‘Inisititiuti
Vahe 20: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51–56


Vahe 20

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51–56

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Ne tūʻuta e Kāingalotu mei Kolesivili Niu ʻIoké ki ʻOhaiō ʻi Mē 1831, pea naʻe fatongia ʻaki ʻe Pīsope ʻEtuate Pātilisi hono fokotuʻutuʻu ʻenau nofó. Ke tokoni ke tataki ʻa Pīsope Pātilisí, naʻe foaki ai ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Pīsope Pātilisi ʻi he fakahā ko ʻení ʻi he founga ke fokotuʻutuʻu ai e ngaahi lakanga tauhi ki he koloá mo e paʻangá ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú.

ʻI he ʻaho 3–6 ʻo Sune, 1831, naʻe fakataha mai ai e kaumātuʻa ʻo e Siasí ki ha konifelenisi. ʻI he ʻaho fakaʻosi ʻo e konifelenisí, naʻe foaki ai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52. Naʻe fokotuʻu ange ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení ʻoku totonu ke fai e konifelenisi hono hokó ʻi Mīsuli pea talaʻofa ange te Ne fakahā e feituʻu ʻe tuʻu ai e fonua ʻo e tofiʻa e Kāingalotú ʻi aí. Naʻe fili ʻe he ʻEikí ha kaumātuʻa pau ke fononga tautau toko ua ki Mīsuli pea fakahinohinoʻi kinautolu ʻi he founga te nau fononga ai mo malanga ʻaki e ongoongoleleí. Naʻe fakahā foki ʻe he ʻEikí ha sīpinga ki hono ʻiloʻi e kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI he ngaahi ʻaho hili e konifelenisi ʻi Sune 1831, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ngaahi fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53–56. ‘Oku kau ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení ha ngaahi fakahinohino ki ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí naʻa nau nofo ʻi ʻOhaiō ka ʻe vave haʻanau hiki ki Mīsulí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení, kia Sitenei Kilipate, Niueli Naiti, mo Uiliami W. Felipisi, pea ʻoange ha ngaahi fakahinohino kiate kinautolu ne fakatefito ki heʻenau ngaahi ngāue ʻi he Siasí mo e talēnití.

Ne ui ʻa ʻĒsela Teia mo Tōmasi B. Māʻasi ʻi he konga kimuʻa ʻo Sune 1831, ke na ngāue fakafaifekau ki Mīsuli (vakai, T&F 52:22). Ka neongo ia, koeʻuhí ko e loto-hikisiá mo e siokitá, naʻe ʻikai mateuteu ʻa ʻĒsela ke ne ʻalu mo Tōmasi. ʻI he fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56, naʻe fakafoki ʻe he ʻEikí ʻa e uiuiʻi ʻo Misa ʻĒsela Teiá pea uiuʻi ʻa Sila J. Kilifini ke hoa mo Misa Maasi.

14 Mē, 1831Naʻe tūʻuta e Kāingalotu mei Kolesivili, Niu ʻIoké ki ʻOhaiō pea naʻe fakaafeʻi kinautolu ke nau nofo fakataha ko ha kulupu ʻi he faama ʻa Līmani Kopelī ʻi Tomasoni, ʻOhaioó.

20 Mē, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51.

Mē–Sune 1831 Naʻe kamata ke tuli ʻe Līmani Kopelī e Kāingalotu ne nofo ʻi hono ʻapí.

3–6 Sune, 1831.Naʻe fakahoko ai ha konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Ketilani, ʻOhaiō. Lolotonga e konifelenisí naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi pea naʻe fakanofo ai e kau fuofua taulaʻeiki lahi ʻi he kuonga fakakosipelí ni.

6–15 Sune, 1831.Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52–56.

19 Sune, 1831Naʻe mavahe ai ʻa Siosefa Sāmita, Sitenei Likitoni mo ha niʻihi kehe mei ʻOhaiō ʻi heʻenau fuofua fononga ki Mīsulí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻĪmisi
Lake Erie harbor

Ko e tokolahi ʻo e fuofua Kāingalotu ne hiki mei Niu ʻIoke ki ʻOhaioó naʻa nau tūʻuta ʻi ha vaka ʻi he Taulanga Feapotí ʻi he matāfanga ʻo e Anovai ʻEalií, ko ha ngaahi lau maile siʻi pē mei Ketilani.

ʻI he konga kimui ʻo Tīsema 1830 mo e konga kimuʻa ʻo Sanuali 1831, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi fakahā mei he ʻEikí ʻo fakahinohinoʻi e Kāingalotú ke nau fakataha ki ʻOhaiō (vakai, T&F 37:1, 3; 38:32). Naʻe kau ʻa e Kolo Kolesivilí, ʻa ia ne ʻi ai ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻe toko 60 tupú, ʻi he ngaahi kulupu ʻe tolu ʻo e Kāingalotú ke mavahe mei Niu ʻIoke ke fakataha ki ʻOhaioó. Naʻa nau mavahe mei Kolesivili, Niu ʻIoke, ʻi he konga-loto ʻo ʻEpeleli 1831 mo Niueli Naiti ko honau takí. Hili ha fononga ne māhina ʻe taha hono lōloá naʻe kau ai ha ngaahi fakatoloi koeʻuhí ko e ʻalotāmakí, naʻa nau tūʻuta ʻi ʻOhaiō ʻi he konga-loto ʻo Meé. Fakatatau kia Niueli Naití, ʻi heʻenau tūʻuta atú “naʻe fakahoko ange ai ke nofo fakataha e Kolo Kolesivilí pea ō ki [ha] kolo ofi mai ko Tomasoni, ʻoku ʻi ai ha tangata ko [Līmani] Kopelī naʻe ʻi ai hano konga kelekele lahi ai naʻá ne loto fiemālie ke nofo ai e Kāingá” (in The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 315; ne fakatonutonu e sipelá mo e fakaʻilonga leá). Naʻe fekumi ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi ki ha fakahinohino ʻi he founga ke tokonaki ai maʻá e Kāingalotu ne toki tūʻuta maí, ko ia naʻe fehuʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ki he ʻEikí. Ko e talí, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ʻi he ʻaho 20 ʻo Mē, 1831, ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51.

ʻĪmisi
Mape Fika 2: Ngaahi Feituʻu Mahuʻinga ʻi he Kamakamata e Hisitōlia ʻo e Siasí
ʻĪmisi
Mape Fika 5: Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51

Ko e fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi ʻi hono tokangaʻi e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino ʻa e Kāingalotú

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51:1–2. “Fokotuʻutuʻu … ʻo fakatatau ki heʻeku ngaahi fonó”

Naʻe fehuʻi ʻe Pīsope ʻEtuate Pātilisi ʻa e founga ke feau lelei taha ai e ngaahi fie maʻu e kāingalotu ʻo e Kolo Kolesivilí, pea naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻEikí ke fokotuʻutuʻu kinautolu “ʻo fakatatau ki heʻeku ngaahi fonó” (T&F 51:2). ʻOku foaki ʻe he ʻEikí ki he niʻihi ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí ʻa e mafai mo e fatongia ke tokangaʻi mo tataki e ngāue ʻo e fakamoʻuí, fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻi he Siasí. ʻOku mahuʻinga e fatongia ko ʻeni ke fokotuʻutuʻu e ngāué; kuo fakahā ʻe he ʻOtuá ko Hono falé “ko ha fale ia ʻo e maau, … pea ʻoku ʻikai ko ha fale ʻo e moveuveu” (T&F 132:8; vakai foki, T&F 88:119). Naʻe fakahinohinoʻi ʻa Pīsope Pātilisi ʻi he meʻá ni ke fokotuʻutuʻu e Kāingalotú ʻo fakatatau ki he fono ʻo e fakatapuí ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e kau hikifonua Kolesivilí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51:3–6. “Tuku ki heʻeku tamaioʻeiki ko ʻEtuate Pātilisí … ke … vaheʻi maʻá e kakaí ni ʻa honau tufakangá, ko e tangata kotoa pē ke maʻu tatau”

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi ke fakahoko e fono ʻo e fakatapuí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fāmili ne hiki mai mei Niu ʻIoke pea nofo ʻi he kelekele ʻo Līmani Kopelií. Ne pau ke fakatapui ʻe he ngaahi fāmilí ni ʻenau koloá mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní “ʻaki ha fuakava pea mo ha tohi aleapau” (T&F 42:30). Ko Pīsope Pātilisi leva naʻe pau ke ne “vaheʻi maʻá e kakaí ni ʻa honau ngaahi tufakangá” (T&F 51:3), ʻo ʻuhinga ia naʻe pau ke ne foaki ki he fāmili takitaha ha konga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fie maʻú mo e tūkungá—ʻi he ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻe lahi ange ʻeni ʻi he meʻa naʻe fakatapui ʻe he fāmilí. Naʻe pau ke ʻoange ʻe he pīsopé ki he fāmili takitaha ha fakamatala kuo tohi ʻo fakahaaʻi ange ai ko e konga pe tofiʻa naʻa nau maʻú ko honau lakanga tauhi fakataautaha ia. Ka ʻi ai ha hulu ne pau ke fakatolonga ia ʻe Pīsope Pātilisi pea fakaʻaongaʻi ke tokoniʻi e masiva mo e faingataʻaʻia ʻi he Siasí.

Naʻe pau ke fai e founga hono fakatapui e kelekelé ʻo fakatatau ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e tauʻatāina ke filí, ʻo hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi ha tohi ʻi Sune 1833 kia Pīsope Pātilisi pea fakamoʻoni hingoa ai ʻa Siosefa Sāmita, Sitenei Likitoni, Feletiliki G. Uiliamisi, mo Māteni Hālisi ʻo pehē: “Ko e tangata kotoa pē kuo pau ke ne fakafuofuaʻi pē [e] lahi ʻo e meʻa ʻoku totonu ke ne maʻú, mo e lahi te ne tuku ke tauhi ʻe he Pīsopé. … Kuo pau ke fai e fakatapuí ʻi he lototaha fakatouʻosi e ongo tafaʻakí—He ko hono foaki ki he Pīsopé ʻa e mālohi ke ne fakahā e lahi ʻoku totonu ke maʻu ʻe he tangata takitaha mo talangofua e [tangata takitaha] ki he fakakaukau ʻa e Pīsopé, ko hono foaki ia ki he Pīsopé ha mālohi lahi ange ʻi ha Tuʻi, pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ko e tuku ko ia ki he tangata takitaha ke ne talamai e lahi ʻo ʻene fie maʻú pea fakahoko ia ʻe he Pīsopé, ʻoku fakatupu puputuʻu ai ki Saione pea hoko ai e Pīsopé ko ha Pōpula. Ko hono moʻoní, kuo pau ke napangapangamālie pe tatau e mālohi he vahaʻa ʻo e pīsopé mo e kakaí, pea ko ia ai ʻe tuʻuloa ai e uouangatahá mo e leleí ʻi homou lotolotongá. Ko ia ai, ko e niʻihi ko ia ʻoku nau fakatapui e koloá ki he Pīsope ʻi Saioné, pea nau maʻu ha tofiʻá, kuo pau ke ne fakahaaʻi ki he Pīsopé ʻokú ne [fie maʻu] lahi ia ʻo hangē ko ʻene laú” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 3: February 1833–March 1834, ed. Gerrit J. Dirkmaat and others [2014], 153; ne fakatonutonu e sipelá mo e fakaʻilonga leá).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51:15–17. “Tuku ke nau ngāue ʻi he fonuá ni ʻo hangē ko e fai ia ke laulau taʻu”

Koeʻuhí naʻe veiveiua e tui ʻa Līmani Kopelií peá ne maumauʻi ʻene fuakava ke fakatapui hono kelekelé, naʻe nofo ai e Kāingalotu Kolesivilí ʻi hono faama ʻi Tomasoni, ʻOhaioó, ʻi ha ngaahi uike siʻi pē. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51:16 naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ko ʻenau nofo aí ʻe “fuofuoloa siʻi.” Ka neongo ia, naʻá Ne faleʻi e Kāingalotú ke nau ngāue pea nofo ai ʻo hangē te nau ʻi ai ʻi ha ngaahi taʻu lahí. Naʻe muimui e tokolahi taha ʻo e Kāingalotu Kolesivilí ki he ngaahi fakahinohino ko ʻení. Lolotonga ʻenau nofo taimi nounou aí naʻa nau fakaʻataʻatā e kelekelé, tō ha ngoue, pea kamata ke langa ha ngaahi fale nofoʻanga, ʻa ia ne nau liʻaki kotoa ʻi hono fekauʻi ʻe Līmani Kopelī ke nau mavahé. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí kimui ange ʻa e Kolo Kolesivilí ke nau hiki ki Mīsuli ke tokoni ke fakatoka hono fakavaʻe ʻo Saioné (vakai, T&F 54; 58:6–7).

ʻĪmisi
Leman Copley farm landscape, Thompson, Ohio

Ko e feituʻu ʻo e faama ʻa Līmani Kopelī ʻi Tomasoni (ko Metisoni he taimi ní), ʻOhaiō, ʻa ia naʻá ne fakaafeʻi ai e Kāingalotu mei Kolesivili, Niu ʻIoké, ke nau nofo aí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51:19. “Ko e tauhi faivelenga, mo angatonu, mo anga-fakapotopotó”

Naʻe fai ʻe he Kāingalotu mei he Kolo Kolesivilí ha ngaahi feilaulau ke liʻaki honau ngaahi ʻapi ʻi Niu ʻIoké pea hiki ki ʻOhaiō ʻo hangē ko ia naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí. Naʻe ʻikai fuoloa mei heʻenau tūʻuta ki aí, naʻe tuli kinautolu mei he kelekele ʻo Līmani Kopelií pea fekauʻi ke nau toe hiki—ko e taimi ko ʻení, ʻi ha maile nai ʻe 900 (kilomita ʻe 1,448) fakahihifo ki he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí. Ko e talaʻofa ko ia “ʻilonga ia ʻe ʻiloa ko e tauhi faivelenga, mo angatonu, mo anga-fakapotopotó ʻe hū ia ki he fiefiaʻanga ʻo hono ʻEikí, pea te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (T&F 51:19) naʻe mei tokoni moʻoni ia ke fakamālohia e falala ʻa e Kāingalotú ki he ʻEikí lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení.

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku fekauʻaki e ngaahi lea ko e tauhi mo e lakanga tauhi pea mo e fono ʻo e fakatapuí pea ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni pe kelekele ne foaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolu kuo nau fakatapui e meʻa kotoa pē ʻi ha fuakava. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e ngaahi lakanga tauhí ko ha ngaahi fatongia fakatāutaha foki ia mo hotau ngaahi ngafa:

“ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga fakatuʻutāmaki pea tui e tokolahi ʻoku ʻikai te nau fatongia ʻaki ke fai ha fakamatala ki he ʻOtuá pea ʻoku ʻikai te tau maʻu ha fatongia fakataautaha pe lakanga tauhi kiate kitautolu pe niʻihi kehé. Ko ha tokolahi ʻo e kakai he māmaní ʻoku nau tokanga pē ke fakahōhōloto, pe fakamuʻomuʻa pē kinautolu, pea nau ʻofa ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fakafiefiá ʻo lahi hake ʻi heʻenau ʻofa ʻi he anga māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai te nau tui ko e tauhi kinautolu ʻo honau tokouá. Ka ʻi he Siasí, ʻoku tau tui ʻoku hoko ʻa e ngaahi fatongia tauhí ni ko ha falala toputapu. …

“… Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻo e ʻekeʻi meiate kita ʻa e meʻa ʻokú te fai pe taʻe faí mo e fatongia tauhí, ʻoku fuʻu mahuʻinga ia ʻi heʻetau tokāteliné.

“ʻOku ʻikai fakangatangata ʻi he Siasí ʻa e fatongia tauhí ki he falala pe ngaahi fatongia fakaemāmaní. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo pehē: ‘Ko e kau tauhi kitautolu ʻo hotau ngaahi sinó, ʻatamaí, fāmilí mo e koloá. … Ko e tokotaha tauhi faivelengá ko ha tokotaha ia ʻokú ne ngāue ʻaki e pule angatonu, tokangaʻi hono fāmilí mo tokangaʻi e masivá mo e tukuhāusiá’ [‘Welfare Services: The Gospel in Action,’ Ensign, Nov. 1977, 78]. …

“Kuo akoʻi ʻe ha niʻihi hotau fatongia tauhi ki hotau fāmilí ʻo pehē ko e taimi ko ia te tau fai ai e fakamatala ki he Fakamoʻuí, peá Ne kole mai ke tau fai ha fakamatala ki hotau ngaahi fatongia he māmaní, ko e fehuʻi mahuʻinga ʻe ua ʻe fekauʻaki mo hotau fāmilí. Ko e ʻuluakí ko hotau vā fetuʻutakí mo hotau hoa malí, pea ko e uá ʻe fekauʻaki ia mo hotau vā fetuʻutaki mo ʻetau fānaú. …

“ʻOku tau feinga ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻi honau ngaahi fatongia tauhi kotoa pē. ʻOku tau feinga ke fai ʻa e meʻa ko ia kuó Ne kole mai ke tau faí, ʻo tatau pē ʻEne ʻomai ia he ngaahi akonakí mo ʻEne tā sīpingá. …

“ʻOku ou fakatauange te tau lava kotoa ʻo vakaiʻi fakafoʻituitui mo fakafāmili ʻa e fatongia tauhi ʻa ia ʻoku tau fatongia ʻakí ʻa ia ʻe ʻekeʻi meiate kitautolú. ʻOku ou lotua ke tau fai ia ʻi he tuʻunga mahino ʻe ʻekeʻi ia meiate kitautolu ʻe he ʻOtuá” (“Ko e Fatongia Tauhí—Ko ha Falala Toputapu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 91, 93–94).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he fakaʻosinga ʻo Mē ʻi he 1831, naʻe meimei hiki kotoa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Niu ʻIoké mei Palemaila, Feieti, mo e ngaahi feituʻu ʻi Kolesivilí ki ʻOhaioó, ʻi he talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí. ʻI he ʻaho 3–6 ʻo Sune, 1831, naʻe fai ha konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi fakataha lahi ʻi Ketilani, ʻOhaiō. Ne hangē hono fai ʻo e konifelenisí ni ko hano fakakakato ʻo e fakahā ne ʻomi ʻi Fēpueli ʻi he 1831, ʻa ia ne fakahā ai ʻe he ʻEikí “ke ui ʻa e kaumātuʻa ʻo hoku siasí ke nau fakataha mei he hahaké mo e hihifó mo e tokelaú mo e tongá” (T&F 44:1). Kapau naʻe faivelenga e kaumātuʻá mo ngāue ʻaki e tuí, naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe “huaʻi hifo ʻa [Hono] Laumālié kiate kinautolu” (T&F 44:2).

Lolotonga e konifelenisí “naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono mālohí ki he fiemālie haohaoa taha ʻa e kāingalotú” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 118, josephsmithpapers.org). Naʻe fakamoʻoni ha niʻihi naʻa nau mamata ki he ʻOtuá ʻi ha mata meʻa-hā-mai lolotonga e fakatahá (vakai, The Life of Levi Hancock, quoted in Karl Ricks Anderson, Joseph Smith’s Kirtland: Eyewitness Accounts [1989], 107–8). Naʻe pehē ʻe Laimani Uaiti naʻá ne mamata tonu “ki he hā mahino e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho ʻo e penitekosí,” ʻa ia ne kau ai “ʻa e fakamoʻui ʻo e mahakí, kapusi ʻo e tēvoló, lea ʻi ha ngaahi lea kehekehe, fakafaikehekeheʻi e ngaahi laumālié, mo kikite ʻaki ha mālohi lahi” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 322; naʻe fakatonutonu e sipelá). Naʻe hiki ʻe Sione Uitemā ko e faihisitōlia ʻo e Siasí ʻo pehē: Naʻe hifo e Laumālie ʻo e ʻEikí kia Siosefa ʻi ha founga makehe. Pea naʻe kikiteʻi ʻe [Siosefa] naʻe kau ʻa Sione Fakahā ʻi he hako ʻe toko hongofulu ʻo ʻIsilelí … ke teuteuʻi kinautolu ki heʻenau foki mei heʻenau movete fuoloá” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 39; naʻe fakatonutonu e sipelá mo e fakamataʻitohi lahí).

Lolotonga foki e konifelenisí, naʻe fakanofo ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá ki he lakanga ʻo e taulaʻeiki lahí. Ko e ngaahi ʻuluaki fakanofo ʻeni ki he lakanga ʻo e taulaʻeiki lahí ʻi he Siasi kuo fakafoki maí. Naʻe fakahā ʻe he Palōfitá ʻo pehē, “Naʻe hā mahino naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kimautolu ha mahino ʻo feʻunga mo e ngāue ke fakahokó, mo ha ivi ʻo fakatatau mo e pue kuo tuku ʻi homau ʻaó, mo e ʻaloʻofa pea mo ha tokoni ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi fie maʻú” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 407).

Neongo naʻe maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he konifelenisí ha ngaahi aʻusia fakalaumālie fakafiefia, naʻe lekooti ʻe Sione Uitemā ʻo pehē naʻe ʻi ai foki mo e filí: “Lolotonga hono lilingi hifo ʻe he ʻEikí hono laumālié ki heʻene kau tamaioʻeikí, naʻe fakaʻaongaʻi ia ʻe he Tēvoló ke fakahaaʻi ai hono mālohí, [pea] naʻá ne taʻofi ʻa Havi Uitiloka … koeʻuhí ke ʻoua te ne lava ʻo lea.” Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí e fokotuʻutuʻu ʻa e filí ki he Palōfitá, pea “naʻe fekauʻi [ʻe Siosefa] ʻa e tēvoló ʻi he huafa ʻo Kalaisí pea naʻe mavahe atu ia ki heʻetau Fiefiá mo e fiemālié” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, 40–41; ne fakatonutonu e sipelá mo e fakaʻilonga leá).

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho fakaʻosi ʻo e konifelenisí, ʻaho 6 ʻo Suné, ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52. Naʻá ne hiki ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimui ange ʻi ha nusipepa ʻa e Siasí naʻe maʻu ʻa e fakahā ko ʻení “ʻi ha mata meʻa-hā-mai fakalangi” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 327).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52

Ko e fekauʻi ʻe he ʻEikí ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo e Siasí ke nau fononga ki Mīsuli pea mo ʻomi ha founga ke fakaʻehiʻehi ai mei he kākaá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:1–5. Ko e “fonua ʻo homou tofiʻá”

ʻI he taimi ne ʻomi ai e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52, naʻe tatali loto vēkeveke e Kāingalotú ki hono langa e kolo ʻo Saioné, ʻa ia kuo kikiteʻi ʻi he ngaahi folofolá (vakai, ʻEta 13:3–6; T&F 28:9; Mōsese 7:62). ʻI ha fakahā ne fai mai ʻi Māʻasi ʻi he 1831, naʻe talaʻofa ai ʻa e ʻEikí te Ne fakahā e feituʻu ʻe tuʻu ai e fonua naʻe pau ke fakatau ʻe he Kāingalotú ko ha tofiʻá (vakai, T&F 48:4–6). Naʻe pau ke nau fakataha ki he kelekele ko ʻení pea langa hake e kolo ko Saioné, pe ko e Selusalema Foʻoú. Naʻe pau ke hoko e koló ni ko ha feituʻu hūfangaʻanga mo malu ki he Kāingalotú (vakai, T&F 45:64–71). Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ʻi Sune ʻo e 1831, ke na ō ki Mīsuli pea fakahoko ai e konifelenisi hono hoko ʻa e Siasí. ʻI heʻena aʻu pē ki aí, kapau naʻa nau faivelenga, naʻe talaʻofa e ʻEikí ke fakahā ange e fonua ʻo honau tofiʻá. Neongo naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú naʻe lolotonga nofo e “ngaahi filí” ʻi he kelekelé, ka naʻá Ne talaʻofa ke “fakavavevaveʻi ʻa e koló [ko Saione] ʻi hono taimí” (T&F 52:42–43). Naʻe fakamelomelo ʻe he fakamatala ʻa e ʻEikí ki he ngaahi fili ʻo e Kāingalotú, ʻa e tāufehiʻa mo e ʻita ʻe aʻusia ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí mei he kakai fakalotofonua ʻo Mīsulí ʻi heʻenau kamata ke fakataha ki he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:9–10, 33–34. Akoʻi e meʻa kuo fakahā ki he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá

Hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52, naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí ha kau tangata ʻe toko 26, makehe mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni, ke nau fononga ko ha kau faifekau ki Mīsuli. Naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ke nau fononga ʻi ha meimei maile ʻe 900 (kilomita ʻe 1,448) ʻi ha ngaahi hala kehekehe, ʻo malanga mo papitaiso ʻi heʻenau fonongá. Naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke ʻoua naʻa akoʻi “ha meʻa ka ko e meʻa kuo tohi ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, pea mo ia ʻe akoʻi kiate kinautolu ʻe he Fakafiemālié ʻi he lotu ʻo e tuí” (T&F 52:9; vakai foki, Mōsaia 18:18; 25:21–22). Kuo poupouʻi tatau ʻe he kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakafalala ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono akoʻi e tokāteline ʻo e ongoongoleleí.

ʻI he lea ki he kau faiako fakalotu ʻi he Siasí, naʻe akonaki ai ʻa Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí. (1871–1961) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

“Ko e tefitoʻi meʻa ke ke tokanga ki aí, ko ho tefitoʻi fatongia mahuʻingá, ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko ia ne fakahā mai ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ko homou fatongiá kau faiako, ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ko iá ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tohi tapu ʻa e Siasí mo e ngaahi lea ʻa kinautolu kuo ui ʻe he ʻOtuá ke nau taki ʻa Hono kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení. ʻOku ʻikai totonu ke mou … akoʻi ʻi hoʻomou ngāué ha ʻilo fakafilōsefa makehe pē ʻamoutolu, ʻo tatau ai pē pe naʻa mou maʻu ia mei fē pe ko haʻane hā ngali lelei pe ngali poto kiate kimoutolu. …

“ʻOku ʻikai totonu ke mou … liliu ʻa e ngaahi tokāteline ʻa e Siasí pe te mou fakaleleiʻi ia, ʻo kehe mei hono fakahā mai ia ʻi he ngaahi tohi folofola ʻa e Siasí, pe ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafai ke fakahā mai ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí ki he Siasí” (The Charted Course of the Church in Education, rev. ed. [booklet 2004; address to Church Educational System religious educators, Aug. 8, 1938], 10).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:14–21. “Te u foaki kiate kimoutolu ha sīpinga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē”

Lolotonga e konifelenisi naʻe fai ʻi he ʻaho 3–6 ʻo Sune, 1831, naʻe mamata tonu ai e kaumātuʻa ʻo e Siasí ki he faikehekehe ʻi he ngaahi fakahā ʻo e koví pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻI he ʻaho fakaʻosi ʻo e konifelenisí, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he kaumātuʻá ha sīpinga ki hono fakafaikehekeheʻi ʻa e kau kākaá pe loí mo kinautoku ko e kau tamaioʻeiki angatonu ʻa e ʻOtuá (vakai, T&F 52:14–21). Naʻá Ne ʻomi ha sīpinga ʻo e ngaahi fua ʻo kinautolu ʻoku ngāue pe fakahoko ia ʻaki e Laumālie ʻo e ʻOtuá. Naʻe tokoni e fakahā ko ʻení fakataha mo e ngaahi fakahinohino kimuʻá (vakai, T&F 43:1–7; 46:7–8; 50:1–25), ke fakasiʻisiʻi e puputuʻu ʻi he kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotú fekauʻaki mo e ngaahi laumālie halá pea mo e tōʻonga fakalotu tōtuʻá pe ngaahi founga lotú. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Paula E. Koelika ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē:

“ʻI hono fakahoko atu e uí ʻi Sune ʻo e 1831, ki he kau taki he kamakamata mai ʻa e Siasí, ne fakahā ai kia Siosefa Sāmita ʻʻOku ʻalu holo ʻa Sētane ʻi he fonuá, pea ʻokú ne ʻalu atu ʻo kākaaʻi ʻa e ngaahi puleʻangá.’ Ke fakafepakiʻi e tākiekina fakahala ko ʻení, ne folofola e ʻEikí te Ne ʻomi kiate kitautolu ʻha sīpinga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa [kitautolu]” (T&F 52:14).

“Ko e sīpingá ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ki hano fai pe lavaʻi ʻo ha meʻa, fakahinohino, ngaahi sitepu ke toutou fakahoko, pe hala ke muimui ai he ʻoku fakatatau ia mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Kapau te tau muimui ki ai, te nau ʻai maʻu pē ke tau loto-fakatōkilalo, tokanga, pea lava ke tau ʻiloʻi e faikehekehe ʻo e leʻo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mei he ngaahi leʻo te ne fakaheeʻi kitautolú” (“ʻOkú Ne ʻOfa Moʻoni ʻIate Kitautolu,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 16).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:33–34. “Ko ia ia ʻe faivelengá, ʻe tauhi ia mo tāpuakiʻi”

Naʻe talaʻofa kiate kinautolu ko ia ne uiuiʻi ke malangaʻi e ongoongoleleí ʻi heʻenau fononga ki Mīsulí, kapau naʻa nau faivelenga ʻe tokangaʻi kinautolu ʻe he ʻEikí mo tāpuakiʻi “ʻaki ʻa e fua lahi” (T&F 52:34). Naʻe kau ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi ʻi he niʻihi ne uiuiʻi ke mavahe mei hono fāmilí pea fononga ki Mīsulí. Naʻe fai ʻe he uaifi ʻo Pīsope Pātilisi ko Litiá “ha fakamatala ki he ngaahi tūkunga ʻa ia ne maʻu ai ʻe hono husepāniti ko ʻEtuaté, ʻa e fakahā ko ʻení. Kuo maʻu ʻe he mīselé ʻa ʻena fānaú kotoa mei he niʻihi ʻo e kāingalotu Niu ʻIoke ne toki tūʻuta mai ʻa ia ne nofo mo honau fāmilí. Naʻá ne tohi ʻo pehē ‘naʻe puke [homa] ʻofefine lahi tahá ʻi he niumōniá, pea lolotonga ʻene faingataʻaʻiá, naʻe ui hoku husepānití ʻi ha fakahā ke ʻalu mo ha niʻihi kehe ki Mīsuli ke kumi ha feituʻu ki hono tānaki ʻo e Kāingalotú, naʻe pehē ʻe he kau taʻetuí ʻokú ne vale ka naʻe ʻikai he ʻikai te ne ʻalu. Pea naʻá ku fakakaukau ne u maʻu ʻa e ʻuhinga ke fakakaukau ai kuo kamata hoku ngaahi faingataʻaʻiá, pea naʻa [nau] kamata, ka naʻe muiaki mai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi he faingataʻa ko ʻení ʻo hangē ko e [faingataʻa] kehe kotoa pē he naʻe sai homa ʻofefiné.’ (Partridge, Genealogical Record, 6.)” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 330).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 52:39–40. “Manatuʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa e kakai masivá mo e faingataʻaʻiá”

Ko e kaumātuʻa ʻo e Siasí ne ʻikai fekauʻi ke ō ʻo ngāue fakafaifekaú ne pau ke nau tokangaʻi e kāingalotu ʻo e Siasí, pea fakatautautefito ke “manatuʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa e kakai masivá mo e faingataʻaʻiá, pea mo e mahakí mo e tukuhāusiá” (T&F 52:40). Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ko hono tokangaʻi e masivá mo e mahakí ko ha ʻulungaanga ia ʻo ʻEne kau ākongá. ʻI he kotoa ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he matelié, naʻe tokanga ʻa e Fakamoʻuí ki he mahakí mo e tukuhāusiá, ʻi hono fakamoʻui mo fakafiemālieʻi kinautolú. Naʻá ne tauhi ki he masivá mo e faingataʻaʻiá, ʻi hono fafangaʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi kinautolú. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) e meʻa te tau lava ʻo fai ke manatua ai ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ʻo pehē:

“ʻI he fakamanatua fakataha ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí e paeá, masivá, mo e moʻulaloá, ʻoku fakatupulaki moʻoni mo ʻikai fakatokangaʻi ai ha ʻofa i he niʻihi kehé ʻo mahulu hake ʻiate kita, ko ha fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, mo ha holi ke tokonia e fie maʻu ʻa e niʻihi kehé. He ʻikai lava ha taha ʻo kole ki he ʻOtuá ke tokoniʻi hano kaungāʻapi ʻoku faingataʻaʻia taʻe te ne ongoʻi vēkeveke ke ne fai ha meʻa ʻiate ia pē ke tokoniʻi hono kaungāʻapi ko iá. …

“Ne u fanongo ki ha tangata ʻiloa naʻá ne pehē ʻi he ʻaho kimuʻá, ‘Kuó u liliu e lea ʻo ʻeku lotú. ʻOku ʻikai ke u pehē, ‘Tāpuekina e masivá mo e mahakí mo e faingataʻaʻiá,’ ka ʻoku ou pehē he taimí ni, ‘ʻE Tamai, fakahā mai kiate au e founga ke tokoniʻi ai e masivá mo e mahakí mo e faingataʻaʻiá, pea ʻomi ha founga ke u fakahoko ia’” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 457–58).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Ko Sitenei Kilipate naʻe hoa pisinisi mo Niueli K. Uitenī ʻi he falekoloa ʻa e Kautaha N. K. Uitenī ʻi Ketilani, ʻOhaioó. Naʻe kau ʻa Sitenei mo hono fāmilí ʻi he kau papi ului naʻa nau kau ki he Siasí ʻi Ketilaní. ʻI he ʻaho 8 ʻo Sune, 1831, ko e ʻaho ʻe ua hili e konifelenisi ʻa e Siasí, naʻe ʻalu ʻa Sitenei Kilipate ki he Palōfitá, ʻi heʻene holi ke ʻiloʻi e meʻa ne finangalo e ʻEikí ke ne faí. Naʻe fehuʻi ʻe Siosefa ki he ʻEikí pea maʻu ʻa e fakahā naʻe lēkooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53.

ʻĪmisi
feituʻu ne tuʻu ai e falekoloa ʻa Kilipate mo Uitenií, Tauʻatāina, Mīsuli

Naʻe hoko ʻa Sitenei Kilipate ko ha hoa pisinisi ʻo Niueli K. Uitenī. Hili e hiki ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ki Mīsulí, naʻá ne fakalele ha falekoloa ʻa e Siasí ʻi he feituʻu ko ʻení ʻi Tauʻatāina, Mīsuli.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53

Ko e uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Kilipate ke malanga ʻaki e ongoongoleleí pea fononga ki Mīsuli

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 53:1–4. “Liʻaki ʻa e māmaní”

Naʻe mavahe ʻa Sitenei Kilipate mei Ketilani, ʻOhaiō, ʻi he konga kimui ʻo Sune 1831 ke muimui ki he fekau ʻa e ʻEikí ke malanga ʻaki e ongoongoleleí mo hoko “ko e fakafofonga” ki he Siasí (T&F 53:4). Hili ʻenau tūʻuta ʻi Mīsuli ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1831, naʻá ne fokotuʻu ha falekoloa, pea naʻá ne tokoni kia Pīsope ʻEtuate Pātilisi ʻi heʻene hoko ko ha fakafofonga ki he Siasí, ke fakatau e kelekele ki he ngaahi lakanga tauhí mo e ngaahi fale ʻa e Siasí (vakai, T&F 57:6, 8). Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei ke ne “liʻaki ʻa e māmaní” (T&F 53:2); naʻe pau ke ne tauhi ʻa e ngaahi fekaú, ʻo tuku ʻene pisinisi ʻi Ketilaní ke fononga ki Mīsuli, pea fakaʻaongaʻi ʻene meʻafoaki ʻi he pisinisí ke tokoni ke langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he fonua ko Saioné. Naʻe ʻikai ʻuhinga e fekau ʻa e ʻEikí ke liʻaki ʻa e māmaní ke fakamavaheʻi ʻe Sitenei ia mei he māmaní. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku tau faʻa lea ʻaki ʻi he Siasí e ongo kupuʻi lea: ‘Ke mou ʻi māmani kae ʻikai ʻo māmani.’ …

“Mahalo ʻoku totonu ke tau ʻai ʻa e lea ko ʻení … ko ha fakatokanga kehekehe ʻe ua. ʻUluakí, ‘Ke mou ʻi māmani.’ Kau ʻi he ngaahi meʻa ʻoku faí; ʻai ke lahi hoʻo ʻiló. Feinga ke ke maʻu ʻa e mahinó mo faʻa kātaki pea tali ʻa e faikehekehé. Fai ha tokoni ʻoku ʻuhingamālie ki he sosaietí, ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoní pea kau ki he ngaahi meʻa ʻoku faí. Ko hono uá, ʻʻIkai ʻo māmani. ʻOua ʻe muimui ki he ngaahi hala ʻoku halá pe feliuliuaki ke fakafaingofuaʻi pe tali ʻa e meʻa ʻoku ʻikai totonú.

“… Neongo e angahala kotoa pē ʻi he māmaní, pea neongo e fehangahangai kotoa pē ki he leleí ʻoku tau fepaki mo ia he feituʻu kotoa, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakamavaheʻi kitautolu pe ko ʻetau fānaú mei he māmaní. Naʻe pehē ʻe Sīsū, ‘ʻOku tatau ʻa e puleʻanga ʻo e langí mo e meʻa fakatupu,’ pe ʻīsite. (Mātiu 13:33.) ʻOku fie maʻu ke tau fakatupulaki e māmaní mo tokoniʻi e kakai kotoa pē ke nau ikunaʻi e angahala ʻokú ne ʻātakaiʻi kitautolú” (“The Effects of Television,” Ensign, May 1989, 80).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

‘I he tūʻuta e Kāingalotu mei Kolesivili, Niu ʻIoké ki Ketilani, ʻOhaiō ʻi Mē 1831, naʻe faleʻi kinautolu ke nau ō ki he feituʻu kaungāʻapi ʻo Tomasoní, “he ʻoku ʻi ai ha tangata ko [Līmani] Kopelī ʻoku ʻi ai hano kelekele lahi naʻá ne loto fiemālie ke nofo ai e Kāingá” (Newel Knight, in The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 315; fakatonutonu e sipelá). Naʻe loto lelei ʻa Līmani kimuʻa ke fakaʻatā e Kāingalotu mei Niu ʻIoké ke nofo ʻi hono kelekelé ʻo fetongi ʻaki hono fakaleleiʻi hono kelekelé. Hili ha taimi nounou ʻenau tūʻutá, ne kamata ke tō mo langa e kāingalotu ʻo e Kolo Kolesivilí ʻi he faama ʻeka ʻe 759. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, ne maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51, ʻo fakahinohinoʻi ʻa kinautolu ne nofo ʻi Tomasoní ke fakahoko e fono ʻo e fakatapuí.

ʻI he kamata ke nofo e Kāingalotú ʻi hono kelekelé, naʻe fononga ʻa Līmani Kopelī mo e kau faifekau kehe ki ʻIunioni Tokelau, ʻOhaiō, ke malangaʻi e ongoongoleleí ki he Sōsaieti Faaitaha ʻo e Kau Tui ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Kalaisí (Sieká), ko ha kulupu fakalotu ne kau ki ai ʻa Līmani kimuʻa peá ne kau ki he Siasí (vakai, T&F 49). Naʻe ʻikai ola lelei e ngāue fakafaifekaú pea naʻe kamata ke veiveiua ʻa Līmani ʻi heʻene fakamoʻoni ki he pōpoaki ʻo e Siasi kuo fakafoki maí. Naʻá ne talanoa kimui ange mo ʻAsipeli Kiseli, ko e taki ʻo e kau Sieká, peá na ō fakataha ki he faama ʻa Līmaní pea fakahā ki he Kāingalotú kuo pau ke nau mavahe. Naʻe maumauʻi ʻe Līmani e fuakava naʻá ne fai mo e ʻEikí ke fakatapui ʻa hono fāmá. Ne lekooti ʻe Siosefa Naiti ko e Siʻí neongo e ngaahi fakalelei ne fai ki he kelekele ʻo Līmaní lolotonga e taimi nounou ne nofo ai e Kāingalotú, “naʻe pau ke mau mavahe mei he faama [ʻa Kopelií] pea totongi e paʻanga ʻe onongofulu ki he ngaahi maumaú” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 335). ʻI he ʻikai ʻiloʻi e meʻa ke faí, naʻe ʻalu ai ʻa Niueli Naiti mo e kaumātuʻa kehe mei he kulupu Kolesivilí ki he Palōfitá ke maʻu ha fakahinohino. Naʻe fehuʻi ʻe Siosefa ki he ʻEikí ʻi he ʻaho 10 ʻo Sune, 1831, pea maʻu ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54

Ko e fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotu Kolesivilí ke nau mavahe mei ʻOhaiō, pea hiki ki Mīsuli

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54:3–6. Ko ha fuakava kuo maumauʻí “kuo fakataʻeʻaongaʻi ia pea kuo hoko pē ʻo taʻeʻaonga”

Ko e fili ko ia ʻa Līmani Kopelī ke tuli e kāingalotu ʻo e Kolo Kolesivilí mei hono kelekelé, naʻe hoko foki ia ko ha fili ke maumauʻi e fuakava toputapu naʻá ne fai ke fakatapui ʻene koloá ki he ʻEikí. Naʻe fai foki ʻe he Kāingalotu mei Niu ʻIoké ha fuakava ke fakatapui e meʻa kotoa pē naʻa nau maʻú (vakai, T&F 51). Meʻapangó, he naʻe ʻikai malava ʻi he fakafisi ʻa Līmani ke tauhi ʻene fuakavá, ke fakahoko ʻe he Kāingalotu Kolesivilí ʻenau fuakavá; ko ia ai ne fakahā ʻe he ʻEikí ko e fuakavá “kuo fakataʻeʻaongaʻi ia pea kuo hoko pē ʻo taʻeʻaonga” (T&F 54:4). Naʻe fakamatala foki e ʻEikí ki he ngaahi nunuʻa mamafa kiate kinautolu ʻoku maumauʻi ʻenau ngaahi fuakavá mo talaʻofa e ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻoku tauhi ʻenau ngaahi fuakavá (vakai, T&F 54:5–6).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fekauʻaki mo e mahuʻinga hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá ʻo pehē:

“Ko e niʻihi pē ʻoku nau fai mo tauhi e fuakavá te nau lava ke aʻusia e ngaahi tāpuaki taupotu ʻo e puleʻanga fakasilesitialé. ʻIo, ʻi heʻetau talanoa kau ki hono tauhi e fuakavá, ʻoku tau talanoa ai ki he uho mo e ʻelito ʻo ʻetau taumuʻa ʻi he moʻui fakamatelié.

“Ko e fuakavá ko ha aleapau fakalaumālie, ko ha palōmesi mamalu ki he ʻOtua ko ʻetau Tamaí te tau moʻui pea fakakaukau mo ngāue ʻi ha founga pau—ʻa e founga ʻa Hono ʻAló, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku palōmesi mai e Tamaí, ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní te tau maʻu ʻa e nāunau kotoa ʻo e moʻui taʻengatá. …

“… Kuo pau ke tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, kapau ʻoku tau loto moʻoni ke ola lelei hotau fatongiá, pea fie maʻu e tokoni, monūʻia mo e tāpuaki kotoa pē ʻa e Tamaí, pea fakaava mai e matapā ʻo hēvaní ke tau lava ʻo maʻu ai e ngaahi mālohi faka-ʻ[O]tuá!” (“Ko Hono Tauhi e Ngaahi Fuakavá: Ko ha Pōpoaki Maʻanautolu ʻe Ngāue Fakafaifekaú,” Liahona, Sānuali 2012, 48–50).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54:7–10. “ʻAlu … pea hola leva mei he fonuá”

ʻI hono tuku honau ngaahi ʻapí ‘i ha māhina pē ʻe taha kimuʻa aí, ko ʻeni ne toe hala ha feituʻu ke nofo ai ʻa e Kāingalotu ʻi he Kolo Kolesivilí. Ko e tali ki he meʻa ko ʻení, naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha toe fekau ʻe taha ke nau hiki—ʻi he taimi ko ʻení ki Mīsulí, naʻe meimei maile ʻe 900 (kilomita ʻe 1,448) mei ai. Neongo naʻe faingataʻa e fekau ko ʻení ki he kulupu ko ʻeni ʻo ha kāingalotu faivelenga ʻe toko 60 tupu ʻo e Siasí, ka naʻe kole ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke nau “faʻa kātaki ʻi he faingataʻá kae ʻoua ke u haʻu” pea folofola ʻo pehē, “Vakai, ʻoku ou haʻu vave” (T&F 54:10). ʻI he talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí, naʻe mavahe ai e Kāingalotu Kolesivilí mo ʻOhaiō, ʻo taki ʻe Niueli Naiti, pea nau tūʻuta ʻi Tauʻatāina, Mīsuli ʻi he fakaʻosinga ʻo Siulai, 1831. Naʻa nau kau ʻi he fuofua Kāingalotu ʻo e Siasí naʻe fakataha ki he fonua ko Saioné.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻĪmisi
William W. Phelps

Ko Uiliami W. Felipisí ko ha tokotaha tohi, ʻētita nusipepa, mo ha taha faipulusi ʻi he taimi naʻe papitaiso ai ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi Sune, 1831.

ʻI he teuteu e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ʻalu ki Mīsuli ʻi Sune, 1831, naʻe tūʻuta ai ʻa Uiliami W. Felipisi ʻi Ketilani, ʻOhaiō mei Kananitakua, Niu ʻIoke. Naʻe ngāue ʻa Uiliami ko ha taha ʻētita nusipepa, tokotaha tohi, mo faipaaki. Naʻe fakatau ʻe Uiliami ʻi ʻEpeleli ʻo e 1830 ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná meia Paʻale P. Pālati. Hili hono lau mo fakafehoanaki e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú, naʻá ne fakakaukau ai ke kau ki he Siasi kuo fakafoki maí. Naʻá ne tohi kimui ange ʻo pehē, “Neongo naʻe toki papitaiso hoku sinó ki he siasí ni … ʻi Sune, 1831, ka naʻe ʻi ai hoku lotó talu mei he taimi ne u maʻu ai e tohi ʻa Molomoná” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 337). Hili e tūʻuta ʻa Uiliami ʻi Ketilani mo hono uaifí mo e fānaú, naʻe fekumi e Palōfitá ki he finangalo ʻo e ʻEikí kau kia Uiliami Felipisí pea maʻu ai e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55. Hili pē hono maʻu ʻe he Palōfitá e fakahā ko ʻení ʻi he ʻaho 14 ʻo Sune 1831, naʻe papitaiso leva ʻa Uiliami W. Felipisi pea fakanofo ko ha kaumātuʻa. Hili pē ha taimi nounou mei ai, naʻá ne fononga ki Mīsuli mo e Palōfitá ke nofo ai pea kamata e ngāue naʻe uiuiʻi ia ke ne faí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55

Ko e fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Uiliami W. Felipisi fekauʻaki mo hono uiuiʻi ʻi he Siasí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 55:4. “Ngāue ʻo e paaki tohí mo fili mo faʻu ʻa e ngaahi tohí”

Ko Uiliami W. Felipisí ko ha fakatātā ia ʻo e founga ʻoku teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí e niʻihi fakafoʻituituí ke langa hake Hono puleʻangá, ʻo kapau ʻoku nau loto fiemālie ke muimui kiate Ia. Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Uiliami ke fakaʻaongaʻi hono ngaahi talēnití mo e taukei ko ha tokotaha tohi, ʻētita, mo faipulusí ke tokoni kia ʻŌliva Kautele ʻi hono fai “ʻa e ngāue ʻo e paaki tohí mo fili mo faʻu ʻa e ngaahi tohi maʻá e ngaahi akoʻanga ʻi he siasí ni” (T&F 55:4). Naʻe kau ʻa Uiliami ʻi he ngaahi feinga lahi ke tohi maʻá e Siasí mo pulusi pea paaki e ngaahi tohi kuo hikí. Naʻá ne paaki ʻi Mīsuli ʻa e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú mo e fuofua nusipepa ʻa e Siasí ko e, The Evening and the Morning Star. Naʻá ne tokoni kimui ange ke teuteuʻi mo paaki e tatau 1835 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mo e fuofua tohi himi ʻa e Siasí. Naʻá ne hiki foki e fakalea ki he ngaahi himi lahi ʻa e Siasí, kau ai e “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá,” “ʻOku Mau Fakamālō,” mo e “Huhuʻi ʻo ʻIsilelí.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe kau ʻa ʻĒsela Teia ʻi he fuofua papi ului ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Hili ʻene hiki mei Niu ʻIoke ki Ketilani, ʻOhaioó, naʻe fekauʻi ʻa Teia ke nofo pea ngāue mo Siosefa Sāmita ko e Siʻí ʻi he faama ʻa Feletiliki G. Uiliamisí, ʻa ia naʻe ngāue fakafaifekau ʻi Mīsulí. Naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻi he ʻaho 6 ʻo Sune, 1831, ʻa Tōmasi B. Maasi mo ʻĒsela Teia ke na fononga ki Mīsuli pea malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi heʻena fonongá (vakai, T&F 52:22). Hili ha ʻaho ʻe hiva mei ai, naʻe mateuteu ʻa Tōmasi ke mavahe mo ha kaumātuʻa kehe ne fononga ki Mīsuli. Ka neongo ia, naʻe ʻikai mateuteu ʻa ʻĒsela ia, pea naʻe ʻikai ai ke ʻi ai ha hoa ʻo Tōmasi. Naʻe ʻalu ʻa Tōmasi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene loto-holi ke ʻiloʻi e meʻa ke faí. Naʻe fehuʻi ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí ʻi he ʻaho 15 ʻo Sune, 1831, peá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56. ʻOku ʻikai mahino e meʻa naʻá ne taʻofi ʻa ʻĒsela Teia mei hono fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú. Ka neongo ia, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻĒsela, ʻi he fakahā kia Siosefa Sāmita, ke ne “fakatomala … mei heʻene loto-hīkisiá, pea mo ʻene siokitá, pea talangofua ki he ʻuluaki fekau” naʻe ʻomi ʻi ha fakahā ʻo fekauʻaki mo hono ngaahi fatongia ʻi he faama ʻa Feletiliki G. Uiliamisí (T&F 56:8). Naʻe fakahā foki ʻi he fakahaá “ʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi vahevahe ʻe fai ki he kelekele [ʻo Uiliamisí]” (T&F 56:9). Mahalo naʻe totongi ʻe ʻĒsela Teia ha konga ʻo e moʻua ki he kelekelé peá ne kole ke ne maʻu fakalao ha konga ʻo e fāmá. ʻE malava ke fakamatalaʻi ʻe he moʻua ʻa ʻĒsela ʻi hono fakapapauʻi e ngaahi meʻa fakapaʻanga naʻá ne tokanga ki aí, ʻa e ʻikai ke ne mateuteu ke ʻalu mo Tōmasi B. Maasi ʻi heʻena ngāue fakafaifekau ki Mīsulí. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 309–14, 339–40.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56

ʻOku fakafoki ʻe he ʻEikí e uiuiʻi ngāue fakafaifekau ʻo ʻĒsela Teiá pea fakatokanga ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e mānumanú mo e loto-hīkisiá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:4–7. “Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fekau peá u taʻofi ia, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku hā ngalingali lelei kiate aú”

ʻE lava ke fakahā mo taʻofi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fekaú, ka ʻokú Ne fakaʻapaʻapaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí mo fakaʻatā ke tau fili ke talangofua pe talangataʻa ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻI heʻetau talangataʻa ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ʻokú Ne ʻekea ia meiate kitautolu. Fakakaukau ki he founga ʻoku fakatātaaʻi ai ʻe he ngaahi sīpingá ni ʻa e fakahā ko ia “Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fekau peá u taʻofi ia, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku hā ngalingali lelei kiate aú” (T&F 56:4): Koeʻuhí naʻe tuku ʻe ʻĒsela Teia e ngaahi meʻa fakamāmaní ke ne taʻofi ia mei hono fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe taʻofi ai ʻe he ʻEikí ʻa hono uiuiʻí pea uiuiʻi ha hoa kehe kia Tōmasi B. Maasi (vakai, T&F 56:5, 8). Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e Kāingalotu Kolesivilí ke nau nofo ʻi Tomasoni, ʻOhaiō, ka koeʻuhí naʻe maumauʻi ʻe Līmani Kopelī ʻa ʻene aleapau ke fakaʻatā e Kāingalotú ke nofo ʻi hono fāmá, naʻe fekauʻi ai kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau fononga ki Mīsuli (vakai, T&F 54:7–8). Naʻe uiuiʻi ʻa Niueli Naiti ke ngāue fakafaifekau (vakai, T&F 52:32), ka naʻe taʻofi ʻe he ʻEikí e uiuiʻi ko iá pea talaange ke ne hoko atu ke taki e Kāingalotu Kolesivilí mo tokoni ke nau hiki ki Mīsuli (vakai, T&F 54, ʻuluʻi vahé; T&F 54:2, 7–8). Hili hono taʻofi ʻe he ʻEikí e fekau kia Niueli ke malanga ʻaki e ongoongoleleí mo Sila Kilifiní, naʻá Ne fekauʻi ʻa Sila ke ʻalu ia mo Tōmasi B. Maasi ki Mīsuli (vakai, T&F 56:5–6).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56:14–18. “ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ke mou fai mo fakatomala mei ai”

Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe he ʻEikí e ngaahi angahala ne fie maʻu ke fakatomala mei ai e Kāingalotú ʻa ia naʻá ne taʻofi kinautolu mei hono moʻui ʻaki e fono ʻo e fakatapuí. Naʻa nau feinga ke fai pē ki honau lotó, kae ʻikai feinga ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí mo langa hake Hono Siasí mo e puleʻangá ʻi Heʻene foungá.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko e loto maʻá ko ha fakaʻilonga ia ʻo e laumālie maʻa. Ko kinautolu ia naʻa nau maʻu ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá ʻi he vai ʻo e papitaisó; ʻa ia naʻa nau moʻui pehē hili e papitaisó ke pukepuke ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá; ʻa ia kuo fakaʻauha ʻenau ngaahi angahalá mei honau laumālié ʻo hangē ko ha afi ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ngaahi laumālie manavahē ʻOtua mo anga māʻoniʻoni kinautolu; pea ʻi heʻenau maʻá, ʻoku nau taau ai ke mamata mo feohi mo e kakai maʻa kehé, ʻa ia ko e pulé ko e ʻEiki ʻo e Maʻá” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 492).

Paaki