‘Inisititiuti
Vahe 9: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20–22


Vahe 9

Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 20–22

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ke fokotuʻu ʻa Hono Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830. Neongo ko e fakahā ko ʻeni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20, naʻe lekooti ia ʻi he hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí, kae mahalo ne fakahā mai hano konga ʻi Sune ʻo e 1829. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he fakahā ko ʻení ʻa e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, fokotuʻutuʻu mai e ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo ʻomi ha ngaahi fakahinohino ki he ouau ʻo e papitaisó mo e sākalamēnití.

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí, ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21. ʻOku hā ai naʻe fili ia ʻe he ʻEikí ke ne hoko ko ha palōfita, tangata kikite, mo e taki ki he Siasi kuo toe fakafoki maí pea naʻá Ne naʻinaʻi ai ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tokanga ki he ngaahi lea ʻa e Palōfitá. Hili pē hono fokotuʻu ʻa e Siasí, naʻe fehuʻia ʻe ha kakai ʻe niʻihi pe ʻe fie maʻu nai ke toe papitaiso ʻa kinautolu ne nau ʻosi papitaiso kimuʻa ʻi he ngaahi siasi kehé kae lava ke nau hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi kuo fakafoki maí. Naʻe fehuʻi ʻe Siosefa ki he ʻEikí peá ne maʻu ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22, ʻa ia naʻe akoʻi ai ʻe he ʻEikí kuo pau ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafai totonú.

Fakaʻosinga ʻo Māʻasi 1830Naʻe kakato ai ʻa hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

6 ʻEpeleli, 1830Naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasí ʻi Feieti, Niu ʻIoke.

6 ʻEpeleli 1830Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21.

Hili e ʻaho 6 ʻEpeleli, 1830Naʻe fakakakato mo lekooti ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20 (neongo ne ʻosi maʻu hano ngaahi konga ʻi ha ngaahi māhina kimuʻa ai).

16 ʻEpeleli, 1830Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22.

9 Sune, 1830Naʻe fakahoko ai ʻa e fuofua konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Feieti, Niu ʻIoke.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe lekooti ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ʻi Sune 1829, naʻe fekauʻi ia mo ʻŌliva Kautele ʻe he leʻo ʻo e ʻOtuá ke na fefakanofoʻaki kinaua ke hoko ko e kaumātuʻa ka fakamahinoʻi ange ʻoku totonu ke na fakatatali ʻa e ouaú kae ʻoleva ke fakataha honau kau takí ke fakahā honau loto ki aí ʻaki haʻanau fili (vakai, The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 326; vakai foki, T&F 128:21). Naʻe toe fekauʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ʻi Sune ke tokoni ki hono “langa hake [e siasi ʻo e ʻEikí]” (T&F 18:5) ʻaki ʻene fakafalala ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe fakaʻosiʻosi ʻi he taimi ko iá. Hili iá, naʻe fakatahatahaʻi ʻe ʻŌliva ha tohi naʻe ui ko e “Ngaahi Tefitoʻi Fakamatala ʻo e Siasi ʻo Kalaisí,” ʻa ia naʻe kau ai ha fakaikiiki ki he ngaahi ouaú, lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi ngāue ʻa e Siasí ʻo hangē ko ia ne hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 368–74). Mahalo ne fakataumuʻa ʻa e fakamatala ko ʻení ke tataki ʻa e kakai tuí kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi ʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí.

ʻĪmisi
loki ʻi ʻolunga ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ne toe langa foʻoú ʻi Feieti, Niu ʻIoké

Naʻe fakakakato ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ʻi Feieti, Niu ʻIoké, ʻa hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea naʻe ongona ai e leʻo ʻo e ʻOtuá (vakai, T&F 128:21)

Neongo ʻoku ʻikai ʻiloʻi pau e taimi naʻe maʻu ai fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20, ka naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e founga hono maʻu ʻo e fakahinohino fakalangí ʻo pehē: “Naʻe hokohoko atu hono ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi he founga ko ʻení ʻa e fakahinohinó kiate kimautolu ʻi he taimi kotoa, ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fatongia kuo tuku kiate kimautolú, pea mo e ngaahi meʻa lahi kehe, ne mau maʻu meiate ia ʻa e meʻá ni ʻi he Laumālie ʻo e Kikité mo e fakahaá; ʻa ia naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻemau maʻu ha fakamatalá, ka naʻá ne toe fakahā mai foki ʻa e ʻaho pau te mau toe fokotuʻu ai hono Siasí ʻi māmaní, ʻo fakatatau ki hono finangaló mo e fekaú” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 336; spelling standardized). Naʻe ʻiloa ʻa e fakahinohino ko iá ko e “Ngaahi Tefitoʻi Fakamatala mo e Ngaahi Fuakava ʻo e Siasi ʻo Kalaisí.”

Naʻe hiki ʻa e fakamatala kakato ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Fakamatalá mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he hili pē ʻa e fakataha hono fokotuʻu e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830, pea ʻomi ai ha vakai fakalūkufua ki he ngaahi tui ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí mo e ngaahi lakanga mo e ouau ʻi aí. ʻI he fuofua konifelenisi ʻa e Siasí naʻe fai ʻi he ʻaho 9 ʻo Sune, 1830 ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí, naʻe lau mo fakaʻaliʻali ai e Ngaahi Tefitoʻi Fakamatalá mo e Ngaahi Fuakavá ki he kāingalotú ke nau fakaʻatā ia (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 116–26). ʻI he ngaahi taʻu kimui aí, naʻe toutou liliu ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Fakamatalá mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia ʻoku hoko he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20, ʻo fakatatau ki he maʻu fakahā ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e faʻunga ʻo e Siasí. Hangē ko ʻení, naʻe toki tānaki atu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:65–67 hili ia hono fakahā ʻa e lakanga ʻo e taulaʻeiki lahí ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi Sune 1831 (vakai ki he ʻuluʻi vahe ʻo e T&F 52).

ʻĪmisi
Mape fika 3: Fakatokelau hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:1–36

ʻOku toe ʻomi e ngaahi meʻa ne hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pea fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
tafaʻaki ki tuʻa ʻo e ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ne toe langa foʻoú ʻi Feieti, Niu ʻIoké

Ko e ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ne toe langa foʻoú ʻi Feieti, Niu ʻIoké

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:1. “Ko e hopo hake ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení”

Hili e pekia ʻa e kau ʻAposetolo ʻi he kuonga muʻá, naʻe fai ha ngaahi liliu taʻefakamafaiʻi ki he faʻunga, tokāteline mo e ngaahi ouau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Hili ha laui senituli ʻo e hē mei he moʻoní, naʻe toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ongoongoleleí mo Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe kau ʻi hono fakafoki mai ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí ʻa hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830 . Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki he ikuʻanga ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ʻo pehē:

“Ne fakataha ʻa Siosefa Sāmita mo hono kaungā ngāué ʻi he kiʻi fale ʻakau ʻi he faama ʻa Pita Uitemaá ʻi he kolo lōngonoa ʻo Feieti ʻi Niu ʻIoké, ʻo fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Kalaisí.

“Kuo hoko ha meʻa fakaofo moʻoni talu mei he kamataʻanga feʻunga ko iá. Kuo maʻongoʻonga ʻa e hisitōlia ʻo e ngāué ni. Kuo kātekina ʻe hotau kakaí ʻa e mamahi kotoa pē. Kuo ʻikai faʻa mafakamatalaʻi ʻenau ngaahi feilaulaú. Kuo hulu fau ʻenau ngaahi ngāué ʻi he meʻa ʻoku tau ala tui ki aí. Ka kuo hoko ha meʻa nāunauʻia mei he feilaulau mo e ngāue maʻongoʻonga mo faingataʻá ni. ʻOku tau tuʻu he ʻahó ni ʻi he tumutumú pea lava ke tau vakai ki he ola ʻo e feilaulau mo e ngāue ko iá.

“Kuo tupulaki mei he kau mēmipa ʻe toko ono naʻe kamata ʻakí ki ha fuʻu fāmili lotu tokolahi. … Kuo tupu mei he kiʻi kolo lōngonoa ko iá ha kautaha ʻoku mafola atu he ʻahó ni ʻi ha puleʻanga ʻe 160 ʻo e māmaní. … ʻOku ʻi he lotoʻi Siasi ko ʻení ʻa e kāingalotu mei he fonua kehekehe ʻoku nau lea ʻaki ha ngaahi lea fakafonua kehekehe. Ko ha fakalakalaka fakaofo ia kuo teʻeki hoko kimuʻa. ʻI he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻú, kuo kamata ke hā mai ha sīpinga fakaʻofoʻofa ʻo e tupulaki ʻa e Siasí. ʻOku hāsino hono olá ʻi he moʻui ʻo ha kakai fiefia mo fakaʻofoʻofa. ʻOkú ne fakaʻilonga mai ha toe ngaahi meʻa fakaofo ʻe hoko mai ʻamui” (“The Church Goes Forward,” Ensign, May 2002, 4).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:1. Ko e Siasi ʻo Kalaisí

ʻI he taimi naʻe fokotuʻu fakalao ai ʻa e Siasi kuo toe fakafoki maí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830, naʻe ui ia ko e Siasi ʻo Kalaisí. ʻI he 1834, naʻe tali ʻi ha fakataha alēlea ʻa e Siasí e hingoa ko e Siasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke fetongi ʻaki e hingoa ʻo e Siasí. Naʻe faifai pea fakahā ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā ne fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ʻEpeleli 1838, ke ui Hono Siasí ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (vakai, T&F 115:4).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e taumuʻa mo e mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau feinga ki he hakeakiʻí:

“Ko e hakeakiʻí ko e taumuʻa ia ʻo e fononga fakamatelie ko ʻení, pea he ʻikai ke aʻu ki ai ha taha taʻe kau ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: ʻA ʻEne Fakaleleí, ngaahi ouaú, ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni fakahinohino ʻoku maʻu ʻi he Siasí.

“Ko e Siasí ʻoku tau ako ai e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá mo tali e ʻaloʻofa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻokú ne fakahaofi kitautolú. Ko e Siasí ʻoku tau fai ai ʻa e tukupā mo e fuakava ʻo e fāmili taʻengatá ʻoku hoko ko ʻetau paasipooti ki he hakeakiʻí. ʻOku fakaivia e Siasí ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ke ne teke kitautolu ʻi he ngaahi potutahi taʻe-pau ʻo e moʻui fakamatelié” (“ʻOku ʻi he Foheʻulí ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 27).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:2–16. Ngaahi meʻa ne hoko ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻĪmisi
fakatātā ʻo Siosefa Sāmita

Naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

ʻOku fakamanatu ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20 ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, naʻe ʻaʻahi ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita peá ne “maʻu ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá” lolotonga ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí (T&F 20:5). Naʻe hā ʻa e “ʻāngelo māʻoniʻoni” ko Molonaí kia Siosefa Sāmita pea fakahinohinoʻi mo “fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau ʻa ia naʻá ne ueʻi fakalaumālie hake iá” (T&F 20:6–7). Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita kimui ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá pea foaki kiate ia ʻa e “mālohi” mo e “ngaahi founga” ke liliu ʻaki e Tohi ʻa Molomoná (T&F 20:8). Naʻe maʻu ʻe he niʻihi kehe, hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, ʻa e fakapapau ʻo e tupuʻanga fakalangi ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai, T&F 20:10). ʻOku hā mahino ʻa hono fakafoki mai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono fakanofo ʻo Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ke na hoko ko e ongo fuofua kaumātuʻa ʻo e Siasí (vakai, T&F 20:2–3).

ʻOku toe fakamoʻoniʻi foki ʻe he fakahā ko ʻení ʻoku fokotuʻu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi Tapú (vakai, T&F 20:11; vakai foki, 1 Nīfai 13:40; Molomona 7:8–9). ʻIkai ngata aí, ʻoku toe fakamamafaʻi foki ʻe he fakahā ko ʻení ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻaki hono talaʻofa e moʻui taʻengatá kiate “kinautolu ʻe tali ia ʻi he tuí” mo fakamalaʻiaʻi ʻa “kinautolu ʻoku fakafefeka honau lotó ʻi he taʻetuí, mo liʻaki iá” (T&F 20:14–15).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:9. ‘Oku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa “hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí”

Naʻe fakaʻuhinga ʻe he ʻEikí ʻa e “kakato ʻo e ongoongoleleí” (T&F 20:9) ko e “fuakava kuó u ʻoatu ke toe fakafoki mai ʻa hoku kakaí, ʻa ia ʻoku ʻo e fale ʻo ʻIsilelí” (T&F 39:11). ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi fakahā lahi ʻokú ne fokotuʻu mai ʻoku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí (vakai, T&F 20:9; 27:5; 42:12; 135:3).

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni (1899–1994) ʻo pehē: “Kuo [fakahā ʻe he ʻEikí Tonu], ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ‘kakato ‘o e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí.’ (T&F 20:9.) ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ia ʻo pehē ʻoku ʻi ai ʻa e akonaki, mo e tokāteline kotoa pē kuo fakahā maí. Ka ʻoku ʻuhinga ia, ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kakato ʻo e ngaahi tokāteline ko ia ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻuí. Pea ʻoku akoʻi mahino mo faingofua ia, ke ʻilo mo e fānaú ki he ngaahi hala ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku maʻu mei he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi meʻa lahi ʻokú ne fakalahi ʻa ʻetau ʻilo ki he ngaahi tokāteline ʻo e fakamoʻuí. Kapau naʻe ʻikai ia, ʻe ʻikai mahinongofua mo mahuʻinga ha konga lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi folofola kehé” (“The Keystone of Our Religion,” Ensign, Jan. 1992, 5).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:17–36. “ʻOkú ma ʻilo ʻi he ngaahi meʻá ni”

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ʻi he ngaahi meʻá ni” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:17, ki he ngaahi moʻoni ʻoku tau ʻiloʻi ʻo fakafou ʻi he Tohi ʻa Molomoná (vakai, T&F 20:8–10). Kuo maʻu ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fakafou ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo hono Fakafoki Mai ʻo e kakato ʻo e ongoongoleleí, ha mahino lelei ange ki he ngaahi tokāteline ʻoku fekauʻaki mo hotau fakamoʻui fakatāutahá, kae tautautefito ki he tefitoʻi fatongia ʻo Sīsū Kalaisí ko hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni ‘Ēsela Tafu Penisoni ʻo pehē:

“ʻI he vahe uofulu ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku fakamatalaʻi nounou ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi veesi ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻa ia ʻoku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná. (Vakai, veesi 17–36.) ʻOku fakamatala ia ki he ʻOtuá, ngaohi ʻo e tangatá, Hingá, Fakaleleí, ko e hāʻele hake ʻa Kalaisi ki he langí, kau palōfitá, tuí, fakatomalá, papitaisó, Laumālie Māʻoniʻoní, kātakí, lotú, fakatonuhiaʻi mo e fakamāʻoniʻoniʻi tuʻunga ʻi he ʻaloʻofá, ʻofa mo e tauhi ki he ʻOtuá.

“Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻingá ni. Naʻe akoʻi ʻe ʻĒlone mo ʻĀmoni mo hona ngaahi tokoua ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi moʻoni tatau ko ʻení ki he kakai Leimaná (vakai, ʻAlamā 18:22–39), ʻa ia naʻa nau ʻi he ʻvanu fakapoʻuli tahá’ ( ʻAlamā 26:3). Hili hono tali ʻo e ngaahi moʻoni taʻengata ko ʻení, ʻoku fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻikai teitei hē e kau Leimana ko ia ne nau uluí. (Vakai, ʻAlamā 23:6.)

“Kapau ʻe akoʻi ki heʻetau fānaú mo e makapuná ʻa e ngaahi moʻoni tatau ko ʻení pea nau talangofua ki ai, te nau toe hē nai? ʻOku fie maʻu ke tau akoʻi kinautolu mei he Tohi ʻa Molomoná ʻi hotau tēpile kaí, lotofalé, ʻi honau veʻe mohengá, pea ʻi heʻetau ʻū faitohí mo e tā telefoní—ʻi heʻetau ʻekitivitī kotoa pē” (“A New Witness for Christ,” Ensign, Nov. 1984, 7).

ʻOku toutou fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea “ʻokú ma ʻilo” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:17–36 (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:17, 29, 30, 31, 35). ʻOkú ne fakahaaʻi ha laumālie ʻo e fakamoʻoni pea fakamanatu ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku fakafōtunga ʻe he ngaahi tefitoʻi tokāteline mahuʻinga ko ʻení ʻetau tuí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37–84

Ko e ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fatonga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo ʻomi ha fakahinohino ki he papitaisó mo e sākalamēnití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá?

Ke maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá ʻoku fie maʻu ia ke tau “ō mai mo e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala” (T&F 20:37). Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e ʻuhinga ke maʻu ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá: “Ko e mamahi faka-ʻOtuá ko ha meʻafoaki ia ʻa e Laumālié. Ko hano ʻiloʻi moʻoni ia kuo fakatupu houhau ʻetau ngaahi angafaí ki heʻetau Tamaí mo hotau ʻOtuá. Ko e ʻiloʻi pau mo e mahino ko ia naʻe fakatupu heʻetau angafaí ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ē naʻe ʻikai Haʻane angahalá, ko e lahi taha ʻi he taha kotoa peé, ke Ne kātekina ʻa e mamahí mo e faingataʻá. Naʻe fakatupu ʻe heʻetau ngaahi angahalá ke tautaʻa toto ʻi he ava kotoa ʻo Hono kilí. Ko e mamahi fakaʻatamai mo fakalaumālie moʻoni ʻeni naʻe lau ʻe he folofolá ko e ‘loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala’” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni [2014], 98).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:38. “Ko e ʻaposetoló ko ha kaumātuʻa ia”

ʻI he ngaahi taʻu kimuʻa ʻo e Siasi ne toe fakafoki maí, naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea ʻaposetolo ki he kaumātuʻa ne nau ngāue fakafaifekaú (hangē ko ʻení, vakai ki he folofola ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ʻi he T&F 18:9, 14). ʻOku toe ʻaonga foki ke fakatokangaʻi ko e taimi naʻe ʻomi ai ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20, naʻe teʻeki ke fakahā mai ʻa e lakanga ʻo e taulaʻeiki lahí ʻi he lakanga taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻOku fakaʻaongaʻi he taimí ni ʻa e hingoa “ʻEletā” ke fakamatalaʻi ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ʻoku ui ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono lakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. “Hangē ko ʻení, ʻoku ui ʻa e kau faifekau tangatá ko e kau ʻeletā. ʻOku toe ui foki mo ha ʻAposetolo ko ha ʻeletā, pea ʻoku feʻunga ke ui ʻa e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pe Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ʻaki ʻa e hingoa ko iá (T&F 20:38; 1 Pita 5:1)” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Kaumātuʻa,” scriptures.lds.org).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:38–59. Ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí ʻi he 1830, naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fatongia mo e ngaahi ngafa ʻo e kaumātuʻá, taulaʻeikí, akonakí mo e tīkoní. Talu mei he taimi ko iá, kuo fakahā mai ha toe fakaikiiki lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi lakanga ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ka ko e fakahinohino mahuʻinga ne ʻomi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:38–59 ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku totonu ke hoko atu hono ako ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí mo muimui ki aí. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e fie maʻu ke tau ʻiloʻi hotau fatongiá pea fakahoko ia ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé:

“ʻOku ʻikai ngata pē he hoko ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ko ha meʻafoakí, ka ko ha tufakanga ia ke ngāueʻi, ko ha tāpuaki ke langaki hake pea mo ha faingamālie ke faitāpuekina ai e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

“ʻE lava ke hoko fakalongolongo mai e ui ʻo e fatongiá ʻi hono tali ʻe kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí e ngāue ʻoku vahe mai ke faí. Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita, ko ha taki angavaivai mo lelei, ʻo pehē, ‘Ko ho ʻuluaki fatongiá keʻ iloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí peá ke toki fakahoko totonu leva ho uiuiʻí ʻi he ʻao ʻo ho kaungā ngāué ʻi he mālohi mo e ivi ʻo Hono Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻi ha founga ʻe fiefia ai e kakaí ke nau muimui ʻiate koe’ [ʻi he Conference Report, Apr. 1942, 14]” (“Do Your Duty—That Is Best,” Ensign pe Liahona, Nov. 2005, 59).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:75–79. Ko hono maʻu e sākalamēnití “ko e fakamanatu ʻo e ʻEiki ko Sīsuú”

Naʻe fakahoko e sākalamēnití ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, ko e ʻaho ia naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kāingalotu ʻo Hono Siasí ke nau “faʻa fakataha … ke kai ʻa e [sākalamēnití] ko e fakamanatu ʻo e ʻEiki ko Sīsuú” (T&F 20:75).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku hoko ai ko ha tāpuaki ke kau ʻi he ouau toputapu ko ʻení: “ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ongo lotu sākalamēnití ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e sākalamēnití ʻi hono kamata ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke tau lava ʻo ‘manatu maʻu ai pē kiate ia’ (T&F 20:77, 79). ʻOku mahino ʻoku kau ʻi hono manatuʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻa e manatu ki Heʻene Fakaleleí, ʻa ia ʻoku fakataipe ʻe he maá mo e vaí ʻa ʻEne mamahí mo e pekiá. Kuo pau ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e meʻa naʻá Ne fai maʻatautolú, he ka ne taʻe ʻoua ʻEne Fakaleleí mo e Toetuʻú, he ʻikai ha ʻuhinga ʻo e moʻuí. Ka ʻi Heʻene Fakaleleí mo e Toetuʻú, ʻoku ʻi ai leva e tuʻunga taʻengata mo fakalangi ʻe lava ke aʻusia ʻe heʻetau moʻuí” (“Ke Manau Maʻu Ai Pē Kiate Ia,” Liahona, ʻEpeleli 2011, 21).

ʻĪmisi
tafaʻaki ki loto ʻo e ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ne toe langa foʻoú ʻi Feieti, Niu ʻIoké

Loki ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ʻi Feieti, Niu ʻIoké, naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻe ala tokoni ai hono tauhi e fuakava ke manatu maʻu ai pē kia Sīsū Kalaisí ke tau fai ha ngaahi fili ʻoku lelei angé:

“ʻI he taimi ʻoku lōmekina ai kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa fakaʻahó, ʻoku fakanatula pē ke tau tokanga taha ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he momeniti ko iá. Ka ʻi heʻetau fai iá, ʻoku tau fai ai ha ngaahi fili taʻefakapotopoto, loto mamahi, pe siva e ʻamanakí. Koeʻuhí ko e natula fakahehema ko ʻeni ʻa e tangatá, kuo naʻinaʻi mai ʻa e kau palōfitá ke tau manatuʻi ʻa e fakakaukau ʻoku taʻengatá. Ko e toki taimi pē ia te tau lava ai ʻo foua lelei e moʻui fakamatelié. …

“ʻOku tokoni ʻa e sākalamēnití ʻi he Sāpate kotoa ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi talaʻofa lelei mo fakaofo ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau maʻu ʻa e meʻa faingofua mo ongoʻingofuá—ko ha meʻi mā mo ha meʻi vaí—ʻoku tau palōmesi ai ke manatu maʻu ai pē ki he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻongá. ʻOku fakafou ʻi he sākalamēnití ʻa ʻetau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá mo fakahā ʻetau loto-fiemālie ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. …

“ʻI he tokoni ʻa e sākalamēnití, ʻoku malava ai ke tau manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ha fakakaukau ʻoku taʻengatá” (“Maintaining an Eternal Perspective,” Ensign, Mar. 2014, 56, 59).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77. “Loto-fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo ho ʻAló”

ʻI heʻetau maʻu e sākalamēnití ʻi he moʻui tāú, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ke tau toʻo loto-fiemālie kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻo pehē:

“ʻOku lahi e ngaahi fakaʻuhinga kehekehe ʻo ʻetau fakamoʻoni ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. …

“… ʻOku tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso ai ʻi Hono huafá, ʻi he taimi ʻoku tau kau ai ki Hono Siasí mo fakahā ʻetau tui kiate Iá, pea mo e taimi ʻoku tau fai ai e ngāue ʻo Hono puleʻangá. …

“ʻOku mahuʻinga ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití ke ʻoua te tau fakamoʻoni ke tau toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fakamoʻoni ʻoku tau loto-fiemālie ke fai ia. (Vakai, T&F 20:77.) ʻOku fokotuʻu mai ʻe he foʻi moʻoni ko ia ʻoku tau fakamoʻoni pē ki heʻetau loto-fiemālié, kuo pau ke hoko ha meʻa kehe kimuʻa pea tau toki toʻo moʻoni kiate kitautolu e huafa toputapu ko iá ʻi he ʻuhinga mahuʻinga tahá. …

“ʻE lava ke mahino e loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí … ke pehē ko ha loto-fiemālie ia ke toʻo kiate kitautolu ʻa e mafai ʻo Sīsū Kalaisí. Fakatatau ki he ʻuhinga ko ʻení, ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau loto-fiemālie ke kau ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé, mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki maʻolunga taha ʻe lava ʻo maʻu ʻi he huafa mo e mafai ʻo e Fakamoʻuí, ʻi he taimi ʻokú ne fili ai ke foaki ia kiate kitautolú. …

“… ʻI he taimi ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau tukupā ke fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí. ʻOku tau fakahaaʻi ai ʻetau filí—ʻa ʻetau fakapapau ke faifeinga ki he—hakeakiʻí ʻi he puleʻanga fakaselesitialé” (“Taking upon Us the Name of Jesus Christ,” Ensign, May 1985, 80–82).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Hili e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ke fokotuʻu Hono Siasí, naʻe fakatahatahaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha kakai tui ʻe toko 60 nai ki he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ʻi Feieti, Niu ʻIoke ʻi he ʻaho Tūsite ko hono 6 ʻo ʻEpeleli, 1830. Naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e Siasí ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá pea fakatatau ki he ngaahi lao ʻo e siteiti ko Niu ʻIoké. Naʻe kau ʻi he fakatahá ha lotu, hikinimaʻi, fakanofo, tufaki ʻo e sākalamēnití, pea mo hono hilifakinima ʻo kinautolu ne papitaiso kimuʻá. Naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ʻi he fakataha ko ʻení, ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21

Kuo pau ke tokanga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki he ngaahi lea ʻa Siosefa Sāmitá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:1. Ngaahi fatongia ʻo Siosefa Sāmitá

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ki he kakai tui ne nau fakataha ʻi he ʻaho ne fokotuʻu ai ʻa e Siasí, ʻa e ngaahi uiuiʻi fakalangi kuo foaki ki Heʻene tamaioʻeiki kuo fakanofo ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻiloa ʻa Siosefa “ko ha tangata kikite, ko ha tangata liliu lea, ko ha palōfita, ko ha ʻaposetolo ʻa Sīsū Kalaisi, ko ha kaumātuʻa ʻo e Siasí” (T&F 21:1; vakai foki, T&F 107:91–92; 124:125; 127:12; 135:3). Naʻe fakafaikehekeheʻi ʻe he ngaahi fatongia toputapú ni ʻa Siosefa Sāmita mei he kau taki fakalotu kehe kotoa pē ʻi hono kuongá. Naʻe ʻikai ke hoko pē ʻa e palōfita maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ko ha ʻōfisa pule; ka naʻe fakamafaiʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne fokotuʻu e Siasi ʻo e ʻEikí pea mo ʻomi ʻa e folofola ʻa e ʻEikí kuo fakahaá.

ʻĪmisi
fakatātā hono fokotuʻu ʻo e Siasí

Naʻe fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830 ʻi Feieti, Niu ʻIoke.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:1. “ʻE tauhi ha lekooti ʻiate kimoutolu”

Naʻe fakamamafaʻi ʻa hono mahuʻinga ke tauhi ha lekooti ʻi he Siasí, ʻi he fakahā naʻe fai ʻi he fakataha ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Mālini K. Sieniseni ʻo e Kau Fitungofulú pea mo ha Faihisitōlia mālōlō ʻa e Siasí ʻoku kei tuʻu pē ʻi he ʻahó ni ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke tauhi ha lekōtí: “ʻOku taau e hisitōlia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí mo hono kakaí ke tau manatua kinautolu. ʻOku fakamuʻomuʻa ʻe he folofolá ʻa e hisitōlia ʻo e Siasí. Ko hono moʻoní, ko e konga lahi ʻo e folofolá ko e hisitōlia ʻo e Siasí. ʻI he ʻaho pē naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí, naʻe fekau ʻe he ʻOtuá kia Siosefa Sāmita, ‘Vakai, ʻe tauhi ha lekooti ʻiate kimoutolu’ [T&F 21:1]. Naʻe talangofua ʻa Siosefa ki he fekau ko ʻení ʻaki ʻene fili ʻa ʻŌliva Kautele, ko e kaumātuʻa hono ua ʻi he Siasí mo hono tokoní, ke hoko ko e fuofua faihisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku tau tauhi e ngaahi lekōtí ke tokoni ke tau manatuʻi, pea kuo tauhi ha lekooti ʻo e tupulaki mo e fakalakalaka ʻa e Siasí talu mei he taimi ʻo ʻŌliva Kautelé ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. ʻOku fakamanatu mai ʻe he lekooti fakahisitōlia makehe ko ʻení kuo toe fakaava ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi langí ke fakahā mai ʻa e ngaahi moʻoni ʻokú ne ui hotau toʻu tangatá ke ngāué” (“Remember and Perish Not,” Ensign pe Liahona, May 2007, 37).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–6. “He ke mou tali ʻene leá … ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē”

ʻOku tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí. ʻI ʻEpeleli 1830, naʻe fekau ki he kakai tui ʻa ia te nau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau “tokanga” ki he ngaahi lea mo e ngaahi fekau ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo hangē pē naʻe haʻu ia mei he fofonga ʻo e ʻEikí (vakai, T&F 21:4–5). Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā ʻe taha, ʻa e ʻuhinga ʻe lava ke lau ai ha palōfita ko e tangata lea ʻa e ʻOtuá: “ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia, pea ʻoku ʻikai te u tuli tonuhia; pea neongo ʻe mole atu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, ka ʻe ʻikai mole atu ʻa ʻeku leá, ka ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa, neongo pe ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (T&F 1:38).

Naʻe toe faleʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu te nau hoko ko e kāingalotu ʻo Hono Siasí ke nau tali e ngaahi lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē” (T&F 21:5). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻa e founga ʻoku kaunga ai ʻa e potufolofolá ni ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí he ʻaho ní: “Ko e maluʻi pē ʻoku tau maʻu ko e kāingalotu ʻo e siasí ni ko ʻetau fai pau ki he meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he Siasí ʻi he ʻaho ko ia naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí. Kuo pau ke tau ako ke tau tokanga ki he ngaahi folofola pea mo e ngaahi fekau ʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene palōfitá, ‘ʻo ka ne ka maʻu ia, pea ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni kakato ʻi hoku ʻaó; … ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē’ (T&F 21:4–5). ʻE ʻi ai e ngaahi meʻa ia ʻe niʻihi ʻe fie maʻu ki ai ʻa e kātakí mo e tuí. Mahalo he ʻikai te ke saiʻia koe ʻi he meʻa ʻoku ʻomai mei he maʻu mafai ʻo e Siasí. Mahalo ʻe fepaki ia mo hoʻomou ngaahi fakakaukau fakapolitikalé. Mahalo ʻe fepaki ia mo hoʻomou ngaahi fakakaukau fakasōsialé. Mahalo ʻe ʻikai ke lelei ia ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻi hoʻomou moʻui fakasōsialé. Ka ʻo kapau te mou fakafanongo ki he ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he faʻa kātaki mo e tui ʻo hangē pē ko ha lea ia mei he fofonga ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai ʻa e talaʻofa ‘ʻe ʻikai ke ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí, pea mo e lāngilangi ʻo hono huafá’ (T&F 21:6)” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī [2000], 100).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Hili ha taimi nounou mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe faingataʻaʻia ha niʻihi ne nau fie kau ki he Siasi ʻo Kalaisi ne toki fokotuʻu foʻoú ʻi he fie maʻu ko ia kuo pau ke nau toe papitaisó. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē: “Naʻe ʻikai maʻu pau ʻi honau ʻatamaí ʻa e … fehuʻi ʻo e mafai fakalangí. ʻI heʻenau holi ke kau ki he Siasí, ʻi hono maʻu e fakamoʻoni naʻe tala ʻe Siosefa Sāmita ha talanoa moʻoní, naʻa nau fifili pe ko e hā naʻe fie maʻu ai ke nau toe papitaisó he naʻa nau ʻosi fakahoko ha ouau ʻo e papitaiso ʻi he fakaukú” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:109).

Naʻe maʻu ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22 ʻi he ʻaho 16 ʻo ʻEpeleli, 1830. Naʻe fakakau ʻa e ngaahi fuofua fakamatala ʻo e fakahā ko ʻení ko ha konga ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Fakamatalá mo e Ngaahi Fuakavá, mahalo pē he ʻoku fakamahino ʻi he fakahaá ʻa e tokāteline ʻo e papitaisó ne akoʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22

Kuo pau ke fakahoko ʻa e ouau ʻo e papitaisó ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafai totonú

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22:1. “Ko ha fuakava foʻou mo taʻengata”

Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻa e fehuʻi fekauʻaki mo e fie maʻu ke toe papitaiso e kāingalotu foʻoú ʻaki hono fakahā kuo ʻomi “ha fuakava foʻou mo taʻengata” (T&F 22:1). ʻOku ui ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ko e fuakava foʻou mo taʻengatá ʻi he taimi ne fakahā mai ai ʻi ha kuonga fakakosipeli foʻoú. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē:

“Ko e fuakava foʻou mo taʻengatá ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí. ʻOku kau ai ʻa e ‘Ngaahi fuakava, ngaahi aleapau, ngaahi palōmesi, ngaahi fatongia, ngaahi fakapapau, ngaahi lea fakapapau, ngaahi ngāue, ngaahi fetuʻutaki, ngaahi kautaha, pe ko e ngaahi ʻamanaki kotoa pē,’ ʻa ia ʻoku silaʻi ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e talaʻofá, pe ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe he mafai ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kií. …

“Ko e mali taʻengatá ko ha fuakava foʻou mo taʻengata ia. Ko e papitaisó foki ko ha fuakava foʻou mo taʻengata ia, kae pehē ki he fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí, pea ko e ngaahi fuakava kehe kotoa pē ko ha konga ia ʻo e fuakava foʻou mo taʻengata ʻa ia ʻokú ne fālute ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr. [1966], 1:65).

ʻĪmisi
matātahi ʻo e Vaitafe Seneká

Naʻe papitaiso ha tokolahi ʻo e fuofua Kāingalotú ʻi he Vaitafe Seneká, ofi ki Feieti, Niu ʻIoke (laʻitā meimei ki he 1897–1927).

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22:2. “ʻOku ʻikai te mou lava ʻo hū ʻi he matapā fāsiʻí ʻi he fono ʻa Mōsesé”

ʻOku ʻuhinga ʻa e “matapā fāsiʻí” ki he papitaisó (vakai, 2 Nīfai 31:17–18). ʻI he fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22, naʻe fakafehoanaki ʻe he ʻEikí ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ne nau fie kau ki Hono Siasi kuo toe fakafoki maí kae ʻikai ke nau toe fie papitaisó, ki he niʻihi ko ia ne nau fakafalala ki he fono ʻa Mōsesé taʻe te nau maʻu ha tui kia Sīsū Kalaisí. ʻI hono fakaʻaongaʻi e fakafehoanaki ko ʻení, naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fie maʻu ke nau tukuange ʻa e ngaahi tui fakalotu “taʻeʻaongá” (T&F 22:3)—ʻo kau ai ʻa e faipapitaiso taʻe mau ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ʻa ia ʻoku ʻikai fakamoʻuí kae tali ʻa e fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e ongoongoleleí, ʻo hangē pē ko ia ne fai ʻe he kakai Siu ʻi he kuonga muʻá ne nau ului foʻou ki he tui faka-Kalisitiané.

Paaki