2021
Sefilī Kusimou
Sānuali 2021


Kau Paionia ʻi he Fonua Kotoa Pē

Sefilī Kusimou

‘Uluaki Faifekau mei Penīní

Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sefilī kapau te ne fai ‘ene tafa‘akí ‘e hōifua ‘a e ‘Otuá ke tokoni‘i ia.

ʻĪmisi
missionary in Benin

Na‘e hū ki tu‘a ‘a Sefilī mo hono kaungāme‘a ko Fietoá mei he kalasí. Ne fakatou ta‘u 16 ‘a e ongo tamaikí pea na‘á na nofo ‘i Penīni, ko ha fonua ‘i ‘Afilika. Na‘á na ō ki ha ako fo‘ou ke ako fekau‘aki mo e fāmá. Ko ‘ena fuofua taimi ia ke na nofo mavahe ai mei hona ongo fāmilí. Na‘e pau ke na ako mo ngāue ‘i ha ngaahi houa lahi he ‘aho kotoa pē.

Ne fusi hake ‘e Sefilī ‘ene kato afeí ki hono umá. “‘Oku ou tui mahalo te u nofo au. ‘Oku fu‘u faingata‘a e ngaahi kalasi ko ‘ení.”

“‘Ikai!” Ko e lea atu ia ‘a Fietoá. “‘Oua na‘á ke nofo. ‘Oku fie ma‘u ke ke falala ki he ‘Otuá. Kapau te ke fai ia, te ke lavame‘a.”

Na‘e manatu‘i ‘e Sefilī ‘a e ngaahi lea ‘a Fietoá ‘i he toenga ‘o e ‘ahó. Neongo ne tupu hake ‘a Sefilī ko ha Kalisitiane, ka na‘e te‘eki ai ke ne feinga ke falala ki he ‘Otuá. Na‘á ne tū‘ulutui ‘i he falikí ka na‘e ‘ikai ke ne lotu he taimi ko iá. Na‘á ne manavasi‘i. Ka ‘o kapau na‘e ‘ikai ke ne ma‘u ha tokoni mei ha feitu‘u, ‘e ‘ikai pē ke ne teitei malava ‘o lava ‘i he‘ene ngaahi kalasí. Ne punou māmālie hifo hono ‘ulú.

Peá ne pehē, “Tamai ‘i Hēvani, kātaki ‘o fakahā mai e founga ke fakafalala atu ai kiate koé. Te ke kātaki ‘o tokoni‘i au ke u lava ‘i he‘eku ngaahi kalasí? ‘Oku ou palōmesi ke tauhi kiate koe ‘aki e lelei taha te u lavá ‘i he toenga ‘o ‘eku mo‘uí.”

Talu mei he taimi ko iá, ne ongo‘i loto-to‘a mo vilitaki ange ‘a Sefilī. Na‘e kei faingata‘a pē ‘a e ngaahi kalasí, ka na‘á ne ‘ilo‘i kapau te ne fai ‘ene tafa‘akí ‘e hōifua ‘a e ‘Otuá ke tokoni‘i ia. Ne fai ‘e Sefilī ‘a e me‘a na‘e totonu ke ne faí neongo ‘ene ngaahi ilifiá.

Na‘e sai ‘ene akó. Hili ha māhina ‘e hongofulu mā valu mei ai, na‘e faifai peá ne mateuteu ke ‘osi mei he akó. Kuó ne lava‘i ia!

Hili ‘ene ‘osi mei he akó, ne kei ngāue mālohi pē ‘a Sefilī. ‘I ha taimi nounou na‘á ne ma‘u ha faama pē ‘a‘ana.

Pea ‘i ha ‘aho ‘e taha na‘á ne sio ki hano kaungāme‘a ne kau ki he Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní. Ne ‘oange ‘e hono kaungāme‘á kiate ia ‘a e Tohi ‘a Molomoná. Ne lau ‘e Sefilī ‘a e Tohi ‘a Molomoná mo lotu. Na‘á ne ongo‘i māfana mo nonga ‘i hono lotó peá ne ‘ilo‘i fakapapau ‘oku mo‘oni ‘a e Siasí.

Na‘á ne ‘osi ‘ilo‘i e me‘a hoko ke faí. Na‘á ne ngāue, lotu, mo falala ki he ‘Otuá. Na‘á ne ‘uluaki papitaiso. Peá ne vahevahe ‘ene fakamo‘oní mo e ni‘ihi ne nau vāofí. Ne papitaiso foki mo ha ni‘ihi hono ngaahi kaungāme‘á. Kamata mei ha kāingalotu tokosi‘i, ne vave ‘ene tupu ki ha kolo. Na‘á ne tokoni ke tupu ‘a e Siasí ‘i Penīni!

Ne fie ma‘u ‘e Sefilī ke ne ‘alu ‘o ngāue fakafaifekau. Na‘e ‘ikai ke ne ma‘u ha pa‘anga fe‘unga, ko ia ai na‘á ne fakatau atu ‘ene fāmá. Hili ha ngaahi māhina si‘i mei ai, na‘á ne ma‘u ai ha uiui‘i ke ne ngāue fakafaifekau ki he ‘Aivoli Kousí. Ko e ‘uluaki faifekau ia mei Penīni ke ma‘u ha uiui‘i ke ngāue fakafaifekau!

Ne tokoni‘i ia ‘e he‘ene ngāue mateakí ‘i ha ngaahi ta‘u lahi. Koe‘uhi ko ‘ene tuí, mo e tui ha kāingalotu kehe, na‘e papitaiso ha kakai tokolahi ange. Na‘e hoko hono koló ko ha uooti. ‘Oku hoko ‘a e uooti ko iá he taimí ni ko ha konga ‘o e fuofua siteiki ‘i Penīní!

‘Oku hokohoko atu ‘a Sefilī Kusimou ke ngāue mālohi mo falala ki he ‘Otuá. ‘Okú ne ‘ilo‘i ‘e lava ke hoko ha ngaahi fu‘u me‘a lahi ‘i he tokoni ‘a e ‘Otuá. ●

ʻĪmisi
Friend Magazine, Global 2021/01 Jan

Tā fakatātā ‘a Isabel Munosa

Paaki