Femanakoʻaki ʻa e Tangata mo e Tangata pea mo e Fefine mo e Fefine
Ko e hā ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ʻokú ne tokoniʻi fēfē?


“Ko e hā ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ʻokú ne tokoniʻi fēfē?” Femanakoʻaki ʻa e Fefine mo e Fefine pe Tangata mo e Tangata: Fakafoʻituituí (2020)

“Ko e hā ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ʻokú ne tokoniʻi fēfē??” Femanakoʻaki ʻa e Fefine mo e Fefine pe Tangata mo e Tangata: Fakafoʻituituí

Ko e hā ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ʻokú ne tokoniʻi fēfē?

ʻUhinga ʻOku Tau Fie Maʻu ai ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

ʻI he hoko ʻa e kakai kotoa pē ko e ngaahi hako ʻo ʻĀtamá mo ʻIví, ʻoku nau maʻu ai ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá. ʻI hotau tuʻunga hingá, ʻoku tau moʻulaloa ai ki he fehangahangaí mo e ʻahiʻahí. Ko e taimi ʻoku tau fakavaivai ai ki he ʻahiʻahí, ʻoku tau mavahe leva mei he ʻOtuá, pea kapau ʻe hokohoko atu ʻetau faiangahalá, ʻe mole meiate kitautolu ʻa e takaua mo e ivi tākiekina ʻa Hono Laumālié, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e founga pē taha ke fakahaofi ai kitautolú ko hano fakahaofi kitautolu ʻe ha taha kehe. ʻOku tau fie maʻu ha taha te ne lava ʻo feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e fakamaau totonú—ke ne fetongi kitautolu peá ne fuesia ʻa e mafatukituki ʻo e Hingá pea mo totongi huhuʻi ʻetau ngaahi angahalá. Kuo hoko maʻu pē ʻa Sīsū Kalaisi ko e toko taha te Ne malava ʻo fai ha faʻahinga feilaulau pehē.

Talu mei hono Fakatupu ʻo e māmaní, ko e Fakamoʻuí pē ʻa hotau ʻamanakiʻanga ki ha “melino ʻi māmani pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23).

Ko e Mālohi Fakamoʻui mo Fakaivia ʻo Sīsū Kalaisí

“Kuo fai ʻe he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi he moʻui taʻe-faʻa-mate ʻi ha toetuʻu fakaemāmani lahi, pea ʻokú ne ʻomi e faingamālie ke fakamaʻa kitautolu mei he angahalá ʻaki ʻa e fakatomalá mo e papitaisó. ʻOku toe ʻomai foki ‘e Heʻene Fakaleleí ha faingamālie ke tau lotu kiate Ia kuó Ne foua ʻa ʻetau ngaahi mamahi fakamatelie kotoa pē pea mo ʻomi ʻa e ivi ke fuesia ʻa e ngaahi kavenga mafasia ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi mamahí, pea ʻokú Ne ʻi ai ke tokoni mai. Hangē ko e Samēlia leleí, ko e taimi ʻokú Ne ʻilo ai kuo tau kafo he veʻehalá, te Ne haʻihaʻi hotau kafó mo tauhi kitautolu (vakai, Luke 10:34). ʻOku maʻá e tokotaha kotoa ʻe kolé ʻa e ivi fakamoʻui mo fakaivia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (Dallin H. Oaks, “Fakamālohia ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2015, 64)

Ko e moʻuí ni ko ha faingamālie ia ke hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI heʻetau tali lelei hotau ikuʻanga taʻengata ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau hokohoko atu ke foua ha tupulaki mo e fakalakalaka. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā:

“Ko e fononga ʻo e moʻui fakamatelié ko e hiki mei he koví ki he leleí pea ki he lelei angé pea mātuʻaki liliu hotau natulá. ʻOku fonu e Tohi ʻa Molomoná he ngaahi sīpinga ʻo e kau ākonga mo e kau palōfita naʻa nau ʻilo, maʻu ʻa e mahinó, pea liliu kinautolu ʻe he ivi tokoni ʻo e Fakaleleí ʻi hono fakahoko ʻo e fononga ko iá. ʻI he fakaʻau ke toe mahino ange kiate kitautolu ʻa e mālohi toputapu ko ʻení, ʻe toe lahi mo tupulaki ange ʻetau ʻilo ki he ongoongoleleí. Pea ʻe hanga ʻe he ʻilo ko iá ʻo liliu kitautolu ʻi ha founga fakaofo. …

“… ʻI he fakaʻau ke mahino kiate kitautolu pea tau fakaʻaongaʻi e ivi tokoni ʻo e Fakaleleí ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí, te tau lotu mo kumi ai ha mālohi ke tau liliu hotau tūkungá, kae ʻikai ko haʻatau lotu ke liliu hotau tūkungá. Te tau hoko leva ko ha kau fakafofonga ʻoku fai e ngāué kae ʻikai ko ha ngaahi meʻa ʻoku tali pē ke toki fai ki ai ha ngāue (vakai, 2 Nīfai 2:14)” (“Ko e Fakaleleí pea mo e Fononga Fakamatelié,” Liahona, ʻEpeleli 2012, 15–16).

Liliu ʻo e Lotó

ʻI heʻetau maʻu ʻa e mālohi ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke fakamālohi mo fakamoʻui kitautolú, te Ne lava ʻo liliu hotau lotó.

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e talanoa ko ʻení:

“ʻOku ou lea kau ki ha talavou naʻe hū moʻui taau ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú ka naʻá ne fili ʻiate ia pē ke foki vave ki ʻapi tuʻunga ʻi heʻene fetokangaʻaki faka-homosekisualé pea mo ha palopalema naʻá ne foua ai. Naʻá ne kei moʻui taau pē, ka naʻe [ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa] ʻene tuí, pea fakaʻau ke mafasia fakaeloto ange, pea fakautuutu ʻaupito ʻene faingataʻaʻia fakalaumālié. Naʻá ne iku ʻo loto-mamahi, puputuʻu, ʻita, mo ongoʻi tuēnoa.

“Naʻe fakamoleki ʻe heʻene palesiteni fakamisioná, palesiteni fakasiteikí, mo ʻene pīsopé ha ngaahi houa lahi he feinga mo tangi pea mo tāpuakiʻi ia heʻenau kei maʻu iá, ka ko e konga lahi ʻo hono kafó ne fuʻu fakatāutaha ia ʻo ne fufuuʻi hano konga lahi meiate kinautolu. Naʻe tekaki ʻe he tamai ʻofeina ʻi he talanoá ni ʻene moʻuí kotoa ke tokoniʻi ʻa e fohá ni, ka koeʻuhí ko e lahi e fie maʻu mei heʻene ngāué, naʻe pau ai ke fehangahangai pē ʻa e tamasiʻí ni mo ʻene faʻeé mo e ngaahi taimi faingataʻa taha ʻo ʻene moʻuí. Naʻe fakalau atu e ʻahó mo e poó pea aʻu ʻo lau uike, pea aʻu ʻo laumāhina pea iku ʻo lauitaʻu, ʻa siʻenau feinga fakataha ki ha fakamoʻuí. Lolotonga e vahaʻa taimi fakamamahí ni (lahilahi pē ki he tamasiʻí pea taimi ʻe niʻihi ko e faʻeé) pea mo e tailiili taʻetukuá (lahi taha pē ki he faʻeé kae taimi ʻe niʻihi ko e tamasiʻí), naʻe fai ai ʻe he faʻeé ni—ki heʻene tamá ʻa ʻene fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e ʻOtuá, Hono Siasí kae tautautefito ki Heʻene ʻofa ki he tamasiʻí ni. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ange ʻi he taimi tatau pē ʻa ʻene ʻofa ʻaufuatō, mo taʻe-tūkua [foki ki aí]. Koeʻuhí ke fakatahaʻi ʻa e ongo meʻa mahuʻinga taha he moʻui ʻa e faʻeé ni—ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo hono fāmilí—naʻe taʻetūkua ai ʻene lotu ʻo lilingi hono lotó. Naʻá ne ʻaukai mo lotu, naʻe tangi mo ʻaukai, peá ne fakafanongo mo toe fakafanongo ki hono toutou fakamatalaʻi ange ʻe heʻene tamá ki ai e founga naʻe kafo ai hono lotó. Ko ia naʻe toe fua ai ʻe he fefiné ni ʻa ʻene tamá—ka ʻi he taimi ko ʻení, naʻe lōloa ange ia ʻi he māhina ʻe hivá. Naʻe fakakaukau e faʻeé ni he ʻikai hano ngataʻanga siʻene touʻanga faitōnunga ke fakaleleiʻi e siʻi lotofoʻi ʻa ʻene tamá.

“Ka ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, pea mo e tui vilitaki ʻa e faʻeé ni, fakataha mo e tokoni ʻa ha kau taki faka-Siasi tokolahi, kaungāmeʻá, kau mēmipa ʻo e fāmilí, mo ha kau tokoni fakapalofesinale, kuo mātāʻia ai ʻe he faʻē faʻa kātaki mo faitōnungá ni, ʻa e foki mai ʻene tamá ki he fonua ʻo e talaʻofá. Meʻapango, he ʻoku tau ʻiloʻi ko e faʻahinga tāpuaki peheé ʻoku ʻikai, pea teʻeki ai hoko ia ki he mātuʻa kotoa pē ʻoku fekuki mo e ngaahi tūkunga fakamamahi kehekehe ʻoku ʻi ai ʻenau fānaú, ka naʻe ʻi ai ha ʻamanaki lelei he talanoá ni. Pea te u tala atu, naʻe ʻikai liliu fakafokifā e fetokangaʻaki fakahomosekisuale ʻa e foha ia ko ʻení—naʻe ʻikai fakakaukau ha taha ia ʻe malava. Ka naʻe liliu māmālie ʻa hono lotó” (“Vakai ki Hoʻo Faʻeé,” Liahona, Nōvema 2015, 49).

Paaki