‘Inisititiuti
Vahe 13: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30–34


Vahe 13

Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 30–34

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he hili pē ʻa e konifelenisi hono ua ʻo e Siasí naʻe fai ʻi he konga kimui ʻo Sepitema 1830 ʻi Feieti, Niu ʻIoké, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi fakahā kia Tēvita Uitemā, Pita Uitemā ko e Siʻí, mo Sione Uitemā. ʻOku lekooti ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30. Meimei ki he taimi tatau pē, naʻe toe uiuiʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa Tōmasi B. Maasi ke ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo tokoni ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí. Naʻe lekooti ʻa e uiuiʻi ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31, ʻa ia naʻe kau foki ai ʻa e ngaahi talaʻofa mo e faleʻi ke tataki ia ʻi heʻene hoko ko ha faifekaú mo ʻene moʻui fakatāutahá.

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ʻOkatopa ʻo e 1830, ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32, ʻa ia naʻe uiuiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Paʻale P. Pālati mo Saipa Pitasoni ke na kau fakataha mo ʻŌliva Kautele mo Pita Uitemā ko e Siʻí ʻi ha ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo Mīsulí. ʻI ha fakahā ʻe taha ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33, naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEselā Teia mo Notelopi Suiti ke na malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Naʻe foaki mai ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34 ʻi Nōvema ʻo e 1830. Naʻe fakaongoongoleleiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻOasoni Pālati ki heʻene tuí pea fekauʻi ia ke ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830Naʻe lau ʻe Paʻale P. Pālati ʻa e Tohi ʻa Molomoná peá ne papitaiso.

Sepitema 1830Naʻe hiki ʻa Tōmasi B. Maasi mo hono fāmilí mei heʻenau nofo ofi ki Positoni, Masasūsetí, ki Palemaila, Niu ʻIoke, peá ne papitaiso ai.

19 Sepitema, 1830Naʻe papitaiso ʻa ʻOasoni Pālati ʻe hono taʻokete ko Paʻalé.

26–28 Sepitema, 1830Naʻe fakahoko ai ʻa e konifelenisi hono ua ʻo e Siasí ʻi Feieti, Niu ʻIoke.

Konga kimui ʻo Sepitema 1830Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30–31.

ʻOkatopa 1830Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32–33.

ʻOkatopa 1830Naʻe mavahe ʻa ʻŌliva Kautele mo hono ngaahi hoa ngāué ʻo ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná.

4 Nōvema, 1830Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe feʻunga mo e ʻaho ʻe tolu ʻa e konifelenisi hono ua ʻa e Siasí, naʻe fai ʻi Feieti, Niu ʻIoke, ʻi Sepitema 1830. Naʻe kau ʻi he konifelenisí ʻa e fealeaʻaki fekauʻaki mo e maka ne fakaʻaongaʻi ʻe Hailame Peisi ke maʻu ai ʻene ngaahi fakahā fakamahamahaló (vakai ki he fakamatala ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení). Naʻe lekooti ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē “Naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Misa Peisi, pea pehē ki he Siasí fakakātoa naʻe ʻi aí, ʻa e foʻi maka naʻe fai ki ai ʻa e laú, fakataha mo e ngaahi meʻa kotoa pē ne fekauʻaki mo iá, ʻo mau fiefia mo fiemālie lahi ai” pea maʻu leva ʻe he Kāingalotú “ʻa e sākalamēnití, hilifakinima, mo fakanofo ha tokolahi, pea fakahoko mo ha ngaahi pisinisi lahi ʻa e Siasí ʻi he ʻaho ko iá mo e ʻaho hono hokó; lolotonga e taimi ko iá ne fakahaaʻi ʻi homau lotolotongá ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá; naʻe haʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafonu ʻaki kimautolu ha fiefia ne ʻikai mafakamatalaʻi; ne mau pito ʻi he nonga, tui, ʻamanaki lelei, mo e manavaʻofa” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 452). Kimuʻa pea mavahe ʻa e Kāingalotú mei he konifelenisí, naʻe ʻomi ha ngaahi fakahā ki he kau tautehina ko Tēvita Uitemā, Pita Uitemā ko e Siʻí, mo Sione Uitemā. Naʻe ʻuluaki pulusi mavahevahe pē ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení ʻi he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú, ka naʻe fakatahaʻi kinautolu ʻe Siosefa Sāmita ki he vahe pē ʻe taha ʻi he pulusinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he 1835.

ʻĪmisi
Mape Fika 5: Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití
ʻĪmisi
Mape Fika 6: Ngāue Fakafaifekau ki he kau Leimaná, 1830–1831

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30

Ko e akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita, Pita ko e Siʻi, mo Sione Uitemā fekauʻaki mo honau fatongia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30:1–4. “Kuó ke manavahē ki he tangatá pea kuo ʻikai te ke falala kiate au”

ʻI heʻene hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, naʻe mamata ʻa Tēvita Uitemā ki ha ʻāngelo pea kuó ne mamata mo ala ki he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne toe maʻu foki mo e ngaahi fakahā kehe naʻe ʻomi ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (vakai, T&F 14; 1718). Ka ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe hono tokoua-ʻi-he-fono ko Hailame Peisí naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi fakahā ki he Siasí, naʻe takihalaʻi ai ʻa Tēvita. Naʻe valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita ʻi heʻene manavahē ki he tangatá kae ʻikai falala ki he ʻOtuá (vakai, T&F 30:1).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e founga ʻe malava ai ʻe he loto-hīkisiá ke ne tataki kitautolu ke tau manavahē ki he tangatá ʻo pehē:

“ʻOku lahi ange e ilifia ʻa e hīkisiá ki he fakamaau ʻa e tangatá ʻi he fakamaau ʻa e ʻOtuá. (Vakai, T&F 3:6–7; 30:1–2; 60:2.) ʻOku mamafa ange ʻa e ‘Ko e hā ha fakakaukau ʻa e kakaí kiate aú?’ ʻi he ‘Ko e hā ha fakakaukau ʻa e ʻOtuá kiate aú?’

“Naʻe ʻamanaki tukuange ʻe he Tuʻi ko Noá ʻa e palōfita ko ʻApinetaí, ka ko e kole ne fai heʻene kau taulaʻeiki faiangahalá ne feʻunga mo ʻene hīkisiá, naʻá ne ʻave ʻa ʻApinetai ki he afí. (Vakai, Mōsaia 17:11–12.) Naʻe mamahi ʻa Hēlota ʻi he kole hono uaifí ke tuʻusi ʻa e ʻulu ʻo Sione ko e Papitaisó. Ka naʻe fakatupu ʻe heʻene holi ke hā lelei kiate ‘kinautolu naʻa nau nofo mo ia ʻi he kaí’ ke ne fakapoongi ʻa Sione. (Mātiu 14:9; vakai foki, Maʻake 6:26.)

“ʻOku fakafōtunga ʻe he ilifia ki he fakamaau ʻa e tangatá ia ʻi he feinga ke maʻu e loto ʻo e kakaí. ʻOku manako ʻa e hīkisiá ʻi he ‘fakamālō ʻa e tangatá [ʻo lahi ange] ʻi he fakamālō ʻa e ʻOtuá.’ (Sione 12:42–43.) ʻOku hāsino ʻa e angahalá ʻi he taumuʻa ʻoku tau fai ai ha ngaahi meʻá. Naʻe folofola ʻa Sīsū naʻá Ne fai ‘maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa’ ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. (Sione 8:29.) He ʻikai nai lelei ke tau ʻai e fakahōifua ki he ʻOtuá ko ʻetau taumuʻa kae ʻoua ʻe feinga ke hiki kitautolu ke tau māʻolunga ʻi hotau tokouá pe laka ʻi ha taha kehé?” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni [2014], 273).

Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻoku ʻikai totonu ke tākiekina ai ʻa e Kāingalotú ʻe he ngaahi meʻa ʻo e māmaní: “He ʻikai lelei ʻetau ngāue maʻa hotau Fakamoʻuí ʻo kapau ʻoku tau manavahē ange ki he tangatá ʻi he ʻOtuá. Naʻá Ne valokiʻi ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo Hono Siasi kuo toe fakafoki maí ʻi heʻenau fekumi ki he fakalangilangi ʻa e māmaní pea mo e lahi ange hono tuku ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 30:2; 58:39). ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi valoki ko iá ʻoku uiuiʻi kitautolu ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí, kae ʻikai ko e muimui ki he founga ʻo e māmaní. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou, ‘He ʻikai lava ke tau moʻui ʻo hangē ko e kakai kehé, pe lea ʻo hangē ko e niʻihi kehé, pe fai ʻa ia ʻoku fai ʻe he kakai kehé, he ʻoku kehekehe ʻa e ikuʻangá, tufakangá, mo e fatongia kuo tuku kiate kitautolú, pea kuo pau ke tau fakafeʻungaʻi kitautolu [ki ai]’ [ʻi he Conference Report, Apr. 1940, 36]. ʻOku fekauʻaki ʻa e moʻoni ko iá mo e ākenga foʻou kotoa pē” (“Tokoni Taʻesiokitá,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 94–95).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30:5–8. “Fakahā ʻa ʻeku ongoongoleleí”

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Pita Uitemā ko e Siʻí ʻi Sune 1829 ko hono fakahaaʻi ko ia ʻo e fakatomalá ko e meʻa “mahuʻinga taha” ia ke ne faí (vakai, T&F 16:4, 6). Naʻe fili ai ʻa Pita ʻi Sepitema 1830, ke ne hoko ko ha ngāue fakafaifekau ʻo ʻŌliva Kautele ʻi hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he kau Leimaná. Kuo hokohoko atu hono fakamamafaʻi ʻo e mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e Siasí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻe tokanga taha maʻu ai pē ʻa e Kāingalotú ki hono talaki ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ko e ngāue fakafaifekaú pē ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fai ʻi he Siasi lahi, fakamāmani lahi mo fakaʻofoʻofa ko ʻení. Ka ʻoku meimei ke fakafalala e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke tau faí ʻi he fuofua fanongo ʻa e kakaí ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea kau mai ki he Siasí. Ko hono ʻuhinga moʻoni ia e tukupā fakaʻosi ne fai ʻe Sīsū ki he Toko Hongofulu Mā Uá—ke ‘ʻalu ʻa kimoutolu ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní’ [Mātiu 28:19]. Pea ko e toki taimi pē ia ʻe lava ke hoko mai ai e toenga ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí—ʻa e maʻumaʻuluta ʻa e fāmilí, ngaahi polokalama ʻa e toʻu tupú, ngaahi talaʻofa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e ngaahi ouaú ʻo aʻu ki he temipalé. Kae hangē ko e fakamoʻoni ʻa Nīfaí, he ʻikai lava ke haʻu ha taha kae ʻoua kuó ne ‘hū ʻi he matapaá’ [2 Nīfai 33:9]. Koeʻuhí ko e lahi fau e ngaahi meʻa ke fai ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá, ko ia ʻoku tau fie maʻu ai ha kau faifekau tokolahi ange ke nau fakaava e matapā ko iá mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau hū ai” (“ʻOku Tau Kau Kotoa he Tokoní,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 46–47).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30:6. “Langa hake hoku siasí ʻi he kau Leimaná”

Ki ha fakamatala fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi e foʻi lea kau Leimana ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, vakai ki he fakamatala ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:8–10, 14–16 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30:9–11. “Fakahā ʻa ʻeku ongoongoleleí, ʻo hangē ko e leʻo ʻo ha talupite”

Naʻe kau ʻa Sione Uitemā ʻi he taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu ʻo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea naʻá ne hoko foki ko ha tangata tohi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha kiʻi taimi nounou lolotonga ʻene liliu fakalaumālie ʻa e Tohi Tapú. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kiate ia, ʻo fakafou ʻi ha fakahā ki he Palōfitá ʻi Sune 1829 ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻe mahuʻinga taha kiate koé ko hoʻo malanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakaí ni, koeʻuhí ke ke ʻomai ʻa e ngaahi laumālié kiate au” (T&F 15:6). Hili e konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Sepitema 1830, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sione ke ne ʻalu atu ʻo ngāue ʻi Heʻene ngāué, ʻo kamata mei he feituʻu ne nofo ai ʻa Filipe Pulosí, ʻi Seneka, Niu ʻIoke, ʻa ia ʻoku ʻikai mamaʻo mei he fāmili Uitemaá (vakai, T&F 30:9–10). Ka ʻi ha uike ʻe ua kimuʻa mei hono maʻu ʻo e fakahā ko ʻení, naʻe malanga ʻa Paʻale P. Pālati ki ha kulupu kuo nau fakataha mai ki he ʻapi ʻo Filipe Pulosí, pea naʻe ului ai ha niʻihi ʻo e kakaí. Neongo ʻoku ui ʻa Filipe Pulosi ko e “tokoua” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 30:10, ka ʻoku ʻikai ha lekooti ia haʻane kau mai ki he Siasí. Ka naʻe papitaiso hono uaifí ʻoʻona.

Naʻe fakamanatu ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli (1922–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke nau hiki ai honau leʻó ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻo pehē: “ʻOku totonu ke tau ‘tokanga fakamātoato’ (T&F 123:14) ʻi hono ʻomi ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí kiate kinautolu ʻoku fekumi ki ha ngaahi tali ʻe ʻomi ʻe he palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku hohaʻa ha tokolahi ki honau ngaahi fāmilí. ʻOku fekumi ha niʻihi ki he ngaahi tuʻunga malu ʻi he māmaní ʻoku fetongitongi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá. Ko hotau faingamālie ia ke ʻoange ʻa e ʻamanaki leleí mo e loto-toʻá pea fakaafeʻi kinautolu ke nau kau fakataha mo kitautolu ʻo tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻi māmani ʻa e ongoongolelei ʻa e ʻEikí pea te ne faitāpuekina ʻenau moʻuí ʻi heni pea ʻi he taʻengatá” (“ʻOmi ʻa e Ngaahi Laumālie Kiate Au,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 110).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI heʻene hoko ko ha talavou mali kei siʻi pea nofo ofi ki Positoni Masasūsetí, naʻe lau ʻe Tōmasi B. Maasi ʻa e Tohi Tapú mo fiefanongo ki he ngaahi tui fakalotú, ka naʻá ne ongoʻi “ʻe fokotuʻu ha Siasi foʻou, ʻa ia ʻe ʻi ai ʻa e moʻoni haohaoá” (Thomas B. March, “History of Thos. Baldwin Marsh (Written by Himself in Great Salt Lake City, November, 1857),” Deseret News, Mar. 24, 1858, 18). Naʻá ne ongoʻi naʻe ueʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne ʻalu ki he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké. Naʻá ne fanongo ai kau kia Siosefa Sāmita mo e ʻū lauʻi peleti koulá peá ne fie ʻilo lahi ange ki ai. Naʻá ne fetaulaki mo Māteni Hālisi ʻi Palemaila kae pehē foki kia ʻŌliva Kautele, he ko e taimi ko iá naʻe nofo ʻa Siosefa Sāmita ia ʻi Hāmoni, Penisilivēnia. Naʻe foki ʻa Tōmasi ki hono ʻapi ʻi Positoní peá ne hoko atu ke ako fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻaki haʻane fetuʻutaki mo ʻŌliva Kautele. ʻI heʻene ʻiloʻi pē kuo fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá ne hiki leva mo hono fāmilí ki Palemaila, Niu ʻIoke, ʻo tūʻuta ki ai ʻi Sepitema 1830. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai ne papitaiso ia ʻe Tēvita Uitemā, pea naʻá ne ʻalu ki he konifelenisi hono ua ʻa e Siasí ʻi he māhina pē ko iá. Naʻe monūʻia ʻa Tōmasi Maasi ke maʻu ha fakahinohino fakataautaha mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha fakahā naʻe fai mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, lolotonga ʻa e konifelenisi ko iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31

Ko e uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tōmasi B. Maasi, Paʻale P. Pālati, mo Saipa Pitasoni ke nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:1–6. ʻI heʻetau ngāue faivelenga ki he ʻEikí, ʻoku faitāpuekina hotau fāmilí

Ko hono moʻoní, ʻi heʻene hoko ko ha tamai ki ha fāmili kei talavoú, naʻe loto-hohaʻa ʻa Tōmasi B. Maasi ki hono uaifí mo e fānaú ʻi heʻenau hiki mei Masasūseti ki Niu ʻIoké. ʻI he fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31, naʻe talaʻofa ange ʻe ʻi ai pē ʻaho ʻe tui ai hono fāmilí pea te nau kau fakataha mo ia ʻi he Siasí, ʻo fakafou ʻi heʻene tui mo e ngāue ki he ʻEikí. ʻI he taimi ko iá, naʻe maʻu ʻe Tōmasi mo hono uaifi ko ʻElisapetí ha ngaahi foha ʻe toko tolu ʻa ia naʻa nau taʻu hiva, fitu, mo e tolu. Naʻe ului ʻa ʻElisapeti kimui ange ʻi he 1831 (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 194, note 412). Naʻe mei fakamālohia ʻa Tōmasi ʻe he talaʻofa ʻa e ʻEikí ke tāpuekina ʻa e fāmili Māsí, ʻi hono uiuiʻi ia ke ne tokoni ki he ngāue ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ʻatā ʻa e ngaahi talaʻofa tatau ʻi he ʻahó ni kiate kinautolu ʻoku nau fai māteaki ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e aʻusia ko ʻení:

“Naʻe loto-hohaʻa ha ongo faifekau mali [taimi kakato] ʻi he ʻamanaki ke na mavahe kae tuku hona ʻofefine siʻisiʻi tahá ʻa ia naʻe ʻikai ke ne toe mālohi ʻi he Siasí. Naʻe tohi ʻe heʻene tamai faivelengá ʻo pehē: ‘Ne ma lotu mo ʻaukai maʻu pē maʻana. Ka ʻi he lolotonga e konifelenisi lahí, naʻe fanafana mai ʻa e Laumālié kiate au ʻo pehē, “Kapau te ke ngāue, he ʻikai fie maʻu ke ke toe hohaʻa ki hoʻo ʻofefiné.” Ko ia ne ma fakataha ai mo ʻema pīsopé. Hili ha uike ʻe taha mei heʻema maʻu homa uiuiʻí, naʻe fakahā mai ʻe homa ʻofefiné naʻá ne fakamaʻu mo hono kaumeʻá ke na mali. Kimuʻa peá ma mavahe ki ʻAfiliká, ne mau fakahoko ha mali ʻi homau ʻapí. [Pea naʻá ma fakatahatahaʻi homa fāmilí ʻo] fakahoko ha fakataha alēlea fakafāmili. … Naʻá ku fai ha fakamoʻoni ki he ʻEikí mo Siosefa Sāmita … peá u talaange ʻoku ou fakaʻamu ke u tuku ha tāpuaki fakatamai kiate kinautolu takitaha. Naʻá ku kamata mei he foha lahi tahá pea hoko ki hono uaifí pea hokohoko ai ki he siʻisiʻi tahá … [ʻo kau ai homa foha-ʻi-he-fono foʻoú].’ …

“… ʻI hono tāpuekina ʻe he tamai faivelenga ko ʻeni ʻi he talanoá ʻa hono fāmilí, naʻe ongoʻi ʻe hono foha-ʻi-he-fonó ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe tohi ʻe he tamaí ʻo pehē: ‘ʻI he fakaʻosinga ʻo homa taʻu ʻuluakí naʻe kamata ke fakamolū [ʻa e] loto [ʻo homa foha-ʻi-he-fonó] ki he Siasí. Kimuʻa pē peá ma ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú, naʻe haʻu homa foha-ʻi-he-fonó mo homa ʻofefiné ʻo ʻaʻahi mai kiate kimaua. Naʻe faʻo ʻi hono kato valá ʻa e fuofua vala lotu kuo faifaiangé peá ne maʻú. Naʻá na maʻulotu mo kimaua, pea ʻi he hili pē ʻemau foki ki ʻapí naʻá ne papitaiso leva. Hili pē ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻá na sila ʻi he temipalé’” (“Couple Missionaries: Blessings from Sacrifice and Service,” Ensign pe Liahona, May 2005, 40).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:5. “ʻAi hoʻo hele tuʻusí ʻaki ho laumālié kotoa, pea ʻoku fakamolemoleʻi kiate koe ʻa hoʻo ngaahi angahalá”

ʻĪmisi
Ko e Ututaʻu Koulá

Ko e Ututaʻu Koulá, tā ʻe David Merrill. ʻOku ʻuhinga ʻa e folofolá ki he ʻū haʻinga uite kuo tutuʻú ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi fua ʻo e ngāue fakafaifekaú, kau ai ʻa e ngaahi laumālie kuo fakauluí (vakai, T&F 31:4–5; 33:7, 9).

Naʻe kau ʻi he ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kia Tōmasi B. Māsí ʻa e fakapapau ʻe fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá ʻi heʻene ngāue faivelenga ke talaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakaí (vakai, T&F 31:5). Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fehokotaki ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo hono maʻu ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi angahalá ʻo pehē:

“Ko ha nunuʻa fakanatula ʻo e uluí ko e hokohoko atu ʻa hono fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá ʻi hano moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, ‘Kuo folofola mai ʻa e ʻEikí ʻe fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá ʻi heʻetau ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kia Kalaisí mo kei tuʻu maʻu ʻi hono vahevahe ʻa e fakamoʻoní ki māmaní, pea ko e moʻoni ʻoku tau takitaha fekumi ki ha tokoni ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá.’ (Ensign, Oct. 1977, p. 5.)

“ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: ‘He te u fakamolemoleʻi ʻa kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi angahalá ʻaki ʻa e fekaú ni—koeʻuhí ke mou tuʻu maʻu ʻi homou ʻatamaí ʻi he anga-fakamātoato mo e laumālie ʻo e lotu, ʻi hono fakamoʻoniʻi ki he māmaní kotoa pē ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo fakahā kiate kimoutolú.’ (T&F 84:61; tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí.) Pea ʻoku toe pehē foki ʻe he fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: ‘Ka neongo iá, ʻoku mou monūʻia, he kuo tohi ʻi he langí ʻa e fakamoʻoni kuo mou faí ke mamata ki ai ʻa e kau ʻāngeló; pea ʻoku nau fiefia koeʻuhi ko kimoutolu, pea kuo fakamolemoleʻi kiate kimoutolu ʻa hoʻomou ngaahi angahalá.’ (T&F 62:3; tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí.)

“… Hangē ʻoku mahino ʻa e tokāteliné kiate aú; ko e fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá ko ha ngāue ia ʻoku fai maʻu pē. ʻI heʻetau feinga kotoa pē ke maʻa, haohaoa, mo māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai te u ʻilo ha toe founga lelei ange ka ko e tokoni ki he niʻihi kehe ʻi he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoní” (“Write Down a Date,” Ensign, Nov. 1984, 16).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:9–13. Ngaahi fakatokanga kia Tōmasi B. Māsí

Neongo naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻa Tōmasi B. Maasi ʻi heʻene tuí (vakai, T&F 31:1) mo talaʻofa ange ha ngaahi tāpuaki māʻongoʻonga, ka naʻe toe ʻoange foki ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakatokanga mo e faleʻi mahuʻinga. ʻI he 1835, naʻe uiuiʻi ai ʻa Tōmasi ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. Naʻe ui ia kimui ke ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ko iá. Ka, ʻi he hili ha ngaahi taʻu mei ai—ʻi Māʻasi 1839—naʻe tuʻusi ia mei he Siasí ko ʻene hē mei he moʻoní. Naʻe mei tāpuekina ia ʻe he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31 ʻaki ha maluʻi fakalaumālie kapau naʻá ne talangofua ki ai. Naʻe toe papitaiso ʻa Tōmasi B. Maasi ʻi he ʻaho 16 ʻo Siulai, 1857, ʻi Fololeni, Nepulasikā, pea naʻá ne haʻu ki ʻIutā ʻi he taʻu pē ko iá. Naʻá ne kole fakamolemole ki he kau taki ʻo e Siasí, pea naʻe ʻoange ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi hano faingamālie ke lea ai ki he Kāingalotú. Naʻá ne fai ʻa e lea ko ʻení fekauʻaki mo ʻene hē mei he moʻoní:

“Kuo tā tuʻo lahi ʻeku fie ʻilo ki he founga naʻe kamata ai ʻeku hē mei he moʻoní, pea kuó u fakakaukau pau pē naʻe mole ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mei hoku lotó.

“Ko e fehuʻi hono hokó leva, ‘naʻe founga fēfē pea ko e fē taimi naʻe mole ai meiate koe ʻa e Laumālié?’ Ne kamata ke u meheka ki he Palōfitá, pea naʻe liliu ʻeku fakakaukaú ʻo ʻikai ke u toe mamata ki he meʻa ʻoku totonú, pea fakamoleki kotoa hoku taimí ʻi he fekumi ki he koví, pea ʻi he kamata pē ke tataki au ʻe he tēvoló naʻe faingofua pē ki he ʻatamai fakakakanó ke ʻā hake, ʻa ia ko e ʻitá mo e meheká. Ne malava ke u ongoʻi pē ia ʻi loto; ne u ongoʻi loto-ʻita, pea tuʻunga ʻi he mole ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, naʻe hangē ko e lau ko ia ʻa e Folofolá, naʻá ku kui” (“Remarks by Thomas B. Marsh,” Deseret News, Sept. 16, 1857, 220; naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá).

Naʻe nofo ʻa Tōmasi B. Maasi ʻi ʻIutā ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne mālōlō ʻi Sanuali 1866 ʻi ʻOkiteni, ʻa ia ko e feituʻu pē ia ʻoku tanu aí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:10. Naʻe hoko fēfē ʻa Tōmasi B. Māʻasi ko ha “tangata faitoʻo ki he siasí”?

Naʻe maʻu ʻe Tōmasi B. Maasi ha taukei ʻi hono fakaʻaongaʻi fakafaitoʻo ʻo e lauʻi ʻakaú, pea naʻá ne malava ai ʻaki ʻa e ʻilo ko iá ʻo tokoni ki ha kakai tokolahi. Ka neongo iá, ko hono uiuiʻi māʻongoʻonga angé ko hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié (vakai, Thomas B. Marsh, “History of Thos. Baldwin Marsh,” 18.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830, naʻe fononga ai ʻa Paʻale P. Pālati mo hono uaifi ko Fakafetaʻí, mei honau ʻapi ʻi ʻEmihēsiti, ʻi ʻOhaioó, ke ʻaʻahi ki he kāinga ʻi he siteiti ko Niu ʻIoké. Naʻe ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa Paʻale ke tuʻu ʻi he kolo ʻo Niuake, Niu ʻIoké, ofi ki Palemaila, ʻa ia naʻá ne ʻilo ai fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne tohi kimui ʻa ʻene tali ki he tohí:

ʻĪmisi
Paʻale P. Pālati

Naʻe uiuiʻi ʻa Paʻale P. Pālati ke ne hoko ko ha faifekau ki he kau Leimaná pea naʻe ui ia kimui ange ke ne hoko ko ha ʻAposetolo.

“Naʻá ku fakaava loto vēkeveke ia, ʻo lau hono peesi talamuʻakí. Hili iá peá u lau leva e fakamoʻoni ʻa ha kau fakamoʻoni fekauʻaki mo e founga hono maʻú pea mo hono liliú. Hili ʻení naʻá ku kamata ke ako e kakano ʻo e tohí. Naʻá ku lau ʻi he ʻahó kakato; naʻe ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ʻa e kaí, naʻe ʻikai ke u fie kai; naʻe ʻikai ke mahuʻinga ʻa e mohé ʻi heʻene poʻulí, he naʻá ku saiʻia ange ʻi he laukongá ʻi he mohé.

“ʻI heʻeku lau iá, naʻe ʻiate au ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻá ku ʻiloʻi pea mahino kiate au naʻe moʻoni ʻa e tohí, ʻo hangē tofu pē ko hono ʻiloʻi ʻe ha tangata ʻokú ne moʻuí” (Autobiography of Parley Parker Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 37).

Naʻe fononga ʻa Paʻale ki Palemaila, ʻo ne fetaulaki mo akoʻi ai ia ʻe Hailame Sāmita. Ne ʻikai fuoloa mei ai, ne fononga ʻa Hailame mo Paʻale ki Feieti, Niu ʻIoke, ke fakataha mo e kāingalotu ʻo e kolo ʻo e Siasí ne fakaʻau ke tupu tokolahí. Naʻe papitaiso ʻa Paʻale pea fakanofo ia ko ha kaumātuʻa ʻe ʻŌliva Kautele ʻi Sepitema 1830.

ʻOku siʻisiʻi ha ʻilo ki he ului ʻa Saipa Pitasoní. ʻOku tau ʻiloʻi ne papitaiso ia ʻe ʻŌliva Kautele ʻi ʻEpeleli 1830 pea naʻe fakanofo ia ko ha kaumātuʻa ʻi Sune ʻo e taʻu pē ko iá. Ne ʻikai fuoloa kimuʻa pea mavahe ʻa ʻŌliva Kautele mo Pita Uitemā ko e Siʻi ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻe fehuʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he ʻEikí ke ne ʻiloʻi pe ʻoku totonu nai ke ʻalu fakataha ha niʻihi kehe mo kinaua. Naʻá ne maʻu ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32, ʻo uiuiʻi ai ʻa Paʻale P. Pālati mo Saipa Pitasoni ke nau ō.

Lolotonga e faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1830 mo e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1830–31, naʻe fononga ʻa e kulupu ʻo e kau faifekaú ʻo kau ai ʻa ʻŌliva Kautele, Pita Uitemā ko e Siʻi, Paʻale P. Pālati, mo Saipa Pitasoni (naʻe kau ki ai kimui mo ha papi ului mei ʻOhaiō ko hono hingoá ko Feletiliki G. Uiliami) ʻi ha maile ʻe 1,500 (meimei kilomita ʻe 2,400) mei Feieti, Niu ʻIoke, ki Tauʻatāina, Mīsuli—ko e konga lahi ʻo e fonongá naʻa nau lue lalo. ʻI heʻenau fonongá, naʻe malanga ʻaki ʻe he kau faifekau ko ʻení ʻa e ongoongoleleí ʻi Menitoa mo Ketilani, ʻOhaiō, ki ha haʻofanga kakai ne nau fekumi ki hano fakafoki mai ʻo e tui faka-Kalisitiane ʻi he Fuakava Foʻoú. Naʻe ului ʻa Sitenei Likitoni, ko e taki ʻo e kulupú, mo ha tokolahi ʻo e haʻofangá ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe faifai pea aʻu ʻa e kau faifekaú ki Tauʻatāina ʻi he konga ki loto ʻo Sānuali 1831. Ko e konga ʻo ʻenau fonongá, naʻa nau kātekina ai ʻa e momokó, matangi mālohí, mo e ongosia lahi, ʻo nau maʻumoʻui pē ʻi he mā koane momokó mo e puaka matá. ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, naʻe fute ʻe tolu e sinoú ʻi he feituʻu ne nau lue aí. Neongo e ngaahi faingataʻa ko ʻení, naʻe lava lelei ʻa e kau faifekaú ʻo fakafeʻiloaki ʻa e ongoongoleleí ki he kau ʻInitia ʻAmelika ne nau nofo ʻi he Vahefonua ʻo e Kau ʻInitiá ʻi he kauʻāfonua fakahihifo ʻo Mīsulí. Naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa te Ne ʻi he kau faifekau ko ʻení pea he ʻikai ikunaʻi kinautolu ʻe ha meʻa. (Vakai, Church History in the Fulness of Times, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 83–85.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32

Ko e uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Paʻale P. Pālati mo Saipa Pitasoni ke na malanga ki he kau Leimaná

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 32:1–3. “Ko au foki te u ʻalu mo kinautolu, pea te u ʻi honau lotolotongá”

ʻĪmisi
ʻAlu ki he Feituʻu Maomaonganoá

ʻAlu ki he Feituʻu Maomaonganoá, tā ʻe Robert Theodore Barrett. Naʻe uiuiʻi ʻa ʻŌliva Kautele, Paʻale P. Pālati, Pita Uitemā mo Saipa Pitasoni ke nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he “lotolotonga ʻo e kau Leimaná” (T&F 32:2).

Naʻe fili ʻa Paʻale P. Pālati mo Saipa Pitasoni ke na kau fakataha mo ʻŌliva Kautele mo Pita Uitemā ko e Siʻí ʻi heʻena ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná (vakai, T&F 28:8–9; 30:5–8). Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ki he kau faifekau ko ʻení kapau te nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he angavaivai, te Ne “ʻalu mo kinautolu pea te [Ne] ʻi honau lotolotongá” (T&F 32:3). Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e aʻusia ko ʻení ke akoʻi ʻa e founga ʻe lava ke ʻiate kitautolu ai ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fua hotau fatongiá:

“ʻOku faitokonia ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻokú Ne uí, ʻo aʻu ki he ngāue ʻoku hā ngali siʻisiʻi pe taʻeʻiloa kiate koé. Kuo pau ke ke maʻu e meʻafoaki ke ke vakai ki hoʻo ngāué ʻoku fakahoko totonú. Fakamālō lolotonga hoʻo maʻu ʻa e meʻafoaki ko iá. …

“ʻE ʻikai fakatupulekina ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ʻo hoʻomou ngaahi ngāué pē. Ka te Ne ngāue tonu foki mo kimoutolu. ʻOku ongo mai Hono leʻó ki ha faifekau ʻe toko fā, ʻa ia naʻe ui ʻo fou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko ha fakalotolahi ki he tokotaha kotoa pē ʻokú Ne ui ʻi Hono puleʻangá: ‘Pea ko au foki te u ʻalu mo kinautolu pea te u ʻi honau lotolotongá; pea ko honau taukapo au ki he Tamaí, pea ʻe ʻikai ikunaʻi kinautolu ʻe ha meʻa’ [T&F 32:3]. …

“Te mou lava ʻo maʻu ha ʻilo fakapapau ʻe liunga lahi ʻe he ʻEikí ʻa homou mālohí. Ko e meʻa pē ʻokú Ne kolé ke fai hoʻomou lelei tahá pea foaki mo homou lotó kotoa foki. Mou fai ia ʻi he loto fiefia pea ʻi he lotu ʻo e tui foki. ʻE fekau mai ʻe he Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko homou takaua ke tataki kimoutolu. ʻE fakatupulekina hoʻomou ngaahi ngāué ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻoku mou tokoni ki aí. Pea kapau te mou vakai ki he kuohilí ki he meʻa naʻe hangē ko ha ngaahi faingataʻa ʻo e ngāue mo e feilaulau, ʻa e feilaulau ko ia kuo hoko ko ha tāpuakí, te mou ʻiloʻi ai kuo mou mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻokú Ne hiki hake ʻa kinautolu naʻa mou tokoni ki ai Maʻaná, pea hiki hake foki mo kimoutolu” (“Rise to Your Call,” Ensign pe Liahona, Nov. 2002, 77–78).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe nofo ʻa ʻEselā Teia ofi ki Palemaila, Niu ʻIoke, ʻi he taimi naʻá ne ako ai fekauʻaki mo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne totongiʻi kimuʻa ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmili Sāmitá ke nau tokoni kiate ia ʻi haʻane ngāue langa. Naʻe faifai peá ne ʻalu ki ha fakataha naʻe malangaʻi ai ʻe Hailame Sāmita ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne tohi kimui ange fekauʻaki mo ʻene ongo ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Hailamé ʻo pehē: “Naʻe tō mamafa ʻa e foʻi lea kotoa pē ki hoku lotó. Ne u fakakaukau naʻe tuhu mai e foʻi lea kotoa pē kiate au. … Ne tafe hifo e loʻimatá ʻi hoku kouʻahé, naʻá ku fuʻu hīkisia mo loto fefeka. Naʻe tokolahi ha kakai ʻi ai naʻa nau ʻiloʻi au. … Ne u tangutu pē kae ʻoua leva kuó u ongoʻi fiemālie kimuʻa peá u teitei hanga haké” (fakalea ʻi he Matthew McBride, “Ezra Thayre: From Skeptic to Believer,” in Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 62, or history.lds.org).

Naʻe maʻu ʻe ʻEselā ha fakamoʻoni mālohi ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne maʻu foki ha mata meʻa-hā-mai ʻa ia “ne haʻu ai ha tangata ʻo ʻomai kiate au ha takainga pepa peá ne foaki mai foki mo ha talupite peá ne talamai ke u puhi ia. Ne u talaange naʻe teʻeki ke u puhi ha meʻa pehē ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ne pehē mai te ke lava ʻo puhi ia, ʻahiʻahi. Naʻá ku puke ia ki hoku ngutú peá u puhiʻi ia, pea naʻá ne ʻomi ʻa e ongo fakaʻofoʻofa taha kuó u fanongo aí. Ko e takainga pepá ko e fakahā ia kiate au mo Notelopi Suití. Ko ʻŌliva [Kautele] ʻa e tangata naʻá ne ʻomi kiate au ʻa e takainga pepá mo e talupité. ʻI heʻene ʻomi ʻa e fakahā kiate au mo Notelopi Suití, naʻá ne pehē mai, ko ha fakahā ʻeni mei he ʻOtuá kiate koe” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 206). Naʻe papitaiso ʻa ʻEselā Teia ʻe Paʻale P. Pālati, pea ʻi ʻOkatopa ʻo e 1830, naʻe uiuiʻi ai ia mo Notelopi Suiti ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33.

Naʻe papitaiso ʻa Notelopi Suiti ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻe Paʻale P. Pālati ʻi ʻOkatopa ʻo e 1830, ʻi Palemaila, ʻi Niu ʻIoke. Naʻá ne mali mo e fakafotu ʻo Māteni Hālisí. Hili pē ha taimi nounou mei heʻene papitaisó, hangē ko ia ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33, naʻe fili ia ke ne ngāue fakafaifekau. Naʻe hiki ʻa Notelopi ki Ketilani, ʻOhaiō, ʻi Sune 1831, ne fakanofo ai ia ko ha kaumātuʻa; ka ʻi ha taimi nounou mei ai naʻá ne mavahe mei he Siasí, peá ne feinga mo ha niʻihi kehe ke fokotuʻu ha siasi ʻe taha, ʻo pehē ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita loi.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33

Ko e ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻEselā Teia, Notelopi Suiti, mo ʻOasoni Pālati ke nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:4. “ʻOku nau hē ʻi he ngaahi meʻa lahi koeʻuhi ko e ngaahi ngāue fakataulaʻeiki kākaá”

ʻOku ʻuhinga ʻa e fakatātā ʻo e ngoue vaine kovi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:4 ki he tuʻunga ʻo e hē mei he moʻoní ʻa ia ʻokú ne uesia ʻa e māmaní koeʻuhí ko e angahala ʻo e ngāue fakataulaʻeiki kākaá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngāue fakataulaʻeiki kākaá:

“ʻOku ʻi ai ha fakalea ʻa e folofolá ki he ngāue ʻi he ongoongoleleí ‘koeʻuhi ko e ngaahi koloá mo e lāngilangí’; ʻa ia ko e ‘ngāue fakataulaʻeiki kākaá.’ ( ʻAlamā 1:16.) Naʻe pehē ʻe Nīfai, ‘Ko e ngāue fakataulaʻeiki kākaá ʻa hono malanga ʻaki mo hono fokotuʻu ʻe ha kau tangata ʻa kinautolu ko ha maama ki māmani, koeʻuhi ke nau maʻu ha totongi mo e fakamālō ʻa e māmaní; ka ʻoku ʻikai te nau feinga ki he lelei ʻa Saioné.’ (2 Nīfai 26:29.) ʻOku fekauʻi kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ke tau ‘feinga ke ʻomai pea fokotuʻu ʻa e ngāue ʻo Saioné.’ (T&F 6:6.) Meʻapangó, ʻoku ʻikai ko e taumuʻa moʻoni ia ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku nau fakahoko e ngāue ʻi he kaveinga ko iá ke langa hake ʻa Saione pe fakamālohia e tui ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá. ʻOku malava ke ʻi ai mo ha ngaahi taumuʻa kehe.

“Ko e ngāue tokoni ʻoku mataʻāʻā ʻene taʻesiokitá ka ko hono moʻoní ʻoku fai pē ia koeʻuhí ko e koloá pe lāngilangí, ʻokú ne maʻu ʻe ia ʻa e tautea ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai ‘ʻoku [nau] hā māʻoniʻoni ʻi tuʻa ki he kakaí, ka ʻoku … fonu ʻi loto ʻi he mālualoi mo e angahia.’ (Mātiu 23:28.) ʻOku ʻikai ha pale maʻá e faʻahinga ngāue peheé” (“Why Do We Serve?” Ensign, Nov. 1984, 13).

Naʻe lea ʻa ʻEletā Mālini K. Sieniseni ʻo e Kau Fitungofulú fekauʻaki mo e faikehekehe ʻi he ngāue fakataulaʻeiki kākaá mo e ngāue ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá ʻo pehē:

“Ko kinautolu ʻoku nau fekumi ki he lāngilangí mo e koloá maʻanautolu peé ʻi hono fai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku nau halaia ʻi he meʻa ʻoku ui ʻe he folofolá ko e ngāue fakataulaʻeiki kākaá. …

“Ko e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau maʻu ʻa e mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau vakai ki he moʻuí mei ha fakakaukau ʻoku mātuʻaki makehe meiate kinautolu ʻoku nau tokanga ki ha toe meʻa kehé. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai tokanga ʻa e kāingalotu peheé ki hono maʻu ha fakamālō pe fakaʻilonga ki heʻenau ngāue leleí. ʻOku nau mahuʻingaʻia ange ʻi hono fafanga e fanga sipi ʻa e ʻEikí ʻi hono fakalau kinautolú. Ko hono moʻoní, ʻoku faʻa lahi ange ʻenau fiefiá ʻi heʻenau ngāue taʻeʻilo ki ai ha tahá, ʻo tuku ai ʻa e fakamālō pe fakalāngilangi ʻo ʻenau angaʻofá ki he ʻEikí kae ʻikai ki ha toe taha kehe” (“An Eye Single to the Glory of God,” Ensign, Nov. 1989, 27).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:8–10. “Fakaava homo ngutú”

ʻĪmisi
Ko e Tohi ʻa Nīfai ʻi he ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá

Ko e Tohi ʻa Nīfai ʻi he ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá, tā ʻe Paul Mann. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ongo tamaioʻeikí ke fakaava hona ngutú ʻo fakahā ʻa e pōpoaki ʻo e fakatomalá, pea te na “hoko ʻo tatau mo Nīfai ʻo e kuonga muʻá” (vakai, T&F 33:8–10).

ʻI ha veesi ʻe tolu (vakai, T&F 33:8–10) naʻe fekauʻi tuʻo tolu ai ʻa ʻEselā Teia mo Notelopi Suiti ke fakaava hona ngutú ʻo fakahā ʻa e fakatomalá. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha kau tamaioʻeiki ʻoku nau loto-toʻa mo loto fiemālie ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí . Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻa e sīpinga ko ʻeni ʻo e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke fakaava hotau ngutú ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he tokotaha kotoa pē ʻoku tau ʻiloʻí:

“ʻE ʻi ai pē ʻa e momeniti ʻi he maama kahaʻú ʻe ʻiloʻi ai ʻe he tokotaha kotoa naʻá ke feʻiloaki mo ia he moʻuí ni, ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiloʻi he taimi ní. Te nau ʻilo ko e founga pē ʻe lava ke tau nofo taʻengata ai mo hotau ngaahi fāmilí pea ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko haʻanau fili ke hū he matapaá ʻi he papitaiso ʻe kinautolu ʻoku maʻu ʻa e mafai mei he ʻOtuá. Te nau ʻilo ko e founga pē ʻe lava ke fakataha ai ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá ko hono tali mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá he māmaní. Te nau ʻilo naʻá ke ʻosi ʻilo ia. Pea te nau manatuʻi pe naʻá ke fie foaki ange kiate kinautolu e meʻa naʻe foaki atu ʻe ha taha kehe kiate koé.

“ʻOku faingofua ke tau pehē, ‘ʻOku ʻikai ko e taimi totonú ʻeni.’ Ka ʻoku ʻi ai hono fakatuʻutāmaki ʻo e fakatoloí. ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí ne u ngāue ai ki ha tangata ʻi Kalefōnia. Naʻá ne fakangāueʻi au, naʻá ne angaʻofa kiate au, ne hangē naʻá ne tokaʻi ʻaupito aú. Mahalo ko e tokotaha Siasi pē au kuó ne ʻiloʻi leleí. ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga kotoa ne u tatali ai ki ha momeniti lelei ange ke u talanoa mo ia ʻo kau ki he ongoongoleleí. Ko e meʻa pē ʻoku ou manatuʻí ko ʻeku loto-mamahi ʻi heʻeku toki ʻiloʻi naʻá ne mate mo hono uaifí ʻi haʻana fakaʻuli tuʻuapō ki hona ʻapi ʻi Kāmeli ʻi Kalefōniá, hili ia haʻane maʻu vāhenga mālōlō mei he ngāué peá u nofo ʻi ha feituʻu mamaʻo. Naʻá ne ʻofa ʻi hono uaifí. Naʻá ne ʻofa ʻi heʻene fānaú. Naʻá ne ʻofa heʻene ongomātuʻá. Naʻá ne ʻofa hono makapuná, pea te ne ʻofa ʻi heʻenau fānaú pea te ne loto ke fakataha mo kinautolu ʻo taʻengata.

“ʻOku ʻikai te u ʻilo pē ʻe anga fēfē hano mapuleʻi ʻo e fuʻu kakaí ʻi he maama kahaʻú. Ka ʻoku ou tui te u fetaulaki mo ia, pea te ne sio fakamamaʻu mai ki hoku matá, pea ʻe hā mei ai e fehuʻí ni: ‘ʻE Hala, naʻá ke ʻiloʻi pē. Ko e hā naʻe ʻikai te ke tala mai aí?’” (“A Voice of Warning,” Ensign, Nov. 1998, 33).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Ko ʻOasoni Pālatí ko e tokoua ia ʻo Paʻale P. Pālati. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻOasoni ʻa ʻene feinga ke ʻunu ʻo ofi ki he ʻEikí ʻi heʻene kei talavoú: “Ne u faʻa ongoʻi mafasia lahi ʻi heʻeku mateuteu ki ha tuʻunga ʻi he kahaʻú; ka naʻe ʻikai pē ke u kamata fakamātoato ke fekumi ki he ʻEikí, kae ʻoua kuo aʻu ki he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1829. Naʻe kamata leva ke u lotu fakamātoato ʻaupito, ʻo fakatomala mei he angahala kotoa pē. ʻI he lōngonoa ʻo e poʻulí, lolotonga e mohe e niʻihi kehé ʻi honau piló, naʻá ku faʻa ʻalu ki ha feituʻu lilo ʻi he ngaahi loto ʻataʻatā longonoá pe feituʻu maomaonganoá, pea punou ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, pea lotu ʻi ha ngaahi houa mo ha loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomalá; ko ʻeku fakafiemālié mo fiefiá ʻeni. Ko e holi lahi taha ʻo hoku lotó ke fakahā mai ʻe he ʻEikí Hono finangalo ʻo kau kiate aú” (ʻi he The Orson Pratt Journals, comp. Elden J. Watson [1975], 8–9). ʻI Sepitema 1830, naʻe ʻaʻahi ʻa e taʻokete ʻo ʻOasoni ko Paʻale P. Pālatí ʻa ia ne toki papitaisó kiate ia. Naʻe ului ʻa ʻOasoni ki he moʻoní, hangē ko Paʻalé, pea naʻe papitaiso ia ʻi he ʻaho 19 ʻo Sepitema 1830, ʻi he hoko hono taʻu 19. Naʻá ne fononga leva ʻi ha maile ʻe 200 ke feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Feieti, Niu ʻIoke. Naʻá ne kole ke ne ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate iá, pea naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34

Ko e uiuiʻi ʻa ʻOasoni Pālati ke ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34:10. “ʻE fai ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”

Naʻe taʻu 19 ʻa ʻOasoni Pālati pea naʻá ne toki hoko pē ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha lau uike ʻi he taimi naʻe foaki ai ʻe he ʻEikí ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34 ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí kia ʻOasoni ʻi he fakahā ko ʻení te ne lava ʻo fakamoʻoni ʻaki ʻa e laumālie ʻo e kikité (vakai, T&F 34:10).

ʻĪmisi
ʻOasoni Pālati

Naʻe taʻu 19 ʻa ʻOasoni Pālati ʻi he taimi naʻe ui ai ia ke ne “hiki hake [hono] leʻó … pea kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá” (T&F 34:6).

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, naʻe lea ʻa ʻEletā ʻOasoni Pālati (1811–1881) kau ki he talaʻofa ko ia ʻo pehē: “‘Hiki hake ho leʻó ʻo kikite, pea ʻe foaki atu ia ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.’ Ko ha tuʻunga ʻeni ʻi he fakahaá ne hā ngali fuʻu lahi kiate au ke u teitei fakahoko, ka neongo iá naʻe ʻi ai ha fekau lelei ai ʻoku totonu ke u fai ia. Ne u faʻa fakakaukau ki he fakahā ko ʻení, pea kuó u faʻa fehuʻi ia ʻi hoku lotó—‘Kuó u fakahoko nai ʻa e fekau ko iá ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke u faí? Kuó u fekumi fakamātoato nai ke u maʻu e meʻafoaki ʻo e kikité, kae lava ke u fakahoko ʻa e fie maʻu ʻo e langí?’ Pea ne u ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ke fakahalaʻi au, koeʻuhí ko ʻeku fakapikopikó pea koeʻuhí ko e kihiʻi fakalaka siʻi kuó u fakahoko ʻi heʻene fekauʻaki mo e meʻafoaki māʻongoʻonga, mo fakalangi ko ʻení. Naʻe ʻikai pē ke u manako ke kikite ki he kakaí kae ʻoua kuo ueʻi au ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke u fai ia” (“Discourse by Elder Orson Pratt,” Deseret News, Mar. 3, 1875, 68).

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ha tokoni fakalangi ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau fekumi ke fakahoko honau uiuiʻí mo e fatongiá:

“ʻE tataki koe ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ʻo hangē pē ko ʻEne uiuiʻi koé. Kuo pau ke ke kole ʻi he tui ke maʻu ha fakahā ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí. ʻOku haʻu fakataha ho uiuiʻí mo e talaʻofa te ke maʻu e ngaahi talí. Ka ʻoku hoko mai e tataki ko iá ʻi he taimi pē ʻoku fakapapauʻi ai ʻe he ʻEikí te ke talangofuá. Ke ʻiloʻi Hono finangaló, kuo pau ke ke tukupā ke fai ia. Ko e taimi ʻoku tui mo moʻui ʻaki ai ʻa e kupuʻi lea ‘Ke fai ho finangaló,’ ko e kī ia ki hono maʻu ha fakahaá.

“ʻOku hoko mai ʻa e talí ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke fie maʻu maʻu pē ʻa e tataki ko iá. Kuo pau ke ke moʻui taau, pea fakamaʻa koe ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí kae lava ke ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ko hoʻo takaua. Ko ia, ʻe makatuʻunga ʻi hoʻo talangofua ki he ngaahi fekaú, hoʻo holi ke fai Hono finangaló, pea mo hoʻo kole ʻi he tuí ʻa e malava ʻe he ʻEikí ke Ne tataki koé ʻi he tali ki hoʻo ngaahi lotú.

“ʻOku faʻa hoko mai ʻa e ngaahi talí ʻi hoʻo ako e folofolá. ʻOku maʻu ai ha ngaahi fakamatala ki he meʻa naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene ngāue fakafaifekau ʻi māmaní pea mo e fakahinohino kuó Ne fai ki Heʻene kau tamaioʻeikí. ʻOku ʻi ai e tokāteline ʻa ia ʻe fakaʻaongaʻi ʻi he taimi kotoa pē mo e tūkunga kotoa pē. ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he folofolá te ne tataki koe ke ke fai ʻa e ngaahi fehuʻi totonú ʻi he lotú. Pea hangē pē ko hono fakaava ʻa e ngaahi langí kia Siosefa Sāmita hili ʻene fakalaulauloto ki he folofolá ʻi he tuí, ʻe pehē pē hono tali ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi lotú pea te Ne tataki nima koe. …

“Te ke lava ʻo maʻu ha ʻilo fakapapau ʻe liunga lahi ʻe he ʻEikí ʻa hoʻo mālohí. Ko e meʻa pē ʻokú Ne kolé ke fai hoʻo lelei tahá pea foaki mo hoʻo lotó kotoa foki. Fai ia ʻi he loto fiefia pea ʻi he lotu ʻo e tui foki. ʻE fekau mai ʻe he Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hoʻo takaua ke tataki koe. ʻE fakatupulekina hoʻo ngaahi ngāué ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻokú ke tokoniʻí. Pea ko e taimi te ke toki fakakaukau ai ʻamui ki he meʻa naʻe hangē ko ha ngaahi faingataʻa ʻo e ngāue mo e feilaulaú, ʻa e feilaulau ko ia kuo hoko ko ha tāpuakí, te ke ʻiloʻi ai kuó ke mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻokú Ne hiki hake ʻa kinautolu naʻá ke tokoniʻi ʻo fakafofongaʻi Iá, pea hiki hake foki mo koe” (“Rise to Your Call,” Ensign, Nov. 2002, 76, 78).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34:11. “ʻOku ou ʻiate koe”

Kuo tā tuʻo lahi hono talaʻofa mai ʻe he ʻEikí te Ne ʻi he niʻihi ʻoku nau tui faivelenga mo talangofua ki he fakaafe ke tokoni ki Heʻene ngāué (hangē ko ʻení, vakai ki he, T&F 30:11; 31:13; 32:3; 33:9; 34:11). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e founga ʻe lava ke fakafiemālie ai ʻa e talaʻofa ko ʻení:

“ʻOku hanga ʻe heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú ʻo haʻi kitautolu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko hono moʻoní, ʻoku fakaafe mai e Fakamoʻuí ke tau falala pea ngāue fakataha mo Ia, neongo ʻoku ʻikai tatau mo lava ke fakatatau ʻetau ngāue lelei tahá ki Heʻene ngāué. ʻI heʻetau falala pea ngāue fakataha mo Ia ʻi he fononga ʻo e matelié, ko e moʻoni ʻoku faingofua pē ʻa ʻEne haʻamongá pea maʻamaʻa ʻa ʻEne kavengá.

“ʻOku ʻikai pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau tuenoa. ʻE lava ke tau fakalakalaka ʻi heʻetau moʻuí ʻaki ha tokoni fakalangi. Te tau malava ʻo maʻu ha ivi pea mo ‘[ha mālohi ʻoku mahulu ange ʻi haʻatautolú]’ (‘ʻEiki, Te u Muimui Atu,’ Ngaahi Himí, fika 127) ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí, ‘Ko ia, fai atu ʻa [hoʻomou] fonongá pea tuku ke fiefia ʻa [homou] lotó; he vakai, pea ʻilo ange, ʻoku ou ʻiate [kimoutolu] ʻo aʻu ki he ngataʻangá’ (T&F 100:12)” (“Ke Nau Lava ʻo Fua Faingofua ʻEnau Ngaahi Kavengá,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 88).

Paaki