‘Inisititiuti
Vahe 15: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 37–-38; 41


Vahe 15

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 37–3841

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he konga kimui ʻo Tīsema 1830, naʻe hokohoko atu ʻa e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki hono liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú. Lolotonga ʻa e taimi ko ʻení, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 37. ʻI he fakahā ko ʻení, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfitá ke tuku fakataimi ʻa hono liliu ʻo e Tohi Tapú kae malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo fakamālohia ʻa e Siasí. Naʻá Ne fekauʻi foki ʻa e Kāingalotú ke nau fakataha ki ʻOhaiō.

ʻI ha konifelenisi ʻa e Siasí naʻe fai ʻi he ʻaho 2 ʻo Sānuali, 1831, naʻe tala ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ke fakataha ʻa e Kāingalotú ki ʻOhaioó. Naʻe tokolahi ʻa e Kāingalotu naʻa nau fie ʻilo lahi ange ki he fekaú, ko ia naʻe fehuʻi ai ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí lolotonga e konifelenisí. Naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38 ʻi he lotolotonga ʻo e haʻofangá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ʻuhinga ki hono fekauʻi ʻa e Kāingalotú ke nau fakataha ki ʻOhaioó pea fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ki heʻenau fai iá.

Naʻe tali ʻe he tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻa e fekaú pea kamata ʻenau teuteu ke hiki ki ʻOhaioó. ʻI he fakaʻosinga ʻo Sānuali 1831, naʻe fononga saliote ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá; ko hono uaifi ko ʻEmá; mo e niʻihi kehe mei Niu ʻIoke ki ʻOhaiō pea tūʻuta ki Ketilani ʻi he konga kimuʻa ʻo Fepuelí. ʻI he ʻaho 4 ʻo Fepuelí naʻe maʻu ai ʻe Siosefa ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41, ʻa ia naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ki he Palōfitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke nau lotu ke maʻu ʻEne fonó. ʻIkai ngata aí, naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻEtuate Pātilisi ke hoko ko e fuofua pīsope ʻo e Siasí.

Tīsema 1830Naʻe kamata ngāue ʻa Sitenei Likitoni ko ha tangata tohi kia Siosefa Sāmita lolotonga hono liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú.

Tīsema 1830Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha konga ʻo e lekooti ʻa ʻĪnoke ʻi he kuonga muʻá lolotonga ʻene liliu ʻa e Tohi Tapú (Mōsese 7).

30 Tīsema, 1830Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 37.

2 Sānuali, 1831Naʻe fanongonongo ʻe Siosefa Sāmita lolotonga e konifelenisi hono tolu ʻa e Siasí, ke fakataha ʻa e Kāingalotú ki ʻOhaiō.

2 Sānuali, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38.

Sānuali–Fepueli 1831Naʻe hiki ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ki Ketilani, ʻOhaiō, ʻo tūʻuta ki ai ʻi he konga kimuʻa ʻo Fepuelí.

4 Fepueli, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 37: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe ului ʻa Sitenei Likitoni ki he ongoongoleleí ʻi heʻene fanongo ki he malanga ʻa ʻŌliva Kautele, Paʻale P. Pālati, mo e kau faifekau kehé, ʻa ia ne nau mālōlō ʻi ʻOhaiō ʻi heʻenau fononga ki he kauʻāfonua fakahihifo ʻo Mīsulí. ʻI he hili pē ha ngaahi uike siʻi, kuo papitaiso ʻe he kau faifekaú ha kau papi ului ʻe toko 100 tupu ʻi he feituʻu Ketilaní, ʻo kau ai ʻa Sitenei Likitoni. Naʻe fononga ʻa Sitenei hili hono papitaisó, fakataha mo ʻEtuate Pātilisi ki Niu ʻIoke ke feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ui ʻa Sitenei ʻi he fakahā ke ne tokoni kia Siosefa Sāmita ʻaki ʻene hoko ko ha tangata tohi, lolotonga iá ʻoku hoko atu ʻe he Palōfitá ʻa hono liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú. ʻI he hoko ʻa Sitenei ko haʻane tangata tohi, naʻe tala-kae-tohi ʻe Siosefa ʻa e Mōsese 7 ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻI Tīsema 1830 naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ke taʻofi ʻena liliú kae fakamālohia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Niu ʻIoké. Naʻe fekau foki ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau fakataha ki ʻOhaiō ʻo kau fakataha mo e kau papi ului aí. Neongo naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻe fie maʻu ke fakataha ʻa Hono kakaí ki ha sino pē ʻe taha ke maluʻi kinautolu mei he faingataʻá (vakai, T&F 29:8), ka ko e fakahā ko ʻení (T&F 37) ko e fuofua fekau ia fekauʻaki mo ha fakataha moʻoni ʻa e Kāingalotú ki ha ʻuluʻi feituʻu ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení.

ʻĪmisi
Mape Fika 5: Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 37

Ko e fekauʻi ʻe he ʻEikí Hono Siasí ke tānaki fakataha ki ʻOhaiō

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 37:1. “ʻOku ʻikai ʻaonga kiate au ke mo toe liliu lea”

ʻI Sune 1830, naʻe kamata ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá hano toe vakaiʻi fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú ʻa ia naʻá ne ui ko ha liliu. Mei Sune ki Tīsema ʻo e 1830, naʻe nofotaha ʻa e Palōfitá ʻi he tohi ʻa Sēnesí ʻi he Fuakava Motuʻá, kae tokoni kiate ia ʻa ʻŌliva Kautele, Sione Uitemā, ʻEma Sāmita mo Sitenei Likitoni ko haʻane kau tangata tohi. ʻI Tīsema 1830 naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa mo Sitenei ke taʻofi ʻena ngāue ki he liliú ʻi he taimi ko iá pea fakahinohinoʻi kinaua ke toki hoko atu ia hili ʻena tūʻuta ʻi Ketilani, ʻOhaioó.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 37:1–3. “ʻAlu ki ʻOhaiō”

Mei ʻEpeleli ki ʻOkatopa 1830, naʻe meimei ke nofo ʻa e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻi Niu ʻIoke, ʻi he ʻēlia ʻo Palemaila, Feieti, mo Kolesivilí. Naʻe liliu ia ʻi he taimi naʻe tuʻu ai ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻa e kau faifekau naʻe fekauʻi ke malanga ki he kau ʻInitia ʻo ʻAmeliká ʻi he kauʻāfonua fakahihifo ʻo Mīsulí. Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau faifekaú kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha kakai tokolahi ʻi he feituʻu ko iá ke nau maʻu ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻe ului ha kakai ʻe toko 100 tupu ʻi ha lau uike pē. Naʻe fie maʻu ʻe he fekau ki he Kāingalotú ke nau “fakataha hifo ki ʻOhaiō” (T&F 37:3), ʻa ia ko e Teleʻa lahi ʻo e Vaitafe ʻOhaiō ʻi he tafaʻaki fakatokelau hahake ʻo ʻOhaioó ʻa ē naʻe tuʻu ai ʻa Ketilaní, ke fononga ʻa e Kāingalotú ʻi ha maile ʻe 300 (kilomita ʻe 480) mei he feituʻu ne nau nofo ai ʻi Niu ʻIoké.

ʻI Sepitema 1830, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotú naʻe “ui ʻa [kinautolu] ke fakahoko ʻa hono tānaki ʻo [ʻene] kakai kuo filí” pea ʻe “tānaki mai ʻa kinautolu ki ha potu pē ʻe taha ʻi he funga ʻo e fonua ko ʻení” (T&F 29:7–8). Naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa e kolo ko Saioné—ʻa e Selusalema Foʻoú—ko e feituʻu ia ʻe fakataha ki ai ʻa e Kāingalotú. Ko ha taumuʻa ʻe taha ʻo e misiona ʻa ʻŌliva Kautelé ko e mateuteu ki ha taimi ʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻuʻanga ʻo Saioné (vakai, T&F 28:8–9). Naʻe faifai pea fakahā ʻe he ʻEikí ʻe hoko ʻa Tauʻatāina, Mīsuli ko e feituʻu ia ʻe tuʻu ai ʻa Saioné (vakai, T&F 57:1–3). Ka neongo iá, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke nau fakataha ki ʻOhaiō kae ʻoua kuo maʻu ha toe fakamatala meia ʻŌliva Kautele ʻi heʻene foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekaú. Kuo fakamahinoʻi ʻe he ngaahi akonaki kimui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau palōfita kehe ʻi he kuonga ní, ʻe mafola ʻa Saione ʻo fakafonu ʻa e tafaʻaki faka-Tokelau mo faka-Tonga ʻo ʻAmeliká pea aʻu pē ʻo fakafonu ʻa e funga kotoa ʻo e māmaní.

ʻĪmisi
Feituʻu Ketilani, ʻOhaiō

Ko e fuofua fekau ki he Kāingalotú ke nau fakataha ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ko ʻenau fakataha ki he feituʻu Ketilani, ʻOhaioó (vakai, T&F 37:3; laʻitā meimei ki he 1907).

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he ʻaho 2 ʻo Sānuali, 1831, hili ha taimi nounou mei hono maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fekau ki he Siasí ke nau “fakataha hifo ki he ʻOhaiō” (T&F 37:3), naʻe fai ai ha konifelenisi ʻi Feieti, Niu ʻIoke. Naʻe haʻu ki ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mei he ʻēlia ʻe tolu ʻo Niu ʻIoke ne nau nofo aí: Palemaila, Feieti, mo Kolesivili. Naʻe fanongonongo ʻe he Palōfitá ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke nau fakataha ki ʻOhaioó. Naʻe lekooti ʻe Sione Uitemā ʻo pehē “naʻe nofoʻia ʻi he haʻofangá ʻa e ngaahi meʻa mamafa ʻo e nofo taʻengatá, pea … naʻa nau fie ʻilo lahi ange kau ki he meʻá ni” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 18). Naʻe fehuʻi ʻe Siosefa Sāmita ki he ʻEikí, pea ʻi he lotolotonga ʻo e haʻofangá, naʻá ne maʻu ai ha fakahā naʻe ʻomi ai ha fakamatala fakaikiiki kau ki he ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ke hiki ʻa e Kāingalotú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:1–22

Ko e fakahā ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne tokaimaʻanangá pea fakapapauʻi ki he Kāingalotú ʻokú Ne ʻafio ʻi honau lotolotongá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:2. ʻOku tokaimaʻananga ʻa e ʻEikí

ʻOku tokaimaʻananga ʻa e ʻEikí (vakai, 2 Nīfai 2:24; 9:20). ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e “ngataʻangá mei he kamataʻangá” ( ʻĒpalahame 2:8), pea ʻokú Ne mafeia ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú (vakai, T&F 88:41; 130:7). Koeʻuhí ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē, te tau lava ʻo fakamālohia ʻetau tui kiate Iá. Ko e Lectures on Faith, ko ha ʻū lēsoni ia naʻe pulusi ʻi he fakangofua ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha fakamatala ki he vā fetuʻutaki ʻo e ʻilo haohaoa ʻa e ʻOtuá mo ʻetau malava ke fakamālohia ʻa e tui kakato kiate Iá: “Kapau naʻe ʻikai ke ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē, ʻe ʻikai te Ne malava ke fakahaofi ha konga ʻo ʻEne ngaahi fakatupú, he ʻoku makatuʻunga ʻi he ʻilo ʻokú Ne maʻu ki he meʻa kotoa pē, mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá, ʻa ē ʻokú Ne malava ai ke foaki ʻa e ʻilo tatau ki Heʻene fānaú, ʻa ia ʻe lava ai ke nau kaungā maʻu e moʻui taʻengatá; pea kapau naʻe ʻikai ʻi he ʻatamai ʻo e tangatá ʻa e fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻilo kotoa pē, ʻe ʻikai malava ke nau maʻu ha tui kiate Ia” (Lectures on Faith [1985], 51–52).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:12. “ʻOku tatali ʻa e kau ʻāngeló ki he fekau mamafa ke tuʻusi hifo ʻa e māmaní … ; pea vakai, ʻoku kau fakataha ʻa e filí”

ʻOku ʻuhinga ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:12 ki he tala fakatātā ʻi he Fuakava Foʻoú ki he uité mo e teá (vakai, Mātiu 13:24–30). Ko e fakatātā ki he tatali ʻa e kau ʻāngeló ke tutuʻu ʻa e māmaní ko ha lave ia ki hono fakaʻauha ʻo e kau faiangahalá ʻi he ngataʻanga ʻo e māmaní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he kau muimui ki he ʻOtuá ʻo maʻu ʻa e melinó ʻi ha māmani ʻoku fakaʻauʻau hifo:

“ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne u fifili ai ki he fakatātā fakafolofola ʻo e tatali ʻa e kau ʻāngeló ‘ʻi he ʻaho mo e pō’ ki he ‘fekau mamafa’ ke nau ʻalu hifo ʻo tuʻusi ʻa e teá ʻi ha māmani faiangahala mo mamahi; ne hangē ne fuʻu vēkeveke ia kiate aú. (Vakai, T&F 38:12; 86:5.) Koeʻuhí ko e mamahi lahi mo taʻeʻaonga pehē ʻa e tangatá, ʻoku ʻikai ai ke u toe fifili au!

“Ka neongo iá, ʻe hoko ʻa e utu fakaʻosí ʻi he taimi pē ʻe finangalo ai ʻa e Tamaí ʻoku ‘motuʻa lelei’ ʻa e māmaní. (T&F 86:7.) Ka ʻi he taimi ní, ʻe kāinga, ko e polé ko e moʻui fakalaumālie ʻi ha māmani ʻoku fakaʻauʻauhifo ʻi he ‘uité mo e teá’. [T&F 86:7.]

“Kuo pau ke feinga ʻa e kau fakafepakí ke fakamamahiʻi kitautolu ʻi haʻanau hohaʻa ki heʻenau loto-moʻuá, ka ko e nunuʻa ia ʻo e māmani ʻoku fakaʻauʻauhifó ʻokú ne kāpui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ia ko e ‘fakatuʻutāmaki ia ʻoku mahino he taimi ní.’ ʻOku ngāue moʻoni ʻa e ‘ngaahi koví mo e ngaahi filioʻí’ ʻo fakafou ʻi he ‘[kakai] kākā ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.’ (T&F 89:4.) Kuo folofola ʻe he ʻEikí ʻo pehē, ‘Vakai, ʻoku kau fakataha ʻa e filí.’ (T&F 38:12.)

“Ka kuo pau ke ʻoua naʻa tau ilifia pe mole ʻetau loto-nongá neongo e fakaʻau ke tali lelei ange ʻa e meʻa ne ʻikai ke faʻa taau fakaeʻulungāngá, ʻo hangē ʻeni ia kuo hoko ʻa ʻene toutou hokó ko ha meʻa ia ke lahi ange ai hono fakaʻapaʻapaʻí!” (“‘Behold, the Enemy Is Combined’ (D&C 38:12),” Ensign, May 1993, 76).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:13–15. “ʻOku ou fakahā kiate kimoutolu ha meʻa lilo”

Naʻe taʻeʻamanekina ʻa e fakahā ko ia ke hiki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki ʻOhaioó, pea naʻe fakatetuʻa leva ki ha ngaahi feilaulau lahi. Naʻe siviʻi ʻa e tui ʻa e Kāingalotú pe ko ha palōfita nai ʻa e ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe lekooti ʻe Sione Uitemā ʻo pehē naʻe huʻuhuʻu ʻe ha niʻihi naʻe “faʻu pē ʻe Siosefa [ʻa e fakahaá] ʻiate ia pē ke kākaaʻi ʻa e kakaí koeʻuhí kae lava ke ne maʻu ha koloa mei ai” (ʻi he The Joseph smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, 21).

Neongo naʻe fehuʻia ʻe ha niʻihi ʻa e fatongia fakalangi ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfitá, ka naʻe vahevahe angaʻofa ʻe he ʻEikí ki he kāingalotu ʻo e Siasí ha meʻa naʻe ʻikai ke nau ʻilo ki ai, ko “ha meʻa lilo, ha meʻa ʻoku fai ʻi he ngaahi loki liló” (T&F 38:13). Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita mo e Kāingalotú mei he ʻEikí naʻe faʻufaʻu ʻe he filí ʻa honau fakaʻauhá (vakai, T&F 38:13, 28).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:17–20. “[Ko ha] fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻahuhú mo e honé”

Neongo naʻe fie maʻu ke feilaulau ʻa e Kāingalotú ke hiki ki ʻOhaioó, ka naʻe vahevahe ʻe he ʻEikí ha fakaikiiki ki he founga ʻe lava ai ʻe Heʻene fānaú ʻo maʻu “ʻa e fonua ʻo e talaʻofá, ʻa e fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻahuhú mo e honé” (T&F 38:18), ʻa ia ko hono ʻuhingá ko ha feituʻu ʻoku mahu (vakai, ʻEkesōtosi 3:8). ʻE lava ko hoko ʻa e talaʻofa ko ʻeni ʻo ha “fonua ʻo [e] … tofiʻá” (T&F 38:19) ko hano fakakakato fakatuʻasino ia ʻo e kolo ko Saione ʻi he kahaʻú ʻi Mīsulí, ka ʻoku hangē ʻoku toe ʻuhinga foki ia ki he māmaní ʻi he taimi ʻe fakafoʻou aí mo maʻu hono nāunau fakapalataisí lolotonga e Nofotuʻí (vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:10; vakai foki, T&F 63:20–21, 49). Ko e kau māʻoniʻoni ʻoku nau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea ʻoku nau feinga ke hangē ko Iá te nau maʻu ha fonua taʻengata ʻo e tofiʻá ʻi he māmaní ʻi he taimi ʻe hoko ai ko ha puleʻanga fakasilesitialé (vakai, T&F 88:17–20). Naʻe folofola ʻe he ʻEikí ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fekumi ki he fonua ko ʻeni ʻo e tofiʻá “ʻaki [honau] lotó kotoa” (T&F 38:19).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:23–42

Ko e fekau ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau faaitaha pea fakamatalaʻi ange e ʻuhinga naʻá Ne ui ai ke nau tānaki fakataha ki ʻOhaioó

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:24–27. “Tuku ke ʻofa ʻa e tangata kotoa pē ki hono tokouá ʻo hangē pē ko iá”

ʻI hono teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotu ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ke nau fokotuʻu ʻa Saioné, naʻá Ne akoʻi kiate kinautolu fekauʻaki mo ʻĪnoke mo e kakai ʻo Saione ʻi he kuonga muʻá. ʻI Tīsema 1830, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā fekauʻaki mo e kolo ko Saioné ʻa ia ne hoko ai e kakai ʻo ʻĪnoké ʻo “loto-taha pē mo fakakaukau taha, … pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu” (Mōsese 7:18). ʻI ha fakahā naʻe maʻu ʻi he ʻaho 2 ʻo Sānuali, 1831, naʻe toe folofola ai ʻe he ʻEikí ʻa e tefitoʻi moʻoni tuʻuloa te ne tokoniʻi ʻEne fānaú ke nau fokotuʻu ha Saione ʻi he kuongá ni, ʻo kau ai ʻa e uouangatahá, angamāʻoniʻoní, pea mo e ʻofa ki he masivá. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa ʻEne fekau ke “tuku ke ʻofa ʻa e tangata kotoa pē ki hono tokouá ʻo hangē pē ko iá” (T&F 38:24) ki he tokotaha kotoa pē he ʻoku tau hoko kotoa pē ko ha ngaahi tokoua, tuofāfine mo e tuongaʻane—ko e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga ʻa e tokoni mo fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé ki he teuteu ko ia ke moʻui ʻaki ʻa e fono ʻo e fakatapuí, ʻa ia naʻe foaki mai ia ʻi ha māhina ʻe taha hili ʻa e tūʻuta ʻa Siosefa Sāmita ʻi Ketilani, ʻOhaioó (vakai, T&F 42:30).

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e fakakaukau ki he tokotaha kotoa pē ko ha tokotaha ke tokoniʻi mo ʻofaʻí:

“ʻOku tau faʻa fāinoa ʻi he taʻeʻilo ki he ngaahi tūkunga mo e faingataʻa ʻoku fekuki mo e niʻihi ʻoku tau feohi mo iá. ʻOku tau fekuki kotoa pē mo ha ngaahi palopalema, pea ʻe aʻu ki ha tuʻunga kuo pau ke fatongia ʻaki ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa ʻene fiefia pē ʻaʻaná. ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻoku hao mei he faingataʻá pe fakakoloa ʻaki ʻa e taimí mo e paʻangá ʻo ʻikai ai hatau toe meʻa ʻe fai ka ko e tokoni pē ‘ki he faingataʻaʻiá’ ( ‘ʻEiki, te u Muimui Atu,’ Ngaahi Himí, fika 127). Ka ʻi heʻetau vakai ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí ki ha sīpingá, mahalo te tau lava ai ʻo ʻiloʻi ha founga ke fai ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau lolotonga faí. …

“… ʻOku ou fakaʻamu ange mai kapau naʻe lava ke u foki ki heʻeku kei talavoú ke u toe maʻu ai ha faingamālie ke tokoniʻi ʻa kinautolu, ʻa ia ne u fakakaukau ʻi he taimi ko iá, ʻoku ʻikai ke nau fuʻu mahuʻingá. ʻOku fie maʻu ʻe he toʻu tupú ke nau ongoʻi ʻoku nau kau mai mo mahuʻinga, ke nau ongoʻi ʻoku nau mahuʻinga ki he niʻihi kehé. … Ko e ngaahi feohi ia naʻe ʻikai ke u maʻú, ko e ngaahi kaungāmeʻa ia naʻe ʻikai ke u tokoniʻí, ʻokú ne fakatupunga ai ha mamahi ʻiate au he taimí ni hili ange ha ngaahi taʻu lahi mei ai.

“Tuku ke u fakamatala atu ha fakatātā pē ʻe taha, ʻa ia ʻe feʻunga pē ia ke u ongoʻi halaia ai he taimí ni. ʻI he 1979, naʻe fakahoko ai ʻi Seni Siaosi, ʻIutā ʻemau fakataha fakakalasi ki he taʻu ʻe 20 ʻo ʻemau ʻosi mei he Ako Māʻolunga Dixie. Naʻe fakafiefia ʻemau ngaahi taʻu ʻi he ako māʻolungá he naʻe lahi ʻemau ikuna ʻi he ʻakapulú mo e pasiketipolo fakafonuá pea naʻe ʻi ai mo ha ngaahi manatu melie kehe. Ne fai ha feinga ke maʻu ʻa e tuʻasila ʻo e tokotaha pē ʻi he kalasí pea fakaafeʻi kinautolu kotoa ki he fakatahá.

“Lolotonga ʻemau fiefiá, ne u manatu ki he tohi fakamamahi ne fai ʻe ha taha ʻatamai poto—ka ʻi heʻene kei siʻí, naʻe ʻikai ke manakoa ia—ko ha finemui naʻá ne tohi ʻo pehē:

“‘Talamonū atu kiate kitautolu kotoa pē ʻi heʻetau kei hao moʻui ke fakahoko ʻetau fakataha fakamanatu ʻo ʻetau taʻu ʻe 20 ʻi he akó. ʻOku ou fakatauange pē te mou maʻu ha fiefia. Kae ʻoua muʻa naʻa fakakau atu au ʻi ha meʻa. He ko hono moʻoní, kuó u feinga ʻi he ngaahi taʻu ʻe 20 kuohilí ke fakangaloki ʻa e taimi fakamamahi ʻo ʻetau ako fakatahá. Kuó u meimei ikunaʻi ʻa e ngaahi ongoʻi tuenoa ko iá mo ʻeku ongoʻi taʻefalala kiate aú, ʻoku ʻikai ai ke u toʻa feʻunga ke fetaulaki mo e kotoa ʻo e kalasí pea toe manatu ki he taimi faingataʻa ko iá. ʻOfa ke mou maʻu ha feohi fiefia pea fakamolemoleʻi ange au. ʻOku ʻikai ko haʻamou palopalema ia ʻamoutolu, ka ko au pē ia. Mahalo pē te u toki lava atu ki hono fakaʻilongaʻi ʻo e taʻu 30.’

“ʻOku ou fiefia ke lipooti atu, naʻá ne fai ia. Ka ko ha meʻa ʻe taha naʻá ne fehalaaki ai—ko e palopalema ia ʻamautolu, pea ne mau ʻosi ʻiloʻi pē.

“Kuó u tangi koeʻuhí ko ia—ko hoku kaungāmeʻa—mo e ngaahi kaungāmeʻa kehe hangē ko ia ʻi heʻeku kei talavoú ʻa ia ne ʻikai ke mau taukei ʻi he ‘ako he fakamoʻuí’ (Ngaahi Himí, fika 127). Naʻe ʻikai ke mau hoko ko e kau fakafofonga pe ākonga ʻa e Fakamoʻuí ʻokú ne ʻamanaki ke fakahoko ʻe he kakaí. ʻOku ou fifili pe ko e hā nai ha meʻa ne u mei lava ʻo fai ke tokanga ange ai ki he niʻihi ne ʻikai fakakau maí, ke fakapapauʻi ʻe tokoni ʻa e lea anga fakakaumeʻá pe fanongo tokangá pe ko ha kiʻi fakatalanoa taimi nounoú pe vahevahe hoku taimí ke u mafao feʻunga atu ai ʻo fakakau mai ʻa e niʻihi ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau feʻunga fakasōsialé, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau kei makātakiʻi e moʻuí.

“Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻi heʻene malanga fakaofó ʻo pehē: ‘He kapau ʻoku mou ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate kimoutolú, ko e hā ʻa e totongi te mou maʻú? he ʻikai ʻoku fai pehē ʻa e kau tānaki tukuhaú? Pea kapau ʻoku mou feʻofoʻofani mo homou kāingá pē, ʻoku lelei lahi hake ia? he ʻikai ʻoku pehē pē ʻa e kau tānaki tukuhaú?’ (Mātiu 5:46–47).

“ʻOku ou kole atu ke tau ala atu muʻa ʻo tokoni ki he niʻihi ʻoku ʻikai ke tau faʻa angamaheni ke tokoniʻí, ke tau tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faʻa faingataʻa ke fai ki ai ha tokoní” (“Come unto Me,” Ensign, Apr. 1998, 21–22).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27. “Kapau ʻoku ʻikai ke mou taha,ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e founga ʻe lava ai ke tau taha mo e niʻihi kehé:

“ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi meʻa kuo tau aʻusiá ʻoku maʻu ʻa e fiefiá ʻi he taimi ʻoku tāpuakiʻi ai kitautolu ʻaki ʻa e uouangatahá. ʻI heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau holi ai ke maʻu ʻa e fiefia ne tau maʻu fakataha mo Ia ʻi he moʻui ki muʻa he moʻui ní. ʻOkú Ne fie tali ʻetau fakaʻamu toputapu ko ia ke uouangatahá he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

“He ʻikai lava ke Ne foaki ia kiate kitautolu fakafoʻituitui. ʻOku ʻikai ke fakafoʻituitui ʻa e fiefia ʻi he uouangataha ʻokú Ne finangalo ke tuku kiate kitautolú. [Kuo pau ke tau fekumi ki ai pea taau ke maʻu ia mo e niʻihi kehé]. ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi he naʻinaʻi ʻa e ʻOtuá ke tau taha kae lava ke Ne tāpuakiʻi kitautolú. ʻOkú Ne finangalo ke tau fakataha ʻi ha ngaahi fāmili. Kuó Ne fokotuʻu ha ngaahi kalasi, uooti, mo e ngaahi kolo pea fekau ke tau faʻa fakataha. Ko hotau faingamālié ʻoku ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ko ʻeni kuo fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. ʻE lava ke tau lotu ʻi he tui lahi pea ngāue ke maʻu ʻa e uouangataha ko ia te tau te tau maʻu ai e fiefiá mo lahi ange ai hotau mālohi ke ngāué” (“Ke Taha Hotau Lotó,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2008, 69).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27, 34–36. Tokangaʻi e masivá pea uouangataha

ʻĪmisi
tafaʻaki ki loto ʻo e falekoloa ʻo Niueli K. Uitenií

Naʻe mahuʻinga ʻa e falekoloa ʻa Niueli K. Uitenií ki he feinga ʻa e Siasí ke “tokangaʻi ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá, pea tokoniʻi ʻa [kinautolu]” (T&F 38:35).

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke nau uouangataha pea ke tokangaʻi ʻa e masivá. Ko e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻeni ʻe ua ʻoku ʻai ke fokotuʻu ai ʻa Saioné pea ko e konga ia ʻo e fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku toe fakamamafaʻi foki e ongo fekaú ni ʻi he Mōsese 7:18 mo e 4 Nīfai 1:2–3. ʻI he feinga ʻa e Kāingalotú kimui ange ke moʻui ʻaki e fono ʻo e fakatapuí ʻi Mīsulí, naʻe ʻikai ke ola lelei he “[naʻe] ʻikai ke nau foaki ʻenau ngaahi koloá … ki he masivá mo e faingataʻaʻia ʻiate kinautolú” pea naʻe ʻikai ke nau “uouangataha” (T&F 105:3–4; vakai foki, T&F 105:5). ʻI he ʻaho ní ʻoku lahi ha ngaahi faingamālie ʻi he Siasí ke tokoni ai ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá, ʻo kau ai hano fai ha foaki ʻaukai.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:28–32. “Ka ʻo kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē”

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:28–32, naʻe fakatokanga ai ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú kau ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻa ia ko Ia pē naʻá Ne ʻafioʻí ʻi Heʻene mafeia fakalangí pea fekauʻi ai ʻa e Kāingalotú ke nau hiki ki ʻOhaiō. Naʻá Ne fakamamafaʻi ʻe tuʻunga ʻi heʻenau talangofuá mo e mateuteú, he ʻikai fie maʻu ai ke nau manavaheé (vakai, T&F 38:15, 30).

Naʻe lea ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli (1922–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he mahuʻinga ke mateuteú:

“ʻOku tau fakamoʻoni fakaʻaho ki he hikihiki ʻi he totongi koloá; taú; fekeʻikeʻi fakatāutahá; fakatamaki fakanatulá; feliliuaki ʻi he anga ʻo e tuʻu ʻa e ʻeá; mālohi taʻefaʻalaua ʻo e angaʻulí, faihiá, mo e taá; ʻoho ʻa e filí ki he fāmilí mo e fakafoʻituituí; ngaahi fakalakalaka fakatekinolosia ʻokú ne fakataʻeʻaongaʻi ʻa e ngāue maʻuʻanga moʻuí; mo e ala meʻa pehē. ʻOku mahino lelei leva ʻa e fie maʻu ke mateuteú. Ko e tāpuaki maʻongoʻonga ʻo e mateuteú ko ʻetau tauʻatāina mei he manavaheé, hangē ko ia ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: ‘Kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē’ [T&F 38:30].

“Hangē pē ko ʻene mahuʻinga ke tau mateuteu fakalaumālié, kuo pau ke tau toe mateuteu fakatuʻasino foki. ʻOku fie maʻu ke tau takitaha fehuʻi pē kiate kitautolu, Ko e hā nai ha teuteu ʻoku totonu ke u fai ke feau ai ʻeku ngaahi fie maʻú mo e fie maʻu ʻa hoku fāmilí?” (“If Ye Are Prepared Ye Shall Not Fear,” Ensign, Nov. 1995, 35–36).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:31–32. “Te u ʻoatu ai kiate kimoutolu ʻa ʻeku fonó; pea ʻe fakakoloaʻiaʻi ai ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga”

ʻĪmisi
ko ha konga ʻo e Hala Silikotí

Ko ha konga ʻo e Hala Silikotí, ʻa ia naʻe fou ʻi he faama ʻa ʻAisake Moalií, naʻe fononga ai ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ‘i heʻena fononga ki Ketilani, ʻOhaioó

ʻIkai ngata ʻi Heʻene tokoniʻi Hono kakaí ke hao mei he fakaʻauhá, naʻe talaʻofa ange foki ʻe he ʻEikí te Ne foaki ange ʻEne fonó mo fakakoloa kinautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he taimi te nau fakataha ai ki ʻOhaioó. ʻI he ʻaho 9 ʻo Fepueli, 1831 hili pē ha taimi nounou mei he tūʻuta ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Ketilaní, naʻá ne maʻu ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:1–72. Naʻá ne maʻu ha fakahinohino lahi ange ʻi he ʻaho 23 ʻo Fepuelí (vakai, T&F 42:73–93). ʻOku ʻiloa ʻa e ngaahi fakahā kotoa ko ʻení “ko e fono ʻo e Siasí” (T&F 42, ʻuluʻi vahé). Kimui ange ʻi Sune 1833, naʻe toe fakamanatu ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ʻa ʻEne fekau ke “langa ha fale, ʻa ia ko e fale ʻoku ou loto ke fakakoloaʻi ai ʻa kinautolu kuó u filí ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga” (T&F 95:8; vakai foki, T&F 88:119). Naʻe fakakoloa ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli, 1836, ʻaki ʻa e mālohi ʻi he taimi naʻá na maʻu ai ʻa e mafai ki he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he kau talafekau fakalangí (vakai, T&F 110:9). Ko e Kāingalotu angamāʻoniʻoni ne nau kau ki hono fakatapui ʻo e temipale Ketilaní mo e ngaahi fakataha kehe ʻi he temipalé, naʻa nau maʻu ʻa e taumalingi ʻo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi fakahā fakalaumālie kehé. Ko e mālohi fakakoloa ko ʻení ʻoku ʻikai tatau ia mo e ouau ne fakafeʻiloaki ki he kāingalotu māʻoniʻoni ʻo e Siasí kimui ange ʻi Nāvū, ʻIlinoisí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 38:42. “Ke maʻa ʻa kimoutolu ʻoku fua ʻa e ngaahi ipu ʻa e ʻEikí”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ne hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:42:

“Tuku muʻa ke u tala atu ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ‘fua ʻa e ngaahi ipu ʻa e ʻEikí.’ Naʻe ua hono ʻuhingá ʻi he kuonga muʻá, naʻe fakatou felāveʻi ia mo e ngāue ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

“Ko e ʻuluakí, ʻoku ʻuhinga ia ki hono maʻu mo fakafoki ki Selusalema ʻa e ʻū nāunau fakatemipale kehekehe ne ʻave ki Pāpilone ʻe he Tuʻi ko Nepukanesá. ʻI hono fakafoki ʻo e ngaahi meʻá ni, naʻe fakamanatu ai ʻe he ʻEikí ki he kau taki ko ia ʻi he kuonga muʻá ʻa hono toputapu ʻo ha meʻa pē ʻoku felāveʻi mo e temipalé. ʻI heʻenau fetuku fakafoki ko ia ki honau fonuá ʻa e ʻū poulú, ipu luoluó, ipú, mo e ʻū ipu kehé, ne pau ke nau maʻa mo kinautolu ʻo hangē ko e nāunau fakaouau ko ia ne nau fetukú [vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 25:14–15; ʻĒsela 1:5–11].

“Ko e ʻuhinga hono uá ʻoku fekauʻaki ia mo e ʻuluakí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū poulu mo e nāunau tatau ki he ouau fakahaohaoaʻi ʻi he ʻapí. Naʻe lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, ʻi haʻane faitohi ki hono kaungāmeʻa kei talavou ko Tīmoté, ʻo pehē, ‘ʻI he fale lahí ʻoku [ʻi ai ʻa e] … ngaahi ipu koula mo siliva, … mo e ipu ʻakau mo e ʻumea’—naʻe angamaheni ʻaki ʻa e ngaahi founga ko ʻeni ʻo e fufulú mo e fakamaʻá ʻi he kuonga ʻo e Fakamoʻuí. Ka naʻe hoko atu ʻe Paula ʻo ne pehē, ‘… Kapau ʻe fakamaʻa ia ʻe ha tangata [mei he taʻetāú], ʻe hoko ai ia ko e ipu … kuo fakatapui, pea taau mo e ʻeikí ke ngāue ʻaki.’ Ko e ʻuhinga ʻoku pehē ai ʻe Paula, ‘Ke ke puna … mei he ngaahi holi fakatalavoú: … tuli ki he māʻoniʻoní, … ui ki he ʻEikí ʻi he loto maʻa [2 Tīmote 2:20–22; toki tānaki atu e fakamamafá].

“Ko e pōpoaki ʻi he ongo talanoa fakatohitapu ko ʻení ko ʻetau hoko ko ia ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ala ki he ngaahi ipu toputapu mo e fakaʻilonga ʻo e mālohi ʻa e ʻOtuá—hangē ko ʻení, fakakaukau ki hono teuteuʻi, tāpuaki, mo tufaki ʻo e sākalamēnití—ka ʻoku totonu foki ke tau hoko ko ha meʻangāue toputapu. Koeʻuhí pē ko e meʻa ʻoku totonu ke tau faí ka ʻoku hulu angé ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau hoko ki aí, ʻoku talamai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ke tau ‘puna … mei he ngaahi holi fakatalavoú’ ʻo ‘ui ki he ʻEikí ʻi he loto maʻa.’ ʻOku nau talamai ke tau maʻá” (“Sanctify Yourselves,” Ensign, Nov. 2000, 39).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe mavahe ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita mo Sitenei Likitoni mo ʻEtuate Pātilisi mei Niu ʻIoke ke ō ki Ketilani, ʻOhaiō. ʻI heʻenau tūʻuta ki Ketilani ʻi he konga kimuʻa ʻo Fepueli 1831, ne tuʻu ʻa Siosefa ʻi he falekoloa ʻo Niueli K. Uitenií. Naʻe toki papi ului ʻa Niueli Uitenī mo hono uaifi ko ʻAná ki he Siasí, ka naʻe teʻeki ke na feʻiloaki mo e Palōfitá. Naʻe hū ʻa Siosefa ki he falekoloá, mafao atu hono nimá ʻi he funga kānitá, ʻo ne pehē, “Niueli K. Uitenī, ko koe ʻa e tangatá.” ʻI he taimi naʻe fakahā ai ʻe Niueli ʻene puputuʻú he naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi pe ko hai ʻokú ne feleaʻaki mo iá, naʻe tali ange ʻe he Palōfitá, “Ko e Palōfita au ko Siosefá; ʻoku ou ʻi hení koeʻuhí ko hoʻo ngaahi lotú, ko e hā leva ʻa e meʻa ʻoku ke fie maʻu meiate aú?” (ʻi he Mark Staker, “Thou Art the Man,” Ensign, Apr. 2005, 37).

ʻĪmisi
tafaʻaki ki tuʻa ʻo e falekoloa ʻo Niueli K. Uitenií

Naʻe fuofua fetaulaki ʻa Siosefa Sāmita mo Niueli K. Uitenī ʻi he falekoloa ʻa Uitenií ʻi Ketilani, ʻOhaiō.

Naʻe lolotonga feitama ʻa ʻEma Sāmita ko e ongo māhanga pea naʻe teu ke fāʻeleʻi ia ʻi ha lau māhina pē mei ai, naʻe fakaafeʻi ʻe he fāmili Uitenií ʻa Siosefa mo ʻEma ke nau nofo fakataha ʻi honau ʻapí. Ka naʻe kei fie maʻu pē ʻe Siosefa mo ʻEma ha feituʻu ke na nofo ʻosi ai, ne pehē pē mo Sitenei mo Fīpē Likitoni. Tuʻunga ʻi heʻena ului ki he Siasí, naʻe tukuange ai ʻe he fāmili Likitoní hona faingamālie ke nofo ʻi ha ʻapi naʻe langa maʻanaua ʻe he kāingalotu ʻa Siteneí ʻi heʻene kei hoko ko ha faifekau ʻi Menitoa, ʻOhaioó. Naʻe loto ʻa Līmani Kopelī, ʻa ia naʻe ʻi ai haʻane faama lahi ʻi Tomasoni, ʻOhaiō, ne meimei ke maile ʻe 20 ki he fakahahake ʻo Ketilaní, ke ne foaki ha fale mo ha nāunau kia Siosefa mo Sitenei. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others, [2013], 241.) Naʻe lotu ʻa Siosefa ʻo ne maʻu ʻa e fakahā ne lēkooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41, ʻa ia naʻe fakahā ai ʻoku totonu ke langa ʻe he Kāingalotú ha ʻapi maʻá e Palōfitá pea ʻoku totonu ke nofo ʻa Sitenei Likitoni ʻo “fakatatau ki he meʻa ʻoku lelei kiate iá” (T&F 41:8). Naʻe nofo ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi he fāmili Uitenií ʻi ha ngaahi uike siʻi, hili iá ne na hiki leva ʻo nofo ʻi he ʻapi ʻo ʻAisake Moalií lolotonga ko iá ne langa ʻe he Kāingalotú ha kiʻi fale papa maʻanaua ʻi he faama ʻa Moalií.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41

Ko e akoʻi ʻe he ʻEikí ʻe tauhi ʻe he kau ākonga moʻoní ʻa ʻEne fonó

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41:5. “Ko ia ia ʻokú ne tali ʻeku fonó ʻo fai ki aí, ko ʻeku ākongá ia”

ʻI ha fakahā ne maʻu ʻi he ʻaho 4 ʻo Fepueli, 1831, naʻe folofola ai ʻe he ʻEikí ʻe maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa ʻEne fonó “ʻi he lotu ʻo [ʻenau] tuí” (T&F 41:3). ʻI he hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei he talaʻofa ko ʻení, ʻi he ʻaho 9 ʻo Fepuelí naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fonó ki he Siasí (vakai, T&F 42:1–72). ʻI he fakatuʻamelie ki he fakahā ko iá, naʻe folofola ai ʻe he ʻEikí kuo pau ke maʻu Heʻene kau muimuí ʻa ʻEne fonó pea fai pau ki ai kae lava ke nau hoko ko ha kau ākonga moʻoni (vakai, T&F 41:5). Neongo ʻe lava ke fakahā ʻe ha tokolahi ʻa ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí, ka ʻoku ʻikai ke nau loto-fiemālie kotoa ke fakahoko ʻa ʻEne folofolá. Ko kinautolu te nau fai ki he meʻa ʻokú Ne kolé ʻoku talaʻofa kiate kinautolu te nau hū ki he puleʻanga ʻo e langí (vakai, Mātiu 7:21).

Naʻe fakamanatu mai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ke tau hoko ko e kau ākonga moʻoni ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí: “Ko e muimui kia Kalaisí, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku ʻaiʻainoaʻia pe tātātaha pē, ka ko ha tukupā hokohoko mo ha tōʻonga moʻui ʻoku fai maʻu pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (“Kau Muimui ʻo Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 97).

Naʻe fakamoʻoni foki mo Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai feʻunga ke lea pē ʻo kau kia Sīsū Kalaisi pe talaki ko ʻEne kau ākonga kitautolu. ʻOku ʻikai feʻunga ke ʻātakaiʻi kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻetau tui fakalotú. Ko e tuʻunga fakaākongá ʻoku ʻikai ko ha matavaʻinga pē. He ʻikai lava ke tau aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e tuí ʻo kapau ʻoku tau tuʻu fakalongo pē he tapaʻi lainé ʻo hangē ia ko e ʻikai lava ke tau moʻui lelei ʻo kapau ʻoku tau heka sea pē ʻo sio sipoti he televīsoné mo faleʻi e kau sipotí. Ka ʻoku ʻi ai foki ha niʻihi ia ʻoku hoko ʻa e ‘ākonga matavaʻingá’ ia ko e founga lotu ʻoku nau saiʻia taha aí.

“ʻOku ʻikai ko ha tui fakalotu sēkeniheni ʻeni. He ʻikai lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau mamata pē mei he tafaʻakí ki he ngaahi lelei ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé. ʻOku fie maʻu ke tau tuʻu mei he tapaʻi lainé ʻo fai ʻa e meʻa ʻoku tau malanga ʻakí” (“Ko e Founga ʻo e Ākongá,” EnsignLiahona, Mē 2009, 76–77).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41:9. “Kuó u ui … ; pea ʻoku … fili ia ʻi he leʻo ʻo e siasí pea fakanofo ko ha pīsope”

ʻI he fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41, naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻEtuate Pātilisi ke hoko ko ha pīsope ʻi Hono Siasí, ka naʻá Ne fakahā foki ʻa e sīpinga ʻoku kau ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku uiuiʻi ke ngāue ʻi he Siasí. ʻUluakí, kuo pau ke ui ʻe he ʻOtuá ha taha ʻo fakafou ʻi he fakahā ki ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafaí. ʻI hono uiuiʻi ko ia ʻo ʻEtuate Pātilisí, naʻe fakahā ʻe he ʻEiki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku totonu ke hoko ʻa ʻEtuate ko e fuofua pīsope ʻi he Siasí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. Uá, ko kinautolu ʻoku uiuiʻi totonu ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke fili, pe hikinimaʻi, “ʻi he leʻo ʻo e siasí.” Ko hono fakaʻosí, ʻoku totonu ke fakanofo pe vaheʻi ʻa e niʻihi ko iá ki honau lakangá pe fatongiá ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41:9–11. “ʻA ʻEku tamaioʻeiki ko ʻEtuate Pātilisi”

Naʻe fuofua fanongo ʻa ʻEtuate Pātilisi ʻi he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻi faʻahitaʻu failau ʻo e 1830, ʻi he afe ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻa e kau faifekau naʻe fekauʻi atu ki Mīsulí (vakai, T&F 28:8; 30:5–8; 32:2–3). Ka naʻe toki papitaiso ia ʻi Tīsema. Naʻe tohi ʻeni ʻe Lusi Meki Sāmita, ko e faʻē ʻa e Palōfitá, fekauʻaki mo e fili ʻa ʻEtuate Pātilisi ke papitaisó: “ʻI Tisema [1830], naʻe ui ai ʻe Siosefa ha fakataha ki homau ʻapí, pea lolotonga ʻene tokangaʻí naʻe hū mai ʻa Sitenei Likitoni mo ʻEtuate Pātilisi ʻo tangutu ʻi he haʻofangá. ʻI he fakaʻosi ʻe Siosefa ʻene malangá, naʻá ne tuku ha faingamālie ki ha taha pē ʻokú ne fie lea ki ha meʻa. ʻI he faingamālié ni, ne tuʻu hake ʻa Misa Pātilisi ʻo pehē naʻá ne ʻi Manisesitā, ʻi he taumuʻa ke maʻu ha toe fakamatala lahi ange kau ki he tokāteline ʻoku mau malangaʻí, [ka], ʻi he ʻikai ke ne maʻu kimautolú, naʻá ne fakaʻekeʻeke homau kaungāʻapí fekauʻaki mo homau ʻulungāngá, ʻa ia ne nau pehē ne ʻikai toe fehuʻia, ka naʻe kākaaʻi kimautolu ʻe Siosefa ʻo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne toe pehē foki naʻá ne lue atu ki heʻemau fāmá, pea fakatokangaʻi e maau mo e ngāue lelei ne ʻasi maí, pea ʻi heʻene sio ki he meʻa ne mau feilaulauʻi koeʻuhí ko ʻemau tuí, kae pehē foki ki heʻene fanongo ne ʻikai fehuʻia ʻemau faitōnungá ngata pē ʻi heʻemau tui fakalotú, naʻá ne tui ki heʻemau fakamoʻoní pea naʻá ne mateuteu ke papitaiso, naʻá ne pehē ai ‘kapau ʻe papitaiso ia ʻe Siosefa’” (“Lucy Mack Smith, History, 1845,” 191, josephsmithpapers.org; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá). Naʻe papitaiso ʻa ʻEtuate Pātilisi ʻe Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 11 ʻo Tīsema, 1830.

ʻI Ketilani, ʻOhaiō, naʻe ui ʻa ʻEtuate Pātilisi ke hoko ko e fuofua pīsope ʻo e Siasí, pea naʻá ne kātekina ha ngaahi fakatanga lahi ʻi Mīsuli, ʻo kau ai hono valitaaʻi mo fakapipiki fulufuluʻi moa ia ʻe ha kau fakatanga he naʻe ʻikai ke ne fakaʻikaiʻi ʻene tui ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne mālōlō ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí ʻi he 1840 ʻi Nāvū, ʻIlinoisi, ʻi hono taʻu 46. Naʻe lekooti ʻe ha fakamatala ki he meʻafakaʻeiki ʻo ʻEtuaté ʻo pehē: “Naʻe mole ʻene moʻuí ko ha nunuʻa ʻo e Fakatanga ʻi Mīsulí, pea ʻoku kau ia ʻi he niʻihi ʻe ʻekeʻi hono totó mei honau nimá” (obituary for Edward Partridge, Times and Seasons, June 1840, 128). (Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo ʻEtuate Pātilisi, vakai, T&F 36; 41:9–11; 42:10; 50:39; 51:1–5, 18; 52:24; 57:7; 58:14–16, 24–25, 61–62; 60:10; 64:17; 124:19; vakai foki, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 82.)

ʻOku fakapapauʻi ʻa e loto-fiemālie ʻa ʻEtuate Pātilisi ke “tukuange ʻene fefakatauʻakí pea fakamoleki hono taimí kotoa ʻi he ngaahi ngāue ʻa e siasí” (T&F 41:9) ʻi he fakamatala ko ʻení: “Naʻe fakamatala ʻe he ʻofefine ʻo [ʻEtuate] Pātilisí ʻa ʻene manatu ki he hili hono tala ʻa e fakahā ko ʻení, naʻe fakatau atu heʻene tamaí ʻa ʻene koloá pea ‘naʻe siʻi ʻa e paʻanga’ naʻe maʻu mei he fefakatauʻaki ko iá. Naʻá ne toe pehē, ‘Ne hoko ʻa e hala ne kau ai ʻeku tamaí ki he tui fakalotu māmongá mo e feilaulauʻi ʻo ʻene koloá ko ha meʻa ke pehē ai ʻe hono kaungāmeʻá ʻoku meimei vale. Naʻe ʻikai ke nau sio ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe ʻi he tui fakalotu ko iá naʻe lava ai ʻe ha tangata ke ne foaki ʻene koloa fakamāmaní koeʻuhí ko e tui ko iá’” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 244).

Maʻuʻanga Tokoni Kehe

  • Elizabeth Maki, “Go to the Ohio,” in Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg (2016), 70–73, or history.lds.org.

Paaki