí mo e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻoku haʻu fakataha mo iá, pea ʻoku fanauʻi foʻou moʻoní, ʻoku ohi kinautolu ki he fāmili ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne hoko ko e Tamai ʻa ʻenau fanauʻi foʻou fakalaumālié mo honau fakamoʻuí. Ko e meʻa ʻeni naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi heʻene lea ki he niʻihi kuo liliu lahi honau lotó pea holi ke fai ha fuakava ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, naʻá ne pehē ai: “Pea ko ʻeni, ko e meʻa ʻi he fuakava kuo mou faí ʻe ui ai ʻa kimoutolu ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine; he vakai, ʻi he ʻahó ni kuó ne fanauʻi fakalaumālie ʻa kimoutolu; he ʻoku mou pehē kuo liliu ʻa homou lotó ʻi he tui ki hono huafá; ko ia, kuo fanauʻi ʻa kimoutolu ʻiate ia ʻo mou hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine” (Mōsaia 5:7; vakai foki, ʻEta 3:14; T&F 35:2; 39:4–6; 45:8). Naʻe toki papitaiso ʻa ʻEma Sāmita ki he Siasí, pea ko ia naʻe ui ia ʻe he Fakamoʻuí ko Hono ʻofefine ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:2–3. “ʻAʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e angamaʻa ʻi hoku ʻaó”

Ko e ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻo e angamaʻá “ko ha sīpinga ia ʻo e fakakaukaú mo e ʻulungāngá ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi ha ngaahi tuʻunga angamaʻa ʻoku māʻolunga … [pea] ʻoku fie maʻu ʻa e angamaʻá kae lava ke maʻu e tataki ʻa e Laumālié” (Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú [2004], 141). ʻI he lea kau ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí kia ʻEma Sāmita ke “ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala ʻo e angamaʻá” (T&F 25:2), naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī:

“ʻOku ou ongoʻi e ngaahi lea ko ia naʻe fai kia ʻEma Sāmitá, pea kiate kitautolu kotoa, ko ha tuʻunga ke tauhi kapau ʻoku tau fie maʻu ha tofiʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e taʻe-angamaʻá ʻoku tuʻu fehangahangai moʻoni ia mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe toe fakaʻofoʻofa ange ʻi he angamaʻá. ‘Oku ‘ikai ha mālohi ʻe toe māʻolunga ange ʻi he mālohi ʻo e angamaʻá. …

“ʻOku mālie ʻa e taimi naʻe fai ai ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa māʻongoʻonga ko iá kia ʻEmá ʻi he fakahā ko ʻení, naʻe hoko atu ʻene folofolá ʻo pehē, ‘Kuo fakamolemoleʻi kiate koe ʻa hoʻo ngaahi angahalá, pea ko e fefine koe kuo fili.’ [T&F 25:3.] ʻOku ou fakamālō ki he meʻafoaki ʻo e fakamolemolé ʻoku ʻomi ʻe ha Tamai ʻaloʻofa. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he palōfita ko ʻĪsaiá fekauʻaki mo kinautolu ʻoku nau fakatomala pea fakamolemoleʻí, ‘Neongo ʻa e tatau ʻa hoʻomou angahalá mo e kula ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiaki; kapau ʻoku kulokula ia ʻo hangē ko e kulamumū, ʻe tatau ia mo e fulufuluʻi sipi.’ ( ʻĪsaia 1:18.)

“Ki ha taha pē ʻoku fanongo mai ki heʻeku leá ʻoku lolotonga mamahi ʻi ha fehalaaki mamafa ʻi heʻenau moʻuí, ʻoku ou ʻoatu ʻa e fakapapau naʻe ʻomi ʻi he kuonga muʻá pea ʻi he fakahā ʻi onopōní, koeʻuhí ʻoku ʻi ai ʻa e fakatomalá ʻoku ʻi ai foki mo e fakamolemolé. ʻOua te ke nofo ʻi he ngaahi fehalaaki fakamamahi ʻo e kuohilí. Ka ke ‘sio ki he ʻOtuá pea moʻui.’ ( ʻAlamā 37:47.)” (“If Thou Art Faithful,” Ensign, Nov. 1984, 91).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:3. Ko e hā ha founga naʻe hoko ai ʻa ʻEma “ko e fefine … kuo filí”?

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ko ʻEma Sāmita “ko e fefine [ia] kuo fili” (T&F 25:3), ko hono ʻuhingá naʻe fili ia koeʻuhí ko ʻene tui faivelenga ke tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi kimui ange ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–1844) ʻa e ʻuhinga ʻo e hingoa ko ʻení ʻi heʻene fokotuʻu ʻa e Fineʻofá ʻi he ʻaho 17 ʻo Māʻasi, 1842 ʻo pehē: “Ne u tokoni ki hono fokotuʻu ʻo e ‘Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú’ ʻi he Loki Nofo Totongí. Naʻe Palesiteni ʻa Sisitā ʻEma Sāmita, pea Tokoni ki ai ʻa Sisitā ʻIlisapesi ʻAna Uitenī mo Sala M. Kilivileni. Ne u fai ha fakahinohino lahi, ʻo lau mei he Fuakava Foʻoú, mo e Tohi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, fekauʻaki mo e Fefine kuo Filí, pea fakahaaʻi naʻe ʻuhinga ʻa e filí ke fili ki ha ngāue pau … pea naʻe fakahoko ʻa e fakahaá ʻi hono fili ʻo ʻEma Sāmita ki he Palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo fakanofo ia kimuʻa ke ne fakamatalaʻi ʻa e Ngaahi Folofolá” (ʻi he History of the Church, 4:552–53).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:4. Ko e hā naʻe teʻeki ke mamata ki ai ʻa ʻEma mahalo ne tupu ai ʻene lāungá?

Naʻe ʻafioʻi mo ʻofaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEma Sāmita. Naʻe tupu ʻEne fakahinohino kia ʻEma ke “ʻoua te ke lāungá” (T&F 25:4) he naʻe teʻeki ke mamata ʻa ʻEma ʻi he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne ʻi ai lolotonga ha niʻihi ʻo e liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá pea aʻu ʻo ne hoko ko ha tokotaha tohi ʻi ha kiʻi taimi nounou. Mahalo pē naʻe faingataʻa kiate ia ʻa hono fakangofua ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí kae ʻikai ke ne kau aí. Neongo naʻe ʻikai maʻu ʻe ʻEma ha faingamālie ke ne mamata ki he ʻū lauʻi peletí, ka naʻá ne fakamatala kimui ange naʻe lolotonga hono liliú, “naʻe faʻa tuku ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he funga tēpilé ʻo ʻikai fūfuuʻi, pea kofukofu ʻaki ha kiʻi konga tupenu ʻufiʻufi tēpile ne u ʻoange kiate ia [Siosefa Sāmita] ke kofukofu ʻaki. Naʻe tuʻo taha ʻeku ala ʻo ongoʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí, ʻi hono hili ko ia ʻi he funga tēpilé, ʻo ala ki hono tapá mo e fuó. Naʻe hangē ʻoku ofeʻingofua hangē ko ha laʻipepa matolú, pea naʻe ngahaha tatau mo e ukameá ʻi hono ueʻi ʻo e tapá ʻaki ʻa e motuʻa tuhú, ʻo hangē ko hono faʻa huke ʻaki ʻe ha taha hono motuʻa tuhú ʻa e tapaʻi peesi ʻo ha tohí. …

“Naʻe ʻikai ke u feinga ke ala ki he ʻū lauʻi peletí, makehe mei heʻeku ala [ʻi he funga tupenú]. … Ne u fiemālie pē ko e ngāue ia ʻa e ʻOtuá, pea ko ia ai ne ʻikai fie maʻu ia ke u fai pehē” (“Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290; spelling standardized).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:5–9. “Ko e fatongia ʻo ho lakangá”

Naʻe kātekina ʻe ʻEma Sāmita ʻa e ngaahi faingataʻa mo e mamahi lahi lolotonga iá naʻá ne kātekina foki mo e ngaahi faingataʻa, ngaohikovia, mo e fakatanga naʻe fai ki hono husepānití. Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻEma ke ne fakafiemālieʻi mo poupouʻi hono husepānití ʻi hono fatongia makehe ko e Palōfita ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. ʻIkai ngata aí, naʻe maʻu ʻe ʻEma ha ngaahi ngāue mahuʻinga ke tataki mo faiako ʻi he Siasí. Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Suli B. Peki, ko ha Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Fineʻofá, ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e fatongia ʻo ʻEma ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí:

“ʻI he kamata ke toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí ʻo fakafou he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá Ne kamata fakakau mai [hangē ko ia naʻá Ne fai ʻi he kuonga muʻá] e houʻeiki fafiné ki he sīpinga fakaākongá. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ke vaheʻi ʻa ʻEma Sāmita ko ha taki mo ha faiako ʻi he Siasí pea mo ha tokotaha ke tokoni ki hono husepāniti ko e Palōfitá [vakai, T&F 25]. ʻI hono ui ia ke tokoni ki he ʻEikí ke langa Hono puleʻangá, naʻe ʻoange ai mo ha fakahinohino ki he founga ki hono fakatupulaki ʻene tuí mo e angatonu fakafoʻituituí, fakamālohia ʻa hono fāmilí mo hono ʻapí pea mo hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé.

“ʻOfa pē ʻe mahino ki hoku makapuna fefiné ko e talu mei he ʻaho naʻe kamata fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí ʻi he kuonga fakakosipelí ni mo hono fie maʻu ʻe he ʻEikí ha kau fafine faivelenga ke nau hoko ko ʻEne kau ākonga” (“Meʻa ʻOku ou Fakaʻamu Ke Mahino Ki Hoku Makapuna Fefiné (mo e Makapuna Tangatá) Fekauʻaki mo e Fineʻofá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 110).

ʻĪmisi
fakatātā ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi ha veʻe ʻā

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻEma Sāmita ke ne “hoko ko e fakafiemālie” ki hono husepāniti ko Siosefá ʻi hono ngaahi faingataʻá (T&F 25:5).

Naʻe lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tokoni mahuʻinga ʻoku fai ʻe he kakai fefiné ki he Siasí ʻo pehē:

“ʻOku makehe ʻa e kau fefine ʻo e kuonga fakakōsipeli ko ʻení mei ha toe faʻahinga fefine koeʻuhí he ʻoku makehe ʻa e kuonga fakakōsipeli ko ʻení mei ha toe faʻahinga kuonga. ʻOku fakatou ʻomi ʻe he makehe ko ʻení ha ngaahi faingamālie mo ha ngaahi fatongia.

“… ʻI he 1979, naʻe fai ai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ha kikite mahuʻinga ʻo kau ki he ivi mālohi ʻoku maʻu ʻe he kau fefine tauhi fuakavá ʻi he kahaʻu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí. Naʻá ne kikite: ‘Ko e konga lahi ʻo e tupu tokolahi ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe hoko ia tupu mei he kakai fefine toko lahi ʻo e māmaní … te nau kau tokolahi mai ki he Siasí. ʻE hoko ʻeni ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe hā mei he kakai fefine ʻo e Siasí ʻa e anga māʻoniʻoní pea nau lava ke fakahā ʻeni ʻi honau ʻulungaanga leleí pea ʻe fakatokangaʻi ʻa e kehe atu pē ʻa e kakai fefine ia ʻo e Siasí mei he kakai fefine ʻo e māmaní—ʻi ha ngaahi founga ʻoku fakafiefia” [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 275].

“Siʻoku tuofāfine ʻofeina, ʻa kimoutolu ko homau kaungā-ngāue ʻi he fakaʻau ke ʻosi e kuonga ní, ko e ʻaho ʻeni ne tomuʻa mamata ki ai ʻa Palesiteni Kimipoló. Ko kimoutolu e kau fafine naʻá ne mamata mai ki aí! ʻE hanga ho angamaʻá, māmá, ʻofá, ʻiló, lototoʻá, ʻulungāngá, tuí mo e moʻui angatonú ʻo takiekina mai ki he Siasí ha kau fefine lelei tokolahi faufaua, fakataha mo honau ngaahi fāmilí!

“Ko kimautolu, homou ngaahi tuongaʻané, ʻoku mau fie maʻu homou iví, hoʻomou uluí, hoʻomou loto fakapapaú, mo hoʻomou malava ke takí, homou potó pea mo homou leʻó. ʻOku ʻikai pea he ʻikai kakato e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ka ʻikai kau ai e kau fefine ʻoku nau fai mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, mo e kau fafine ʻoku nau lava ʻo lea ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e ʻOtuá!

Naʻe pehē ʻe Palesiteni [Poiti K.] Peeka:

“‘ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku maau pea ʻoku nau lava ʻo fokotuʻutuʻu ha meʻa. ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau malava ʻo taki pea nau lava ʻo palani mo tataki mo pule; ko ha kakai fefine ʻoku nau lava ʻo faiako pea lava ʻo lea. …

“‘ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau maʻu e meʻafoaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló ʻoku nau lava ʻo sio ki he fetōʻaki ʻi he māmaní pea nau ʻiloʻi neongo e manakoa ha meʻa ka ʻoku mamaha pe fakatuʻutāmaki ia’ [“The Relief Society,” Ensign, Nov. 1978, 8].

“Tuku muʻa ke u tānaki atu he ʻahó ni, ʻoku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke fakahoko ʻaki e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻo fakafou ʻi heʻenau tuí pea ʻoku nau tuʻu lototoʻa hake ke taukaveʻi e moʻui angamaʻá mo e fāmilí ʻi ha māmani mohu angahala. ʻOku tau fie maʻu ha kau fafine ʻoku tukupā ke tataki e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he hala fuakava ki he hakeakiʻí; ko ha kau fafine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke maʻu ai ha fakahā fakafoʻituituí, ʻoku mahino ki ai e mālohi mo e nonga ʻo e ʻenitaumeni ʻi he temipalé; ko ha kau fafine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke kolea ai e mālohi ʻo e langí ke maluʻi mo fakamālohia e fānaú mo e fāmilí; ko ha kau fafine ʻoku nau faiako taʻeilifia” (“Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 96).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:7. Ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea fakanofo

ʻI he fakataha ke fokotuʻu ʻa e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú ʻi he ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1842, naʻe fili ai ʻa ʻEma Sāmita ko e palesiteni, pea naʻe fili ʻa ʻIlisapesi ʻAna Uitenī mo Sala M. Kilivileni ke na hoko ko e ongo tokoni kia ʻEma ʻi he kau palesitenisií. Naʻe fakanofo ʻe Sione Teila ʻa Sala mo ʻIlisapesi ki hona uiuiʻí. Ka neongo ia, ʻi heʻene “hilifaki hono nimá ki he ʻulu ʻo Mīsisi Sāmitá,” naʻá ne “tāpuakiʻi ia, mo fakapapauʻi kiate ia ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē kuo foaki kiate iá” (The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History, ed. Jill Mulvay Derr, Carol Cornwall Madsen, Kate Holbrook, and Matthew J. Grow [2016], 32; naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá). Naʻe fakamahinoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe ʻikai fakanofo ʻa ʻEma ʻi he fakatahá he naʻe “fakanofo ia ʻi he taimi naʻe ʻomi ai ʻa e Fakahaá [T&F 25]” (The First Fifty Years of Relief Society, 32; naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá; vakai foki, The Joseph Smith Papers, Journals: Volume 2: December 1841–April 1843, ed. Andrew H. Hedges and others [2011], 45, note 163).

ʻĪmisi
fakatātā ʻo ʻEma Sāmita ʻokú ne faiako

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻEma Sāmita ke ne “fakamatalaʻi ʻa e ngaahi folofolá, pea ke ekinaki ki he siasí” (T&F 25:7).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻa e ʻuhinga ʻo e folofola ʻa e ʻEikí ʻe “fakanofo [ʻa ʻEma Sāmita] ʻi [he] nima [ʻo Siosefa Sāmitá] (T&F 25:7) ʻo pehē: “Naʻe angamaheni ke fakaʻaongaʻi e foʻi lea ‘fakanofó’ ʻi he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí ke ʻuhinga ki he fakanofo mo e vaheʻi. … Naʻe pehē ko e kakai tangata ne nau maʻu Lakanga Fakataulaʻeikí naʻe ‘fakanofo’ kinautolu ke nau tokangaʻi e ngaahi koló mo fakahoko e ngāue makehe. Naʻe toe pehē foki naʻe ‘fakanofo’ ʻa e kakai fefiné ʻi he taimi naʻe ui ai kinautolu ki ha ngafa pe fatongia makehé. ʻI he ngaahi taʻu kimui aí ne mau fakafaikehekeheʻi ai ʻa e fakanofó mei he vaheʻí. ʻOku fakanofo ʻa e kakai tangatá ki he ngaahi lakanga ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí pea vaheʻi ke nau tokangaʻi ʻa e ngaahi siteikí, uōtí, koló, misioná, mo e ngaahi houalotú. ʻOku vaheʻi ʻa e kau fafiné—kae ʻikai fakanofo—ke nau hoko ko e kau palesiteni ʻo e ngaahi houalotú, ki he ngaahi misioná, mo e alā meʻa pehē. Ko e kupuʻi lea ko ʻeni naʻe ‘fakanofo’ ʻa ʻEma Sāmita ke ne fakamatalaʻi ʻa e folofolá, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia naʻe foaki kiate ia ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, ka naʻe vaheʻi ia ki he uiuiʻi ko ʻení, ʻa ia naʻe fakahoko ia ʻi Fineʻofa ʻa e Siasí” (Church History and Modern Revelation, [1953], 1:126).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:10. “Liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻi haʻane fakamatala kau ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí kia ʻEma Sāmita ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:10: “ʻOku ou ongoʻi naʻe ʻikai ke ne tala kia ʻEma ke ʻoua te ne hohaʻa ki ha feituʻu ke nofo ai, meʻakaí mo e valá. Naʻá Ne talaangé ʻoku ʻikai totonu ke ʻāvea ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení, he ko hotau tokolahi ʻoku fakahehema pehē. Naʻá Ne fakahā angé ke ne fakakaukau ki he ngaahi meʻa māʻolunga ange ʻo e moʻuí, ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māʻoniʻoní mo e leleí, ʻa e ngaahi meʻa ʻo e manavaʻofa mo e ʻofa ki he niʻihi kehé, ʻa e ngaahi meʻa ʻo ʻitānití” (“If Thou Art Faithful,” 91).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:11–12. “ʻOku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó”

ʻOku ʻomi ʻi he folofolá ha fakamoʻoni ʻoku faʻa hoko ʻa e hivá ko ha konga mahuʻinga ʻo e lotú ʻi he fānau ʻa e ʻOtuá (vakai, 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 15:27; Mātiu 26:30; Kolose 3:16; ʻAlamā 26:8; Molomona 7:7; Molonai 6:9; T&F 136:28). Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē “ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au” (T&F 25:12). Naʻe vahe ʻe he ʻEikí kia ʻEma Sāmita ke ne “fili ha ngaahi himi toputapu” (T&F 25:11). Naʻe pulusi ʻi he 1835 ʻa e fuofua himi ʻo e Siasí ʻi Ketilani, ʻOhaiō, pea ʻoku fakahā ʻi he peesi talamuʻakí naʻe fili ʻe ʻEma Sāmita ʻa e ngaahi himí. Naʻá ne tānaki ʻa e ngaahi himi ʻe 90 ko e konga lahi tahá mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni faka-Palotisaní, fakataha mo ha ngaahi himi foʻou naʻe tohi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí, hangē ko W. W. Felipisí.

ʻĪmisi
peesi talamuʻaki ʻo e himi ʻa e Siasí ʻi he 1835

Peesi talamuʻaki ʻo ha tatau totonu ʻo e himi ʻi he 1835 naʻe faʻu ʻe ʻEma Sāmitá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:16. “Ko hoku leʻo ʻeni ki he kakai kotoa pē”

Neongo ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakahā ʻi he Tokateline mo e Ngaahi Fuakavá naʻe ʻomi ia ki ha niʻihi fakafoʻituitui pau, ka ʻoku feʻunga mo mahuʻinga ia ke vakai ai e kau laukongá ki he ngaahi moʻoni fakatokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he ngaahi potufolofolá ʻo hangē pē naʻe ʻomi fakataautaha ia kiate kinautolu mei he ʻEikí. ʻE tokoni hano ako faivelenga ʻo e ngaahi folofolá ke ʻiloʻi ʻe he kau laukongá ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ko ʻení. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paleiteni Malioni G. Lomenī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo ako moʻoni e folofolá taʻe te ne ako e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí he kuo tohi e ngaahi folofolá ke fakatolonga e ngaahi tefitoʻi moʻoní maʻa ʻetau leleí” (“The Message of the Old Testament,” [address to Church Educational System religious educators, Aug. 17, 1979], 3). ʻI he taimi ʻoku ʻiloʻi mo fakamahuʻingaʻi ai e ngaahi moʻoni mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he moʻui fakaʻahó.

Maʻuʻanga Tokoni Kehe

  • “Joseph Smith’s Teachings about Priesthood, Temple, and Women,” Gospel Topics, topics.lds.org.

Paaki