‘Inisititiuti
Vahe 19: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50


Vahe 19

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he tūʻuta e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻi he konga kimuʻa ʻo Fēpueli 1831, naʻá ne ʻilo ai “kuo ʻi ai ha ngaahi fakakaukau ngali kehe mo e ngaahi laumālie hala ʻi he lotolotonga” ʻo e Kāingalotú. Naʻe kamata ke ne akonaki “tokanga mo kiʻi fakapotopoto” ke lava ʻo fakangata e ngaahi fakahā fakalaumālie hala ko ʻení (ʻi he Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 93, josephsmithpapers.org). ʻI ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe foki mai ʻa ʻEletā Paʻale P. Pālati mei haʻane ngāue fakafaifekau peá ne fakatokangaʻi ha ʻulungaanga tatau ʻi he ngaahi kolo ʻo e Siasí mavahe mei Ketilaní, ko ia naʻá ne ʻalu ai mo ha kaumātuʻa kehe kia Siosefa Sāmita ke maʻu ha fakahinohino (vakai, Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 114, josephsmithpapers.org). ʻI Mē 1831, naʻe fehuʻi ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí fekauʻaki mo e meʻá ni pea maʻu ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ʻi he fakahā ko ʻení, ke nau akoʻi mo maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi he Laumālie ʻo e Moʻoní.

Faʻahitaʻu Failau ʻo e 1831Naʻe tākiekina ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻi Ketilaní ʻi he ngaahi fakahā fakalaumālie loí.

Konga kimui ʻo Māʻasi 1831Naʻe foki ʻa Paʻale P. Pālati ki Ketilani mei haʻane ngāue fakafaifekau ki he Vahefonua ʻo e Kau ʻInitiá mo Mīsuli.

30 ʻEpeleli, 1831Naʻe fāʻeleʻi ʻe ʻEma Sāmita ha ongo māhanga, ko ha tama tangata mo ha tama fefine, ʻa ia naʻá na fakatou mālōlō hili ha ngaahi houa siʻi.

9 Mē, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50.

9 Mē, 1831Naʻe ohi ʻe Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻa e ongo māhanga valevale ʻa Sione mo Sūlia Moatakí, hili e mālōlō ʻa Sūlia ʻi hono fāʻeleʻi e ongo māhangá ʻi he ʻaho 30 ʻo ʻEpelelí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻĪmisi
Paʻale P. Pālati

Naʻe ʻalu ʻa Paʻale P. Pālati mo ha niʻihi kehe ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1831 ke maʻu ha fakahinohino, ʻi heʻene hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi fakahā ʻo e ngaahi laumālie hala he lotolotonga ʻo e Kāingalotú.

Naʻe kau ʻa ʻEletā Paʻale P. Pālati ʻi he kau faifekau ʻe toko fā naʻe tokoni ke fakaului ha kakai ʻe toko 100 tupu ʻi he feituʻu Ketilani, ʻOhaioó ʻi he konga kimui ʻo e faʻahitaʻu fakatōlau ʻi he 1830. Hili e hoko atu ʻene ngāue fakafaifekaú ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻInitia ʻAmeliká ʻi he fakahihifo ʻo Mīsulí, naʻe toe foki ʻa ʻEletā Pālati ki ʻOhaiō ʻi he konga kimui ʻo Māʻasi 1831. Naʻá ne mamata tonu ʻi he taimi ko iá ki he ngaahi tōʻonga fakaʻohovale ʻi he lotolotonga ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Ketilaní. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē: “ʻI heʻeku ʻalu atu ʻi he ngaahi kolo kehekehé, ne hā mai ha ngaahi ngāue fakalaumālie mātuʻaki ngalikehe, ʻa ia naʻe palakū pea ʻikai langaki moʻui. Ne hangē naʻe hoholo hifo ha niʻihi, pea fai ha ngaahi tōʻonga taʻefeʻunga, pea fakakeheʻi honau fofongá. Ko e niʻihi kehe te nau sio pē ka kuo ʻi aʻa, pea nau tete. Ne hangē ne maʻu ʻe ha niʻihi ia ha ngaahi vīsone mo maʻu ha ngaahi fakahā, ʻa ia naʻe ʻikai langaki moʻui, pea naʻe ʻikai fenāpasi ia mo e tokāteline mo e laumālie ʻo e ongoongoleleí. ʻI hono fakanounoú, ne hangē naʻe ʻi ai ha laumālie hala mo loi ʻi he Siasí” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 61).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi fakahā fakalaumālie hala ne hoko lolotonga e taimi ko iá ʻo pehē: “Hili ha taimi nounou mei hono fokotuʻu ʻo e Ongoongoleleí ʻi Ketilaní, pea lolotonga e taimi ne mavahe ai e kau maʻu mafai ʻo e Siasí, ne ʻi ai ha ngaahi laumālie hala lahi, lahi mo ha ngaahi mata meʻa-hā-mai ngali kehe ne hā mai, pea ne ʻi ai e ngaahi tōʻonga vēkeveke; ne [lele] ha kau tangata ʻi tuʻa ʻi he tākiekina ʻa e Laumālie ko ʻení, pea ko e niʻihi ʻo kinautolu ne nau tuʻu ʻi he ngaahi tungaʻi ʻakaú mo kaikaila, pea nau fai ha ngaahi fakamole lahi; ne ʻi ai ha tangata ʻe taha naʻá ne tuli mui ʻi ha foʻi pulu naʻe pehē naʻe sio ʻoku puna ʻi he ʻeá, kae ʻoua kuó ne aʻu ki ha lilifa, pea ne fakahaofi ia ʻi haʻane puna ki ha tumuʻaki ʻo ha fuʻu ʻakau, pea mo ha ngaahi meʻa launoa kehe naʻe fai, ne fakataumuʻa ke fakamaaʻi e Siasi ʻo e ʻOtuá, ke fakatupu ha mavahe e Laumālie ʻo e ʻOtuá; pea ke taʻaki mo fakaʻauha e ngaahi tefitoʻi moʻoni nāunauʻia ko ia kuo fokotuʻu maʻá e fakamoʻui ʻo e fāmili ʻo e tangatá” (ʻi he Manuscript History of the Church, vol. C-1, page 1311, josephsmithpapers.org).

Naʻe iku e tōʻonga fakatupu puputuʻu ko ʻeni ne fakatokangaʻi ʻe Paʻale P. Pālatí ke fekumi ha niʻihi ki ha fakamahino mei he Palōfitá: “ʻI hono ongoʻi homau vaivaí mo e taʻefeʻungá, pea telia naʻa fehalaaki ʻemau fakamāú fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia fakalaumālie ko ʻení, naʻá ku ʻalu ai mo Sione Moataki mo ha Kaumātuʻa kehe kia Siosefa Sāmita pea kole kiate ia ke fehuʻi ki he ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi laumālie pe ngaahi fakahā ko ʻení” (Autobiography of Parley P. Pratt, 61–62).

ʻĪmisi
Mape Fika 5: Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:1–9

ʻOku fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he kaumātuʻa ʻo e Siasí fekauʻaki mo e laumālie halá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:2–3. “Kuo feinga foki ʻe Sētane ke kākaaʻi ʻa kimoutolu”

Naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotú ʻoku ʻi ai ha ngaahi laumālie hala ʻi he māmaní ʻoku nau feinga, fakataha mo Sētane, ke kākaaʻi mo puleʻi e fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakatokanga ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke ʻoua naʻa lohiakiʻi kinautolu ʻe he ngaahi ongo loi pe ngaahi laumālie halá ʻo pehē:

“Tokanga maʻu pē telia naʻa kākaaʻi kimoutolu ʻi ha tataki fakalaumālie mei ha maʻuʻanga tokoni taʻetaau. ʻE lava ke ʻoatu ha ngaahi pōpoaki fakalaumālie hala kiate kimoutolu. ʻOku ʻi ai ha ngaahi laumālie loi ʻo hangē pē ko e ʻi ai ʻa e kau ʻāngelo loí. (Vakai, Molonai 7:17.) …

“ʻOku fehokotaki vāofi ʻaupito ʻetau ongo fakalaumālié mo e ongo fakaelotó [ʻo] malava ai ke maʻu hala ha ongo fakaeloto ko ha meʻa fakalaumālie. ʻOku tau faʻa ʻiloʻi foki ha kakai ʻoku nau maʻu ha faʻahinga meʻa ʻoku nau pehē ko ha ngaahi fakahā fakalaumālie mei he ʻOtuá, ka ko e faʻahinga ueʻi ia ʻoku tupu mei he lotó pe mei he tēvoló” (“The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 55–56).

Naʻe lea ‘a Palesiteni Peeka ‘i ha polokalama ‘e taha ki he mahuʻinga hono fakafaikehekeheʻi ha ʻahiʻahi mei he tēvoló mo ha fakahā moʻoni mei he ʻEikí ʻo pehē:

“ʻE lava ke ʻi ai ha ngaahi fakahā loi, ngaahi ueʻi mei he tēvoló, ngaahi ʻahiʻahi! ʻE feinga ʻa e filí ʻi ha faʻahinga founga pē ke takihalaʻi koe, ʻi hoʻo moʻuí. …

“Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe fakamamahi lahi ange ki he fānau ʻa e tangatá ka ko hono tākiekina kinautolu ʻe ha laumālie hala ʻo nau fakakaukau ko e Laumālie ia ʻo e ʻOtuá’ [Teachings of the Prophet Joseph Smith, p. 205]. …

“Ka faifaiangé peá ke maʻu ha ueʻi ke ke fai ha faʻahinga meʻa te ne ʻai koe ke ke ongoʻi taʻepauʻia, ha faʻahinga meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻi ho ʻatamaí ʻoku hala mo fehangahangai mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní, ʻoua te ke fai ia!” (“Personal Revelation: The Gift, the Test, and the Promise,” Ensign, Nov. 1994, 61).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:4–9. “Kau kākā mo e kau mālualoí”

Naʻe fakatokanga e ʻEikí ki he Kāingalotu ʻi Ketilaní fekauʻaki mo e “kau kākā mo e kau mālualoí” ʻi he lotolotonga e kāingalotu ʻo e Siasí (T&F 50:6). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kuo pau ke tau tokanga telia e kau palōfita mo e kau akonaki loí:

“ʻI heʻemau hoko ko e kau ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko homau fatongiá ia ke hoko ko e kau tangata leʻo ʻi he tauá, ʻo fakatokanga ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tokanga telia ʻa e kau palōfita loí mo e kau akonaki loi ʻoku nau toka ʻo tatali ke tauheleʻi mo fakaʻauha ʻa e tuí mo e fakamoʻoní. ʻOku mau fakatokanga atu kiate kimoutolu he ʻahó ni ʻoku ʻi ai ha kau palōfita loi mo ha kau akonaki loi kuo tuʻu hake; pea kapau he ʻikai ke tau tokanga, naʻa mo kinautolu ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, te nau tō ʻi heʻenau kākaá. …

“ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he kau palōfita loí mo e kau akonaki loí, ʻoku tau faʻa fakahehema ke fakakaukau kiate kinautolu ʻoku nau taukaveʻí ha tokāteline ʻoku mahino ʻene halá pe pehē ʻoku maʻu mafai ke akoʻi e ongoongolelei moʻoni ʻo Kalaisí ʻo fakatatau ki he fakaʻuhinga pē ʻanautolú. ʻOku tau faʻa fakakaukau ʻoku fekauʻaki ʻa e niʻihi fakafoʻituitui peheé mo ha fanga kiʻi kulupu ʻi he ngaahi fakangatangata ʻo e sosaietí. Ka neongo iá, ʻoku ou toe fakaongo atu: ʻoku ʻi ai ha kau palōfita loi mo ha kau akonaki loi ʻoku nau maʻu pe tala ʻoku nau kau ki he Siasí. ʻOku ʻi ai ʻa kinautolu, ʻoku ʻikai ha mafai, ʻoku nau pehē ʻoku poupouʻi ʻe he Siasí ʻa ʻenau ngaahi naunaú mo e ngaahi ngāué. Tokanga ki he ngaahi meʻa peheé” (“Beware of False Prophets and False Teachers,” Ensign, Nov. 1999, 62).

Naʻe fakafeangai ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻi he feituʻu Ketilaní ʻo hangē ne nau maʻu ha mālohi pe mafai fakalaumālie naʻe ʻikai ke nau maʻu moʻoni. Ko ia ai, naʻe ui kinautolu ʻe he ʻEikí ko e “kau kākā mo e kau mālualoí” (T&F 50:6). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e mālualoí mo naʻinaʻi mai ke taʻofi ia mei heʻetau moʻuí ʻo pehē:

“Ko e mālualoí … ko e fakangalingali ia ke angamaʻa pe angamāʻoniʻoni mo fakangalingali ke pehē ko ha tokotaha kehe. Kapau ʻoku tau ʻilo e meʻa ʻoku totonú mo feinga ke moʻui ʻi he ʻilo ko iá, ka ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ke tau fai ia, ʻoku tau mālualoi. Naʻe valokiʻi ʻe he Fakamoʻuí e kau mālualoí ʻi ha lea mahino [vakai, Mātiu 23:27–28; T&F 50:6, 8]. …

“Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí? ʻOku mahino ʻa e talí. Kuo pau ke ʻoua naʻa kākā e Kāingalotú ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻenau moʻuí: ʻi honau ʻapí mo e fāmilí, ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí, ngaahi fengāueʻaki fakapisinisi kotoa pē, pea tautautefito ki he tafaʻaki fakatāutaha ʻo ʻenau moʻuí ʻa ia ko kinautolu pē mo e ʻEikí ʻoku vakai ki aí.

“ʻOku ou fokotuʻu atu ke tau vakaiʻi hotau lotó pea vakai pe ʻoku haohaoa mo hao ʻetau ngaahi taumuʻá mo e angafaí mei he fakaangá pea ke vakai pe ʻoku tau hao mei he kākaá mo e loí ” (“Without Guile,” Ensign, May 1988, 82).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:10–36

Ko e fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí e kaumātuʻá ʻi he founga ke fakafaikehekeheʻi ai e ngaahi laumālie halá mo e Laumālie ʻo e Moʻoní

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–18. Ko e Faiako ʻi he Laumālie ʻo e Moʻoní

Naʻe fakangofua ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Ketilani, ʻOhaioó ke tākiekina kinautolu ʻe he ngaahi laumālie halá, ʻa ia naʻe fakatupu puputuʻú. Ne nau maʻuhala e tōʻonga fakalotu ngalikehe ʻa ha niʻihi ke pehē ko ha ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻene hoko ko ha “Fakafiemālié” mo pehē kuo “fekauʻi atu [ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní] ke akoʻi ʻa e moʻoní” (T&F 50:14), pea ʻikai fakamafola e puputuʻú. Naʻe fakamatalaʻi foki ʻe he ʻEikí kuo fekauʻi e kaumātuʻa ʻo e Siasí ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻaki e Laumālié pea kapau naʻa nau feinga ke fai ia ʻi ha toe founga kehe, ko ʻenau ngaahi akonakí he ʻikai ʻo e ʻOtuá ia (vakai, T&F 50:17–18). Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha ngaahi sīpinga ʻo e faiako ʻi ha ngaahi founga kehe mei he Laumālié:

“Kapau ʻoku tau faiako ʻi he founga kuo fokotuʻu mai ʻe he ʻEikí, te Ne ʻomi Hono Laumālié ke fakamāmaʻi mo langaki hake ʻa kinautolu ʻoku tau akoʻí. Kapau he ʻikai ke tau faiako ʻi Heʻene foungá—kapau te tau faiako fakatatau ki heʻetau ʻiló mo hotau poto fakaʻatamaí, pea kapau te tau haʻisia ki heʻetau teuteú pe ki ha poto pe fakamatala ʻa ha taha kehe—ko ʻetau faiakó ‘ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ia’ [T&F 50:18]. …

“Kapau te tau falala ki he ngaahi founga fakakikihí pe ngaahi founga tuʻuaki koloá pe kulupu tuʻunga fakaʻatamaí, ʻoku tau malangaʻi e ongoongoleleí ʻi ha founga kehe, pea ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ia. …

“ʻE lava ʻe he ngaahi meʻa fakaʻatamaí—ʻa e ʻuhingá mo e fakakaukau leleí—ʻo tofa ʻa e halá, pea te nau lava foki ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau teuteú. Ka ʻo kapau te tau pikitai ki ai kae ʻikai ki he Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻikai ke tau akoʻi e ongoongoleleí ʻi he founga ʻa e ʻEikí” (“Teaching and Learning by the Spirit,” Ensign, Mar. 1997, 8–9).

ʻĪmisi
teacher and students in an institute classroom

Ko kinautolu ko ia kuo uiuiʻi ke akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kuo pau ke nau faiako ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní (vakai, T&F 50:14, 17).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ongoongoleleí ko e “folofola ʻo e moʻoní” (T&F 50:17); ko ia ai, ko kinautolu ʻoku malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻoku totonu ke nau fai ia “ʻi he Fakafiemālié, ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní” (T&F 50:17). ʻOku fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoní ʻi hono akoʻí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli (1922–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e founga ʻe lava ai ʻa kinautolu ʻoku malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻo feʻunga mo e tokoni mahuʻinga ko ʻeni ʻo e Laumālié ʻo pehē:

“Ko hotau tāpuaki ia ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ko ha mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ke hoko ko hotau takaua maʻu pē ke fakamāmaʻi mo ueʻi kitautolu ʻi heʻetau teuteu fakafaiakó. ʻOku totonu ke tau mateuteu ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ke fakaʻau ʻo mālohi ʻetau loto-falalá ʻi he taimi te tau ui ai ki he ʻEikí, ke lava ʻe Hono Laumālié ʻo fakatupulekina kitautolu ʻi heʻetau faiakó. ʻI heʻetau maʻu ʻa e Laumālié ke tataki kitautolú, ʻoku tau malava ai ʻo faiako ʻaki ʻa e mālohi lahi. …

“ʻE ola lelei ʻetau faiakó ʻo kapau te tau fakahoko loto fakatōkilalo ia ʻo fakafou ʻi he lotú mo e akó. ʻE tokoniʻi leva kitautolu ʻe he Laumālié ʻi hono akoʻi e folofolá, ʻo tatau mo fenāpasi mo e meʻa ʻe finangalo e ʻEikí ke tau akoʻí” (“Teach Them the Word of God with All Diligence,” Ensign, May 1999, 8).

ʻI hono akoʻi e ongoongoleleí ʻaki e Laumālié, ko kinautolu ko ia ʻoku nau lava ʻo tali e folofola ʻa e ʻEikí, ʻe lava ke fakamāmaʻi mo fakatupulaki kinautolu. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke feinga ʻa e faiako kotoa pē ʻi he Siasí ke tataki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo pehē:

“Kuo teʻeki ai ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha akonaki mamafa ange ki he Siasí ʻi he fie maʻu ko ia ke tau akoʻi e ongoongoleleí ‘i he Laumālié, ʻio ʻa e Fakafiemālié ʻa ia naʻe fekauʻi atu ke akoʻi ʻa e moʻoní’ [T&F 50:14]. …

“He ʻikai lava ha ako taʻe ʻi ai ʻa e fakaake ʻa e Laumālié mei langi. …

“Ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu moʻoni ʻe hotau kāingalotú ʻi heʻenau fakataha mai pe omi ki ha loki akó. Ko e tokolahi ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ke nau haʻu ki he lotú ko e fekumi pē ki ha ngaahi moʻoni foʻou mei he ongoongoleleí pe fetaulaki mo ha kaungāmeʻa fuoloa, neongo ʻoku mahuʻinga kotoa pē ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku nau haʻu ko e fekumi ki ha aʻusia fakalaumālie. ʻOku nau fie maʻu ʻa e nongá. ʻOku nau fie maʻu ke fakamālohia ʻenau tuí pea fakafoʻou ʻenau ʻamanakí. Ko hono fakanounoú, ‘oku nau fie maʻu ke fafangaʻi ‘a kinautolu ‘aki ‘a e folofola lelei ‘a e ‘Otuá, ke fakamālohia kinautolu ‘e he ngaahi mālohi ‘o e langí. ʻOku ʻi ai ha fatongia ʻo kitautolu ʻoku ui ke tau fai ha malanga pe faiako pe takí, ke tau tokoni ʻaki hotau tūkuingatá ke foaki ia kiate kinautolu” (“A Teacher Come from God,” Ensign, May 1998, 26).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:19–22. Ko hono maʻu ʻo e ongoongoleleí ʻi he Laumālie ʻo e Moʻoní

Ko kinautolu ko ia ʻoku fanongo ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku malangaʻi ʻi he Laumālie ʻo e Moʻoní, ʻoku nau maʻu ai e faingamālie ke ongoʻi e Fakafiemālié, ke fakamāmaʻi, pea mo maʻu ʻa e moʻoní. ʻI hono akoʻi ʻe ha taha ʻa e moʻoní ʻi he Laumālié, pea ʻoku loto ʻa e tokotaha fanongó ke ne maʻu ia ʻi he Laumālié, “ʻoku fakamāmaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi peá na fiefia fakataha” (T&F 50:22).

Koeʻuhí ke lava ʻe ha taha ʻo maʻu e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻi hono akoʻi ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, kuo pau ke ne loto fiemālie ke tākiekina ia ʻi he Laumālie ʻo e Moʻoní. Naʻe akoʻi ʻe Misa A. Lousa Melili, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, ʻa e founga te tau lava ai ʻo maʻu pe ako lelei taha e ongoongoleleí ʻi he Laumālié ʻo pehē:

“ʻOku tau faʻa tokanga ki hono mahuʻinga ʻo e faiako ʻaki ʻa e Laumālié, pea ʻoku totonu ia. Ka ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi kuo ʻosi tuku ʻe he ʻEikí ke mahuʻinga tatau pē, pe lahi ange ai, mo hono maʻu mai ʻi he Laumālié. (Vakai, T&F 50:17–22.) …

“ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻiate kitautolu te [tau] maʻu ʻo lahi ange ʻi ha niʻihi ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻanga faka-Siasí, ako folofola fakatāutaha mo fakafāmilí, pea aʻu pē … [ki] heʻetau fanongo ki he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí. Ko e hā nai hono ʻuhingá? Kuó u ako ʻo ʻilo ko kinautolu ʻoku nau tali moʻoni iá, ʻoku nau fai ha meʻa ʻe tolu ʻoku ʻikai fai ia ʻe ha niʻihi kehe.

“ʻUluakí, ʻoku nau fekumi. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku tokanga ki he ngaahi fakafiefiá pea manako pē ke mamata vaʻinga. ʻOku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ka ʻoku tau ō ki he konifelenisí pe ki he lotú mo e fakakaukaú ni, ʻKo au ʻeni; ueʻi fakalaumālie au.’ ʻOku tau fakafiefiemālie fakalaumālie pē.

“Ka ʻi heʻetau tukutaha ʻetau tokangá he fekumí mo maʻu e Laumālié, ʻoku ʻikai leva ke tau toe tokanga ki hono tohoakiʻi ʻe he faiakó pe tokotaha leá ʻetau tokangá ka ʻoku lahi ange ʻetau tokanga ki he Laumālié. Manatuʻi ko e maʻu maí ko ha lea ngāue. Ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻoku ngāueʻi. Ko ha tefitoʻi founga ia ʻo hono fakahaaʻi ʻo e tuí.

“Uá, ʻoku ongoʻi ia ʻe he niʻihi ʻoku nau maʻú. Neongo ʻoku haʻu ʻa e fakahaá ki he ʻatamaí mo e lotó, ka ko e lahi tahá hono ongoʻí. Kapau he ʻikai ke tau ako ke tokanga ki he ngaahi ongo fakalaumālie ko ʻení, he ʻikai ke tau teitei ʻiloʻi ʻa e Laumālié. …

“Tolú, ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻi he Laumālié, ʻoku nau teuteu ke fakahoko ia. Hangē ko e fakahinohino ʻa e palōfita ko Molonaí, kuo pau ke tau kole ʻaki ʻʻa e loto-moʻoni’ (Molonai 10:4) ke maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Laumālié ʻi he taimi ʻoku tau loto moʻoni ai ke fai e meʻa ʻoku tau ako ki aí” (“Receiving by the Spirit,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 93–94).

ʻĪmisi
students in a seminary classroom

ʻOku ʻi ai ha fatongia ʻo e kau ako ki he ongoongoleleí ke nau ako ʻi he Laumālie ʻo e moʻoní (vakai, T&F 50:19–21).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e talanoa fakatātaá ni ke tokoni ke mahino ki he kau faiakó mo e kau akó honau fatongia ʻi hono ako e ongoongoleleí ʻo pehē: “ʻOku hoko ʻa e moihū moʻoni mo fakalaumālié, ʻi ha houalotu sākalamēniti ke fakatātā ʻaki, ʻi he taimi ʻoku lea ai ha taha lea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻi he fanongo ʻa e haʻofangá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe hoko atu ʻa ʻEletā Makongikī ʻaki ʻene pehē ko e meʻa ʻoku faʻa hoko ʻi heʻetau ngaahi houalotu sākalamēnití ʻoku omi e haʻofangá kuo nau teuteu fakalaumālie ke ako e ongoongoleleí, ʻo “loto-holi ke fafangaʻi. ʻOku nau ʻomi ha sioki lahi. ʻOku haʻu ʻa e tokotaha leá mo hono poto fakamāmaní peá ne ʻomi ha kiʻi foʻi hina pea lilingi ia pea ʻoku tānaki ki he siokí. Pe ko e meʻa ʻe taha ʻoku faʻa hokó, ʻoku maʻu ʻe he tokotaha malangá ʻa hono fatongiá mei he ʻEikí peá ne fakafenāpasi mo e Laumālié pea haʻu mo ha sioki ke fakahoko ha pōpoaki, pea ʻikai ha taha ʻi he haʻofangá ʻe haʻu mo ha meʻa lahi ange ʻi ha kiʻi ipu. Pea ʻokú ne lilingi mai ʻa e moʻoni taʻengata lahi pea ʻoku maʻu ʻe he kakaí ha kiʻi meʻa siʻi ai, ʻo feʻunga pē ke fakafiemālieʻi ha kiʻi lau miniti ʻo e fieinua taʻengatá, kae ʻikai maʻu ʻa e pōpoaki moʻoni ʻoku ʻomí. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e faiakó mo e tokotaha akó, ʻoku fie maʻu ʻa e tokotaha malangá mo e haʻofangá, ke na uouangataha fakatouʻosi ʻi he tuí ke maʻu ha tūkunga malanga pe faiako lelei” (“The Foolishness of Teaching” [address to Church Educational System religious educators, Sept. 18, 1981], 9–10).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:23–24. “Ko e meʻa ʻoku ʻikai ke fakamāmaʻí … ko e fakapoʻulí ia. Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia”

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fakapoʻulí ʻa e ngaahi ivi tākiekina kovi ʻo e filí mo fakataipe e meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai fakamāmá (vakai, T&F 50:23–24). ʻOku fakamanatu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ki he kau laukongá ko kinautolu ko ia ʻoku “tukulolo ki he tēvoló mo [nau] fili ʻa e ngaahi ngāue ʻo e fakapoʻulí kae ʻikai ko e māmá” ʻoku fakamalaʻiaʻi kinautolu ke nau “ō hifo … ki heli” (2 Nīfai 26:10). ʻI he talangataʻa ʻa e kakaí ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻoku taʻofi ʻe heʻenau ngaahi angahalá ʻa e maama ʻoku maʻu mei he Laumālie ʻo e ʻEikí pea ʻilo ʻa kinautolu ʻoku nau “ʻaʻeva ai ʻi he fakapoʻulí lolotonga ʻa e hoʻatā mālié” (T&F 95:6). Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻo pehē: “ʻOku ʻikai mo ha toe lea ʻe moʻoni lahi ange ʻi he ‘ko e meʻa ʻoku ʻikai ke fakamāmaʻí ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ia.’ Pea ko e meʻa ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ko e fakapoʻulí ia, ʻoku ʻikai mahuʻinga ia pe ʻoku haʻu ia ʻi he tui fakalotú, ngaahi tuʻunga ʻulungāngá, fakakaukau fakapotó pe fakahaá. ʻOku ʻikai ha fakahā mei he ʻOtuá te ne taʻefakamāmaʻi” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:201–2).

ʻĪmisi
photo of a sunrise

Ko kinautolu ʻoku nau maʻu e maama ʻa e ʻOtuá ʻe foaki lahi ange kiate kinautolu kae ʻoua kuo hokosia e ʻaho haohaoá (vakai, T&F 50:23–25).

Lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí” (Sione 8:12; vakai foki, T&F 45:7). Ko kinautolu ʻoku muimui ki he ʻEikí te nau “maʻu ʻa e maama lahi ange” ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā ai ke nau “ʻiloʻi ʻa e moʻoní” pea ke “kapusi ʻa e fakapoʻulí” ki he mamaʻó (T&F 50:24–25). Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku tuli ʻe he māmá ʻa e fakapoʻulí. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai e māmá, ʻoku puli atu e fakapoʻulí pea kuo pau ke mavahe ia. Kae mahulu ange aí, he ʻikai ikunaʻi ʻe he fakapoʻulí ʻa e māmá tukukehe ʻi he taimi ʻoku hōloa pe mavahe ai e māmá. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai e maama fakalaumālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku mavahe atu e fakapoʻuli ʻo Sētané. …

“… Kapau te tau tuku e maama ʻo e Laumālié ke poipoila pe mōlia atu ʻi he ʻikai tauhi e ngaahi fuakavá pe ʻikai maʻu e sākalamēnití pe lotú pe ko hono ako e folofolá, ʻe hoko moʻoni mai e fakapoʻuli ʻa e filí” (“Out of Darkness into His Marvelous Light,” Ensign, May 2002, 70–71).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:23–24. “Ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu [ha] maama lahi ange”

ʻOku teuteuʻi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau hoko ʻo haohaoa ʻi he founga ʻo e tupulaki fakalaumālié. Ko kinautolu ʻoku fāifeinga ke muimui ki he ʻEikí mo maʻu ha kakato ʻo ʻEne māmá ʻe faifai pea nau hoko ʻo haohaoa hangē ko Iá (vakai, Molonai 10:32; T&F 67:13). Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–1844) e ʻuhinga ʻoku teuteuʻi ai kitautolu ʻi hono maʻu e maama fakalaumālié ke hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá: “ʻOku tau pehē naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá mo ha ʻatamai te ne malava ʻo fai ha fakahinohino, fakataha mo ha tuʻunga fakaʻatamai ʻe lava ke fakalahi ʻo fakahoa ki he talangofua mo e faivelenga ki he maama kuo fakahoko mai mei he langí ki he tokotaha ko iá; pea ko e ofi ange ko ia ʻa e tangatá ki he haohaoá, ko e maama ange ia ʻene vakaí mo lahi ange ʻene fiefiá, kae ʻoua kuó ne ikunaʻi ʻa e ngaahi kovi ʻo ʻene moʻuí pea mole meiate ia ʻa e holi kotoa pē ke faiangahalá; pea hangē ko e kau faivelenga ʻo e kuonga muʻá, ne nau aʻu ki he tuʻunga ko ia ʻo e tuí ʻa ia ʻoku fakakofuʻi ai ia ʻe he Tupuʻangá ʻaki Hono mālohí mo Hono nāunaú, pea ʻohake ke nofo mo Ia. Ka te tau pehē ʻoku ʻikai aʻu ha tangata ki he tuʻunga ko ʻení ʻi ha vahaʻa taimi nounou pē” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 241).

Ko hono maʻu ʻo e maama fakalaumālié ko e founga ia hono maʻu e ʻilo fakalaumālié mo e tupulaki ʻi he angatonu fakatāutahá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e founga ʻoku fakamālohia mo fakamahinoʻi ai ʻe he ngāue ke maʻu e māmá, ʻa e fakamoʻoni ʻa ha taha ki he moʻoní ʻo pehē:

“Ko e lahi ange hono ueʻi hake hotau lotó mo e ʻatamaí ki he ʻOtuá, ko e lahi ange ia ʻa e tō mai ʻa e maama fakalangí ki hotau lotó. Ko e taimi kotoa ʻoku tau loto fiemālie pea fekumi fakamātoato ai ki he maama ko iá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá ʻa ʻetau mateuteu ke maʻu ʻa e maama lahi angé. ʻE māmālie ʻa e hā mahino, ngingila mo angamaheni kiate kitautolu e ngaahi meʻa ne ʻasi nenefu, fakapoʻuli mo taukakapá.

“ʻI he taimi tatau, kapau te tau fakamavaheʻi kitautolu mei he maama ʻo e ongoongoleleí, ʻe kamata leva ke ulo siʻisiʻi ʻetau māmá—ʻo ʻikai ʻi ha ʻaho pe uike pē ʻe taha, ka ʻe hoko māmālie ia ʻi ha vahaʻataimi—kae ʻoua ke tau vakai ki mui pea ʻikai mahino lelei pe ko e hā ne tau tui ai ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. ʻE hangē ʻoku ngali vale kiate kitautolu e meʻa ne tau ʻilo kimuʻá koeʻuhí koe meʻa ne mahinó kuo toe nenefu, taʻemahino pea taumamaʻo ia. …

“ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ke maʻu e maama fakalaumālie ko ʻení ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. Te ne fakamaama ho ʻatamaí, ʻomi ha fakamoʻui ki ho lotó pea mo ha fiefia ki ho ngaahi ʻahó. Siʻoku kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoua muʻa naʻa fakatoloi e taimi ke fekumi ai pea fakamālohia hoʻo fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he ngāue fakalangi ʻa e ʻOtuá, ʻio, ʻa e ngāue ʻo e māmá mo e moʻoní.

“He ʻikai ngata pē ʻi hono tāpuakiʻi koe mo ho hakó ʻe hoʻo fakamoʻoni fakafoʻituitui ʻo e māmá mo e moʻoní ʻi he moʻuí ni, ka te ne ʻiate koe ʻi he kotoa ʻo e taʻengatá, ʻi ha ngaahi maama ʻoku ʻikai hano ngataʻangá” (“Ko Hono Maʻu ha Fakamoʻoni ʻo e Māmá mo e Moʻoní,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 22–23).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:26–30. “ʻE fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa ke mou kolé”

ʻOku malava ke maʻu ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo fakanofó, ʻa e mālohi fakalangí ke tokoniʻi kinautolu ke fakahoko e meʻa kotoa pē ʻokú Ne fie maʻú. ʻOku malava ke foaki pē ʻa e tokoni fakalangí ni kiate kinautolu ʻoku “fakahaohaoaʻi mo fakamaʻa … mei he ngaahi angahala kotoa pē” (T&F 50:28). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ʻuhinga ʻoku teuteuʻi ai kitautolu ʻi heʻetau ngaahi feinga ke fakamaʻa mei he angahalá, ke tau maʻu e ngaahi tali ki heʻetau lotú ʻo pehē:

“He ʻikai ʻamanaki atu ha taha ke maʻu ha ola mei ha lao fakatuʻasino taʻe talangofua ki ai. ʻOku tatau pē mo e fono fakalaumālié. Neongo ʻetau fie maʻu lahi e tokoní, ka kuo pau ke tau ʻamanaki atu ke muimui ki he fono fakalaumālie ʻokú ne puleʻi e tokoni ko iá. ʻOku ʻikai ko ha misiteli e fono fakalaumālié. Ko ha meʻa ia ʻoku lava ʻo mahino kiate kitautolu. …

“ʻOku maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ke tāpuekina kitautolu ʻi ha faʻahinga taimi pē. Ka ʻoku tau vakai, kuo pau ke tau talangofua maʻu pē ki Heʻene ngaahi fekaú kae lava ke tau maʻu ʻa ʻEne tokoní. …

“Kapau ʻoku fakahaohaoaʻi mo fakamaʻa ʻa kimoutolu mei he angahala kotoa pē, te mou kole ha meʻa pē ʻoku mou loto ki aí ʻi he huafa ʻo Sīsuú pea ʻe fai ia. Ka ke mou ʻiloʻi ʻeni, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa ke mou kolé.’ (T&F 50:29–30; tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí.) …

“ʻOku tali ʻetau ngaahi lotu fakamātoato tahá ʻi heʻenau fenāpasi mo e finangalo ʻo e ʻEikí. Kuo pau ke tau ʻaʻeva ʻi he tuí, koeʻuhí ʻoku ʻikai ke mahino haohaoa kiate kitautolu ʻa Hono finangaló. ʻOkú Ne tokaimaʻananga pea ʻoku haohaoa ʻa ʻEne ngaahi tuʻutuʻuní. Ko e foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai tuku ʻe he meʻa fakangatangata ʻoku tau malavá ke mahino kotoa ʻa ʻEne ngaahi fengāueʻaki mo e tangatá, ʻoku ʻikai ke Ne fakangatangata ai hono tāpuekina kitautolú. Ko Hono finangaló ʻa e fili lelei taha ki heʻetau moʻuí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku mahino kakato ia kiate kitautolu. ʻI heʻetau ngāue ʻo fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻetau tauʻatāina ke filí, ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻo fakatatau ki Hono finangaló.

“ʻOku tau vakai ki ha kiʻi konga siʻisiʻi fau ʻo e palani taʻengata kuó Ne fokotuʻu maʻatautolú. Falala kiate Ia, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku mātuʻaki fakamamahi fakataimi ai e fakakaukau ʻoku taʻengatá. Faʻa kātaki ʻi he taimi ʻoku kole atu ai ke ke tatali ʻi hoʻo fie maʻu ha ngāue fakavavevavé. ʻE malava ke Ne kole atu ke ke fai ha ngaahi meʻa ʻoku fepaki mālohi mo e meʻa ʻokú ke loto ki aí. Ngāue ʻaki e tuí mo pehē, Tuku ke fai Ho finangaló. ʻOku teuteuʻi koe ʻe he ngaahi aʻusia peheé, ʻi hono fakahoko leleí, ki ha ngaahi tāpuaki ʻoku toe lahi ange. ʻI Heʻene hoko ko hoʻo Tamaí, ko ʻEne taumuʻá ʻa hoʻo fiefia taʻengatá, fakalakalaka taʻetūkuá, mo e fakalahi e meʻa ʻokú ke malavá. Ko Hono finangaló ke vahevahe mo koe e meʻa kotoa pē ʻoku Ne maʻú” (“Obtaining Help from the Lord,” Ensign, Nov. 1991, 84, 86).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Malioni G. Lomenī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e founga ʻe lava ke fakalakalaka ai ʻetau lotú ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻoku fakahaaʻi ai e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo pehē: “ʻE hokosia e taimi te tau ʻiloʻi ai e finangalo ʻo e ʻOtuá kimuʻa pea tau kolé. Pea ko e meʻa kotoa pē te tau lotuá ʻe ‘ʻaonga’ [T&F 88:64]. Ko e meʻa kotoa pē te tau koleá ʻe ‘totonu’ [3 Nīfai 18:20]. ʻE hoko ia ko ha ola ʻo e moʻui angatonú, ʻi heʻetau fiefia ʻi he takaua ʻa e laumālié pea te ne fakahā mai e meʻa ke tau kolé” (ʻi he Conference Report, Oct. 1944, 56).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:31–35. “Mālohi ke ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuo ʻikai ke tuʻutuʻuni ʻe iá”

Hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:31–35, ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau tamaioʻeikí ʻa e mālohi ʻo e faʻa ʻiloʻiló ke fakafaikehekeheʻi e ngaahi laumālie halá mo e ngaahi meʻafoaki mo e fakahā fakalaumālie moʻoni mei he ʻOtuá. ʻI he mālohí ni, ʻoku totonu ke ʻiloʻi pe fakahā ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻenau ʻiloʻi ha laumālie hala pe fakapoʻulí, ka ʻoku ʻikai totonu ke nau pōlepole ʻi he meʻa ko ʻeni ʻoku nau malavá naʻa faifai pea nau kākaaʻi ai kinautolu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:37–46

Ko e uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ke fakamālohia e Siasí mo talaʻofa te Ne ʻiate kinautolu

ʻĪmisi
The Good Shepherd, by Del Parson

Ko e Tauhisipi Leleí, tā ʻe Del Parson. “Ko e tauhi-sipi leleí au” (T&F 50:44).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 50:40–46. “ʻOku ʻikai te mou malava ke kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he taimí ni; ka kuo pau ke mou tupulaki”

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ne hangē e kaumātuʻa ʻo e Siasí ko e “fānau īkí” ʻi heʻenau ʻilo ki he ongoongoleleí, ka naʻá Ne talaʻofa kapau te nau tali Ia, te nau “tupulaki ʻi he angaʻofa pea ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní” (T&F 50:40) pea te nau hoko ʻi ha ʻaho ʻo taha mo e Tamaí pea mo e ʻAló (vakai, T&F 50:43). Naʻe fakamanatu ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki he Kāingalotú ke ʻoua te nau lotosiʻi ʻi he tuai e tupulaki fakalaumālié:

“ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono tali ʻe he ʻEikí ʻa e fakalakalaka māmālié, ka ʻokú Ne fokotuʻu mai foki ia. ʻOku pehē ʻe he ngaahi fakahā fakalangí: ‘Ko e fānau iiki ʻa kimoutolu, pea ʻoku ʻikai te mou malava ke kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he taimí ni’ (T&F 50:40); ‘te u tataki atu ʻa kimoutolu’ (T&F 78:18). Hangē pē ko e faʻa hoko mai e fakahā fakalangí ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, mo e akonaki ki he akonakí, ko ha kihiʻi meʻa ʻi heni pea mo ha kihiʻi meʻa ʻi hená, te tau fakalakalaka fakalaumālie māmālie pehē pē (vakai, T&F 128:21; 98:12).

“ʻOku totonu ke tau feinga ke tau hoko ʻo ʻaloʻofa lahi ange ʻʻi he fakalau ʻa e taimí’ kae ʻikai vakai ki heʻetau ngaahi taʻemalavá koeʻuhí ko e ʻikai ke tau haohaoa vave ʻo hangē ko e ʻulungaanga ʻo e ʻaloʻofá. Naʻa mo e faivelenga kakató, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ʻi ai ha ngaahi ʻamanaki taʻetotonu. ʻE lava ke ʻiloʻi moʻoni ʻe ha tokotaha fakalakalaka, neongo ʻene tōnounoú, ʻoku tali ʻe he ʻEikí ʻene tōʻonga moʻuí neongo e taukakapa e meʻa ke aʻusiá (Men and Women of Christ [1991], 23).

Paaki