‘Inisititiuti
Vahe 2: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1


Vahe 2

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he aʻu ki Nōvema 1831, kuo foaki ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakahā ʻe 60 tupu ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá maʻá e lelei ʻo e Siasí mo e kāingalotú fakafoʻituitui. Ke fakafaingofuaʻi ʻa hono lau ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fakahaá ni, naʻe fakakaukau e kau taki ʻo e Siasí ke pulusi ia ko ha tohi ʻa ia naʻe ui ko e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú. ʻI he ʻaho 1 ʻo Nōvema 1831, naʻe fai ai ʻe he Palōfitá ha konifelenisi maʻá e kaumātuʻá ʻi he ʻapi ʻo Sione mo ʻĀlisi (pe ʻElesā) Sionisoní ʻi Hailame, ʻOhaiō, lolotonga ʻení naʻe feinga ha kōmiti ʻo e kaumātuʻá ʻa ia naʻe kau ai ʻa Sitenei Likitoni, ʻŌliva Kautele, mo Uiliami E. Makalelini ke hiki ha talamuʻaki ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú, ʻa ia naʻe ʻikai ola lelei hono fakahokó (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents Volume 2, July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 104). Hili ʻenau feinga ko iá, naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1. Naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí, “Ko [e fakahā ko] ʻení … [ko] ʻeku talamuʻaki ki he tohi ʻo ʻeku ngaahi fekaú” (T&F 1:6). Naʻá Ne fakahā foki ʻe fanongo ʻa e kakai kotoa pē ki Heʻene “lea ʻo e fakatokangá” (T&F 1:4) pea ko kinautolu ʻoku nau taʻe fie tokanga ki Hono leʻó mo e ngaahi lea ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ʻe motuhi atu ʻa kinautolu mei he kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamoʻoni ʻa e ʻEikí ko e ngaahi fakahā naʻe foaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku moʻoni pea fekauʻi ʻa Hono kakaí ke nau fekumi ki ai.

Sepitema 1831Naʻe hiki ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita mei Ketilani ki Hailame, ʻOhaiō.

Nōvema 1831 Naʻe fili ʻe ha konifelenisi ʻo e kaumātuʻá, ke pulusi ha tatau ʻe 10,000 ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú.

1 ʻo Nōvema, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1.

20 ʻo Nōvema, 1831Naʻe mavahe ʻa ʻŌliva Kautele mo Sione Uitemā ki Mīsuli mo e ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú ke paaki.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he ʻaho 1 ʻo Nōvema, 1831, naʻe fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha konifelenisi makehe ʻo ha kaumātuʻa ʻe toko 10 ʻi Hailame, ʻOhaiō, ke aleaʻi hono fakatahatahaʻi mo hono pulusi ʻo e ngaahi fakahā kuó ne ʻosi maʻú. ʻI he fokotuʻu ke pulusí, ʻe lava ke maʻu ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí pea te nau tuʻu ko ha fakamoʻoni ki he māmaní kotoa kuo toe kamata ke fakahā mai ʻe he ʻOtuá Hono finangaló ki Heʻene fānau ʻi he māmaní.

Naʻe loto e kau fakatahá lolotonga e konifelenisí ke paaki ha ngaahi tatau ʻe 10,000 ʻo e ngaahi fakahā kuo fakatahatahaʻí (naʻe toki holoki e fika ko ʻení ki ha tatau ʻe 3,000) ʻi ha voliume ʻe taha ʻa ia ʻe fakahingoa ko e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú. Naʻe kole ai ki ha kōmiti ʻo ha kaumātuʻa ke nau hiki ha talamuʻaki ki he tohí. ʻI he taimi naʻe ʻoatu ai ʻe he kōmití ha tatau fakaangaanga ʻo e talamuʻakí, naʻe ʻikai tali ʻe he kulupu naʻe fakatahataha maí ʻa e tatau ko iá pea nau kole ange ki he Palōfitá ke kole ki he ʻEikí ha fakahinohino. “Hili e punou [ʻa Siosefa Sāmita] ʻo lotu mo e kaumātuʻá, naʻe ‘tangutu [ʻa Siosefa] ʻi he veʻe luvá,’ ʻo tala-kae-tohi ʻa e talamuʻakí ‘ʻo fakatatau ki he Laumālié,’ kae hoko ʻa [Sitenei] Likitoni ko ha tangata tohi. [Naʻe manatuʻi ʻe Uiliami E. Makalelini], ‘ʻe lau mai ʻe Siosefa ha ngaahi sētesi pea hiki ia ʻe Sitenei, peá ne lau leʻo lahi leva ia, pea kapau ʻe tonu, ʻe hoko atu hono lau mai ʻe Siosefa ha ngaahi meʻa lahi ange’” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2, July 1831–January 1833, 104). Naʻe pulusi e fakahā ko ʻení ko e talamuʻaki ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú he 1833 pea kuo hoko ʻeni ko e vahe 1 ʻo ʻetau tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

ʻĪmisi
Mape Fika 5: Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:1–23

ʻOku maʻá e kakai kotoa pē e leʻo fakatokanga ʻo e ʻEikí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:1. “Tokanga mai, ʻa kimoutolu ʻa e kakai ʻo hoku siasí”

Naʻe kamata e fakahā ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1 ʻaki hano fekau ki Hono kakaí ke nau tokanga. ʻOku ʻasi tuʻo 69 e foʻi lea tokangá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē “ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he lea faka-Hepelū ʻo e Fuakava Motuʻá ʻa e foʻi lea tatau ki he tokanga (ki he ʻEikí) mo e talangofua (ki Heʻene folofolá)” (“Listen to Learn,” Ensign, May 1991, 24). Te tau toki lava pē ʻo kalofi e ngaahi fakamaau ʻe hoko ki he māmaní ʻi heʻetau tokanga, pe talangofua ki he ʻEikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:2. “ʻOku fakaongo atu ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ki he kakai kotoa pē”

Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻoku ʻikai fakataumuʻa pē ʻEne ngaahi folofolá mo e fakatokangá ki he kakai ʻo Hono Siasí ka ki he kakai kotoa pē. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻa e founga ʻe hiki hake ai e leʻo fakatokanga ʻo e ʻEikí ki he kakai kotoa pē ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai ke u tui … ʻe mahuʻinga ke ongoʻi ʻe he loto kotoa pē pea ke fanongo ʻa e telinga kotoa pē ʻi he moʻui ko ʻení. Ka ʻo kapau ʻoku teʻeki ke nau ongoʻi, kapau ʻoku teʻeki aʻutaki atu e faingamālie ko ʻení kiate kinautolu ʻo fakafou ʻi he malanga ʻa e kau ʻEletaá pea fakafou ʻi he ngaahi meʻa kuo pulusi ʻi he folofola ʻa e ʻEikí kuo tuku atu ʻo fakafou ʻi he fakahaá, ʻe aʻu atu ʻa e faingamālié kiate kinautolu pea kuo pau ke nau fanongo ki ai ʻi he maama fakalaumālié.

“Ko ia ʻoku taumuʻa ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene manavaʻofá mo e ʻaloʻofá ke ʻomi e ngaahi moʻoni ko ʻeni ʻo e Ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ki he laumālie kotoa pē ʻoku moʻui pe mate. ʻI he founga ko ʻení ʻe ongoʻi ai ʻe he loto kotoa pea fanongo ʻa e telinga kotoa” (ʻi he Conference Report, Oct. 1931, 16).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:8–9. Fakamaʻu ʻa e “kau taʻetuí mo e kau angatuʻú”

ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau tali e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí e ngaahi ouau fakamoʻuí, pea maʻu ʻe kinautolu ʻoku talangofua maʻu ai pē ki he ngaahi fekaú ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, T&F 14:7; 20:25, 29). Ko e kau faiangahala ʻoku nau fakafisi ke tui pe fili ke fakafepaki ki he maama ʻo e ongoongolelei kuo nau maʻú, te nau fua e tautea ʻo ʻenau talangataʻá (vakai, T&F 133:71–72).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:14. “Tokanga ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló”

Naʻe fakatokanga e ʻEikí ko kinautolu ʻoku ʻikai tokanga ki Hono leʻó mo e ngaahi lea ʻa ʻEne kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ʻe “motuhi atu” kinautolu mei he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ʻa e “motuhi atú” ki hono fakamāvahevaheʻi mei he mālohi, ivi tākiekina, mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá pea aʻu pē ʻo motuhi mei Hono ʻaó. Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki he tāpuaki ʻo e tokanga ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá: “Ko e taimi kotoa pē ʻi heʻeku moʻuí naʻá ku fili ai ke fakatoloi hano muimuiʻi ʻo ha akonaki fakalaumālie pe te u fakakaukau ʻoku ʻikai ʻuhinga mai ia kiate au, ne u ʻilo ai kuó u ʻi he hala ʻo e faingataʻá. Ko e taimi kotoa pē kuó u fakafanongo ai ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá, ongoʻi hono fakapapauʻi mai ia ʻi he lotu, pea toki muimuiʻi iá, ne u ʻiloʻi kuó u laka atu ki he malú” (“Finding Safety in Counsel,” Ensign, May 1997, 25).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau tokanga kei taimi ai ki he faleʻi fakaepalōfitá: “ʻOku ʻikai ko ha kiʻi meʻa siʻisiʻi … ke ʻi ai ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotolotongá. ʻOku hoko ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga mo fakaofo ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau fakafanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻoku ʻomi kiate kitautolu ʻo fakafou ʻiate iá. … ʻI heʻetau fanongo ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ʻoku fakahā mai ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke fakalotolahi mo taimi tonu ʻetau talí. Kuo fakahaaʻi ʻe he hisitōliá ʻoku ʻi ai ʻa e malu, nonga, tuʻumālie, mo fiefia ʻi hono tali e faleʻi fakaepalōfitá ʻo hangē ko Nīfai ʻi he kuonga muʻá: ‘Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí’ (1 Nīfai 3:7)” (“His Word Ye Shall Receive,” Ensign, May 2001, 65).

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Kalo F. Makongikī, tokoni ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻa e mahuʻinga ʻo e tokanga ki he ngaahi akonaki fakaepalōfitá neongo ʻene ngali faingataʻa pe taʻemanakoá:

“ʻOku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú kotoa pea finangalo ke nau ʻilo pea maʻu e mahino ki Heʻene palani ʻo e fiefiá. Ko ia ai, ʻokú Ne ui ha kau palōfita, ko kinautolu ia kuo fakanofo ʻi he mālohi mo e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻui ʻo ʻEne fānaú. …

“ʻOku tau fakafanongo ki he lea fakapalōfitá neongo ʻene ngali taʻe ʻuhinga, faingataʻa, mo taʻe fakafiemālié. Fakatatau ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e māmaní, ʻe malava ke ʻikai ongoongoa, hala fakapolitikale, pe taʻe tali fakasōsiale ʻa e muimui ia ki he palōfitá. Ka ʻoku tonu maʻu pē ʻa e muimui ʻi he palōfitá. …

“ʻI heʻetau talangofua ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ʻoku tau langa ai hotau ʻapí mo ʻetau moʻuí ʻi ha fakavaʻe pau taʻengata, ‘ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá’ [Hilamani 5:12]” (“Moʻui ʻo Fakatatau mo e Lea ʻa e Kau Palōfitá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2014, 77–79).

ʻĪmisi
the Sacred Grove

Ko e Vao ʻAkau Tapú, ofi ki Palemaila, Niu ʻIoké, ʻa ia naʻe mamata ai ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820 (fakafuofua e laʻitaá ki he taʻu 1926)

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:16. “ʻOku ʻaʻeva ʻa e tangata taki taha ʻi hono hala pē ʻoʻona, pea fakatatau ki he tatau ʻo hono ʻotua ʻoʻoná”

Hangē ko hono lekooti ʻi he talateu naʻe ueʻi fakalaumālie ki he ngaahi fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ha niʻihi ʻo e ngaahi tūkunga taʻemāʻoniʻoni mo hala ʻi he māmaní koeʻuhí ko e “ʻaʻeva ʻa e tangata taki taha ʻi hono hala pē ʻoʻona, pea fakatatau ki he tatau ʻo hono ʻotua ʻoʻoná” (T&F 1:16). Naʻe fakatātaaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e founga ʻoku fakahoko ai ia ʻe he kakai ʻo e ʻaho ní:

“ʻI he ngaahi sosaieti ko ia ʻoku nofo ai hotau tokolahí, kuo laka hake he toʻu tangata ʻe tahá ʻa hono liʻaki pea ʻikai paotoloaki e mapuleʻi ʻo e angamaʻá. Kuo nau akoʻi tokua ko e moʻoní ʻoku ʻikai ko ha meʻa pau ia pea ʻoku fili e tokotaha kotoa pē ʻa e meʻa ʻokú ne pehē ʻoku totonú. Ko e fakakaukau hangē ko e angahalá mo e halá kuo nau fakahalaʻi tokua ko e ngaahi ‘fakakaukau fakapoto pē.’ ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe he ʻEikí ʻo pehē, ‘Ka ʻoku ʻaʻeva ʻa e tangata taki taha ʻi hono hala pē ʻoʻona, pea fakatatau ki he tatau ʻo hono ʻotua ʻoʻoná’ (T&F 1:16).

“Ko hono nunuʻá, kuo mōlia ai e mapuleʻi kitá, pea tuku ai e ngaahi sosaietí ke nau feinga ke pukepuke ʻa e māú mo e anga fakaʻapaʻapá ʻaki e founga fakamālohi” (“Mapuleʻi ʻo e Angamaʻá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 106).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:16. “Pāpilone ko e lahí”

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa e māmani faiangahalá ko “Pāpilone ko e lahí” (T&F 1:16). Koeʻuhí ko e fakakakano mo e kovi ʻa Pāpilone ʻi he kuonga muʻá, pea koeuhí ko ha feituʻu ia naʻe tauhi pōpula ai e fānau ʻo ʻIsilelí, ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea Pāpiloné ʻi he folofolá ke ne fakafofongaʻi ʻa e angahalá mo e faiangahala ʻa e māmaní pea mo e pōpula fakalaumālie ʻe lava ke ne hilifaki ki he fānau ʻa e ʻOtuá (vakai, T&F 133:14).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita R. Sitouni ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa Pāpilone mo hono ivi tākiekina ʻi he kuonga ní ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai ha fonua ʻi he kuongá ni ʻe tatau mo Pāpiloné. Naʻe hoko ʻa Pāpilone ʻi he taimi ʻo e kau ʻIsileli he kuonga muʻá, ko ha fonua naʻe fakakakano, faiangahala, mo kovi. Ko e fale mahuʻinga taha ʻi he fonuá ko ha temipale ki ha ʻotua loi, ʻa ia ʻoku tau faʻa ui ko Pelí. …

“Ka neongo ia, ʻoku lahi e ngaahi fonua ʻoku hoko ai ʻa e fakakakanó, koví, faiangahalá, mo e moihū ki he ngaahi ʻotua loí, ʻo tatau pē lalahi mo e iiki, ʻi he funga ʻo e māmaní. …

“Kuo tokolahi fau ha kakai he māmaní kuo nau faʻifaʻitaki ki Pāpilone ʻo e kuonga muʻá, ʻaki ʻenau ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala pē ʻonautolú pea muimui ki ha ʻotua ‘ʻa ia ko hono tataú ʻoku hangē ko e māmaní’ [T&F 1:16]” (“Zion in the Midst of Babylon,” Ensign pe Liahona, May 2006, 90–91).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:17. Teuteuʻi ʻo e māmaní ki he “fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko maí”

Naʻe ui ʻe he ʻOtuá e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha kikite fakalangi, ke tokoni ki hono teuteu ʻo e māmaní ki he “fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní” (T&F 1:17). Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, te tau lava ʻo fakaʻehiʻehi mei he fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻaki ʻetau tokanga ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá: “Kapau te tau fanongo ki he kau palōfita ʻo e kuonga ko ʻení, ʻe fetongi ʻe he ʻofa ki he masivá mo e paeá ʻa e tukuhausiá. Te tau hao ai mei he ngaahi palopalema mamafa mo fakamate ʻo e moʻui leleí ʻi he talangofua ki he Lea ʻo e Potó mo e ngaahi fono ʻo e haohaoa fakasekisualé. ʻE tāpuekina kitautolu ʻi hono totongi ʻetau vahehongofulú pea te tau maʻu ha meʻa feʻunga ki heʻetau ngaahi fie maʻú. Kapau te tau muimui ki he faleʻi kuo ʻomi ʻe he kau palōfitá, te tau lava ʻo maʻu ha moʻui fakamatelie ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha mamahi mo ha fakaʻauha taʻeʻuhinga. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni he ʻikai ke tau faingataʻaʻia. Kuo pau ke tau aʻusia ia. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni he ʻikai ke ʻahiʻahiʻi kitautolu. ʻE ʻahiʻahiʻi kitautolu, he ko e konga ʻeni ʻo ʻetau taumuʻa he māmaní. Ka ʻo kapau te tau fakafanongo ki he faleʻi ʻa hotau palōfitá, te tau hoko ʻo mālohi ange pea lava ke matuʻuaki ʻa e ngaahi sivi ʻo e moʻui fakamatelié. Te tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí mo e fiefiá” (“Hear the Prophet’s Voice and Obey,” Ensign, May 1995, 17).

ʻĪmisi
I Saw a Light

Ne u Mamata ki ha Maama, tā ʻe Jon McNaughton. Fakatātā ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, ʻi he taimi naʻe hā ai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ki he talavou ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene lotú

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:24–33

Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ha mālohi kia Siosefa Sāmita ke ne liliu e Tohi ʻa Molomoná mo fokotuʻu Hono Siasi moʻoní

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:24. “Naʻe ʻoange ia ki heʻeku kau tamaioʻeikí ʻi heʻenau vaivaí”

Ne folofola e ʻEikí naʻá Ne foaki ʻa e ngaahi fekaú mo e fakahaá ki Heʻene kau tamaioʻeikí “ʻi heʻenau vaivaí, ʻo fakatatau mo ʻenau leá” (T&F 1:24). ʻI hono fakamatalaʻi e natula ʻo e fakahā ʻoku ʻomi ʻe he kau talafekau fakalangí ki he kakai tangata mo e fefine fakamatelié, naʻe akoʻi ai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–1877) ʻo pehē: “ʻOku ʻi he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá ha tokāteline mo ha tefitoʻi moʻoni; ka ʻoku taʻemalava ke maʻu ʻe he kakai ʻoku nau tukuhāusia, vaivai, taʻeʻiloa, mālualoi mo faiangahala fakalaumālié ha fakahā mei he Mafimafí ʻi hono tuʻunga haohaoa kakató. Kuo pau ke Ne folofola mai ʻi ha founga ʻe lava ke mahino ai kiate kitautolú” (“Discourse,” Deseret News, Aug. 1, 1855, 162).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Mālini K. Sieniseni ʻo e Kau Fitungofulú, ʻo pehē “hangē naʻe pehē [ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá] ko e tohi ʻo e ngaahi fakahaá ko ʻene ngāue lelei taha ia ʻi heʻene feinga ke maʻu ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene afeitaulalo ke fetuʻutaki mo e tangatá ʻi he meʻa naʻe ui ʻe Siosefa ko e ‘lea kākā, maumau, movetevete pea mo e lea taʻehaohaoa’ ʻa e tangatá” (“The Joseph Smith Papers: The Manuscript Revelation Books,” Ensign, July 2009, 49).

Naʻe fakaangaʻi ʻe ha niʻihi ʻo e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí e lea ʻo e ngaahi fakahaá, ʻi he ʻikai mahino naʻe ʻikai ʻuhinga e moʻoni ʻo e ngaahi akonaki ʻi aí ki he sipelá, fakaʻilonga leá, pe kalamá. ʻI hono teuteu e ngaahi fakahaá ke pulusí, naʻe fakahoko ʻe Siosefa Sāmita, mo ha niʻihi kehe ʻi he malumalu ʻo ʻene fakahinohinó, ha ngaahi liliu mo ha ngaahi fakatonutonu ki ha niʻihi ʻo e ngaahi léa ko ha feinga ke fakamahinoʻi e fakalea mo e taumuʻa ʻo e ngaahi fakahaá.

ʻI Nōvema 1831, naʻe fakahā ai ʻi ha konifelenisi ʻa e Siasí “ʻoku fakatonutonu ʻe Siosefa Sāmita ko e Siʻí e ngaahi fehalaaki ʻa ia ʻokú ne ʻiloʻi ʻo fakafou ʻi he Laumālie māʻoniʻoní lolotonga hono toe vakaiʻi e ngaahi fakahaá [mo e] ngaahi fekaú [kae] pehē foki ki he kakato ʻo e ngaahi folofolá” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 123).

Ka neongo ia, naʻe mahino ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe lava pē ke toe liliu pe fakalahi e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí ʻi he hokohoko atu ke fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne moʻoní (vakai, Gerrit Dirkmaat, “Great and Marvelous Are the Revelations of God,” Ensign, Jan. 2013, 47).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:29. Naʻe fakafaingofuaʻi ʻe he ʻEikí hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita mei he ʻāngelo ko Molonaí ʻa e lekooti fakakuonga muʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:29 ko e “lekooti ʻo e kau Nīfaí.” ʻI he taimi naʻe tuku mai ai e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he Palōfita kei talavoú ha lea fakafonua makehe mei he lea faka-Pilitāniá. Ko ia ai, ko ʻene malava ke liliu e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻafoaki ia ʻo e ʻaloʻofá naʻe foaki mai ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá (vakai foki, T&F 5:4; 135:3).

ʻĪmisi
Hill Cumorah

Ko e Moʻunga ko Komolá (ʻi mui), ofi ki Palemaila, Niu ʻIoke, ʻi he feituʻu naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti fakakuonga muʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná (fakafuofua e laʻitaá ki he taʻu 1907)

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30. ʻE “ʻomi [ʻa e Siasí] mei he kakapú”

Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ha mālohi ki Heʻene kau tamaioʻeikí ke nau fokotuʻu Hono Siasí pea ke “ʻomi ia mei he kakapú” (T&F 1:30). Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko ʻení:

“ʻOku fetongi ʻe he māmá ʻa e kakapu ʻo e kuohili ʻo e Siasí. ʻOku ʻuhinga ʻa e kakapú ki he meʻa ‘ʻoku ʻikai angamahení’ pea ‘puli mei he uhouhonga ʻo e ngāué’: ko ia ai, ʻoku ʻikai faʻa mahino ʻa e meʻa ʻoku kakapú.

“Naʻe folofola e ʻEikí ʻo fakamatalaʻi e founga te Ne ʻomi ai ʻEne ngāue ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ‘mei he kakapú, pea mei he fakapoʻulí.’ (T&F1:30; vakai foki, 1 Nīfai 22:12; 2 Nīfai 1:23; 27:29.) Ko ia ai, hangē ko hono kikiteʻí, ʻoku hoko ʻa Kalaisi mo ʻEne ngāué ko ha maama he ʻikai toe lava ke fūfuuʻi. (Vakai, T&F 14:9.)” (“Out of Obscurity,” Ensign, Nov. 1984, 8).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30. “Ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa”

Naʻe fakamoʻoniʻi mahino ʻe he ʻEikí ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e “siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní” (T&F 1:30). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha ʻuhinga ʻe taha ʻoku hoko ai ia ko e Siasi moʻoni pē tahá:

“ʻI heʻetau hikinima ko ia ʻo poupouʻi [ʻa e palōfitá mo e kau taki māʻolunga kehé], kuo tau mātā mo ongoʻi ai ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni mo moʻui ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. …

“Ko e Siasi moʻoni pē ʻeni ʻe tahá, he ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e Siasí ni pē ʻe taha kuo fakafou mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ke fakamaʻu ʻi māmani pea mo langi ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai he kuonga ʻo e ʻAposetolo ko Pitá. Naʻe toe fakafoki mai e ngaahi kī ko iá kia Siosefa Sāmita, pea fakamafaiʻi ia ke ne foaki ki he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá” (“Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻui,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 20).

Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e founga ʻoku moʻoni mo moʻui fakatouʻosi ai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo pehē: “Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e ‘siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa’ (T&F 1:30). ʻOku moʻoni ʻa e Siasi ko ʻeni ne toe fakafoki maí he ko e Siasi ia ʻo e Fakamoʻuí; ko Ia ʻa e ‘halá, mo e moʻoní pea mo e moʻuí’ (Sione 14:6). Pea ko e Siasi ʻoku moʻui tupu mei he ngaahi ngāue mo e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau monūʻia ke moʻui ʻi ha kuonga ʻoku māmani ai e lakanga fakataulaʻeikí, pea tau lava ʻo maʻu ai e Laumālie Māʻoniʻoní” (“Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2010, 97).

Koeʻuhí ko e Siasí ko ha siasi moʻui, ʻoku tataki mo fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku hokohoko atu ke tupulaki mo fakafenāpasi ki he ngaahi tūkunga feliliuaki ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻi ha ngaahi fakahā hokohoko mei he ʻOtuá ki Heʻene kau palōfitá. ʻOku ʻikai ʻuhinga e folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakahā ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e siasi moʻoni mo moʻui pē tahá, ʻoku ʻikai maʻu ʻe he ngaahi siasí kehé ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ke pehē ʻoku ʻikai ha moʻoni ʻi he ngaahi siasi kehé hono kotoa. ʻOku nau maʻu ha moʻoni ʻe niʻihi—pea ko e niʻihi ʻoku nau maʻu ha ngaahi moʻoni lahi. ʻOku nau maʻu ha anga faka-ʻOtua. ʻOku faʻa faivelenga e kau faifekaú mo hono kau muimuí, pea ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau fakahoko lelei e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e tui faka-Kalisitiané. Ka neongo iá, ʻoku ʻikai ke kakato. Fakatatau ki Heʻene fakahaá, ‘… ʻoku nau akoʻi ko e ngaahi tokāteline ʻa e ngaahi fekau ʻa e tangatá, ʻoku nau maʻu hono ngeʻesi ʻo e lotú, ka ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa hono mālohí.’ [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:19.] …

“ʻOku ʻikai ke tau pehē ʻoku hala [ʻa e ngaahi siasi kehé] ka ʻoku tau pehē ʻoku ʻikai ke nau kakato. Kuo fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻiate kitautolu ʻa e mālohi mo e mafai ke ngāue kiate Iá. ʻOku ʻi he siasí ni ʻa e mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí” (“The Only True and Living Church,” Ensign, Dec. 1971, 40–41).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:31–33. “ʻIlonga ia ʻoku fakatomala pea fai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí”

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:31–33, naʻe fakahā mahino ʻe he ʻEikí ʻEne fakakaukau ki he angahalá. Naʻá Ne tānaki atu ʻi he ʻaloʻofa ki Heʻene fakahaá ʻa e talaʻofa ʻo e fakamolemolé maʻanautolu ʻoku fakatomala mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e founga ʻoku tokoni ai e talangofua ki he ngaahi fekaú ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá: “ʻOku fakamamafaʻi ʻe he veesi folofola ko iá [T&F 1:31–32] he ʻikai fakalaloaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e faiangahalá ka te Ne fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha faiangahala ʻoku fakatomalá koeʻuhí ko ʻEne ʻofa haohaoá. ʻOku toe akoʻi foki ai ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he mahuʻinga ke tauhi ha fekau kuó ke maumauʻí, ka ʻi he talangofua ki he kotoa ʻo e ngaahi fekaú, te ke maʻu ai ha mālohi mo ha tokoni lahi ange ʻi he hala ki he fakatomalá” (“To Be Free of Heavy Burdens,” Ensign pe Liahona, Nov. 2002, 87).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:34–39

ʻOku moʻoni ʻa e folofola mo e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea “ʻe fakamoʻoniʻi [ia] hono kotoa”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:37. “Fakatotolo ʻi he ngaahi fekau ko ʻení, he ʻoku moʻoni [ia]”

Naʻe folofola e ʻEikí ʻo fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ngaahi fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo folofola ki Hono Kāingalotú ke nau “fakatotolo ʻi he ngaahi fekau ko ʻení” (T&F 1:37). Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻo pehē: “ʻOku foaki mai ʻa e tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki he Kāingalotu ʻo e Siasí koeʻuhí ko ʻenau ngaahi ngāué mo ʻenau moʻui fakaʻahó” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 143).

ʻĪmisi
title page of the Book of Commandments

Ko ha tatau ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekau ʻi he 1833 naʻe tauhi ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38. “ʻI hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí”

ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi folofolá mo e fakatokangá ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fili mo uiuiʻí. ʻI he taimi ʻoku lea ai e kau palōfitá ko ha kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo fakamafaiʻi, ʻoku hangē pe ia ko e folofola hangatonu mai ʻa e ʻEikí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo pehē: “Kuó u ʻilo ʻi heʻeku ngāué ko kinautolu kuo hē pea puputuʻú ko kinautolu ia ʻoku faʻa … ngalo maʻu pē ko e taimi ʻoku lea ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha leʻo ʻe tahá, ko e leʻo ia ʻo e ʻEikí ʻi he taimi ko iá. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻEikí, ‘Neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē’ [T&F 1:38]” (“Nofomaʻu ʻi he Vaká pea Piki ke Maʻu!” Ensign pe Liahona, Nōv. 2014, 90).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻa e founga ʻoku ʻiloʻi ai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí ʻa Hono leʻó:

“ʻE lava ke lea ʻaki pe fakaʻuhingaʻi ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ha tokāteline ʻo makatuʻunga ʻi ha fakahā kiate ia (vakai, sīpingá, T&F 138). ʻE lava foki ke fakahaaʻi mai e ngaahi fakamatala fakatokāteliné ʻi ha fakataha alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai, sīpingá, Fanongonongo Fakamafaiʻi Fika 2). ʻE faʻa kau he tālanga ʻa e fakataha alēleá hono fakakaukauʻi ha ngaahi folofola kuo fakamafaiʻi, ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí pea mo e founga ngāue he kuohilí. Ko hono aofangatukú … ʻoku ʻikai ko e kaveingá pē ke lototaha ʻa e kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá ka ko ha fakahā mei he ʻOtuá. Ko ha founga ʻeni ia ʻoku fakatou kau ki ai ʻa e fakapotopotó mo e tuí kae maʻu ʻa e fakakaukau pea mo e finangalo ʻo e ʻEikí.

“ʻI he taimi tatau pē ʻoku totonu ke manatuʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ke hoko e lea kotoa pē ia ʻoku fai ʻe ha taki faka-Siasi, ʻo tatau pē kuo hilí pe lolotongá, ko ha tokāteline. ʻOku angamaheni ʻaki pē ʻi he Siasí ʻa e mahino ko ia ka lea ha taki ʻi ha meʻa ʻoku hoko, ʻokú ne faʻa fakafofongaʻi pē ʻe ia ha fakakaukau fakafoʻituitui naʻe fakakaukauʻi fakalelei, ka naʻe ʻikai ʻuhinga ia ko ha meʻa pau pe haʻisia fakakātoa ki ai ʻa e Siasí. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘ʻoku toki palōfita pē ha palōfita he taimi [ʻoku] anga fakapalōfita aí’ [Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 5:265]” (“Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 88).

Paaki