Ko e Kaumeʻá
Ngaahi Foʻi Moá mo e Ngaahi Sēnití
Sune 2024


“Ngaahi Foʻi Moá mo e Ngaahi Sēnití,” Ko e Kaumeʻá, Sune 2024, 14–15.

Ngaahi Foʻi Moá mo e Ngaahi Sēnití

Naʻe fofonga faingataʻaʻia ʻa ʻAisī. ʻOange ha taha ʻo ʻene ngaahi sēnití? Naʻe ʻikai ke ne lava!

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

ʻĪmisi
Ko e taʻahine ʻokú ne toʻo ʻa e kato foʻi moá mo sio fakamamaʻu hifo ki he fanga kiʻi sēniti ʻoku fonu ʻi hono nimá

Valu … hiva … hongofulu!

Naʻe faʻo fakalelei ʻe ʻAisī ʻa e foʻi moa hono 10 ʻi heʻene kató. Naʻe ʻoange ʻe heʻene Kulenipaá ha sēniti ʻe taha ki he foʻi moa ʻe taha. Koeʻuhí naʻe ʻi ai ha foʻi moa ʻe 10, ʻe maʻu ʻe ʻAisī ha sēniti ʻe 10 ʻi he ʻahó ni.

Naʻe tatapa mo kotokō ʻa e fanga moá ʻi hono laku ange ʻe ʻAisī ʻenau meʻakaí. Naʻá ne tokanga ke tauhi hono piva ki he Sāpaté ke maʻa. Naʻe pau ke fafanga ʻa e fanga moá ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo aʻu pē ki he Sāpaté. Pea naʻe pau ke tānaki ʻa e ngaahi foʻi moá.

“Fanga moa, mālō e maʻu foʻi moa!” Ko e lea ange ia ʻa ʻAisií. “Pea fakamālō koeʻuhí ko e sēniti ʻe 10!”

Naʻe sio ʻa ʻAisī ki he ngaahi foʻi moa fakaʻofoʻofa ʻi heʻene kató. He ʻikai fiemaʻu kotoa ʻe Kulenipā ʻa e [foʻi moa ʻe] 10. Te ne foaki ha konga lahi ʻo kinautolu ki he fāmili ʻo ʻAisií. Ka naʻá ne saiʻia ke ʻi ai ha foʻi moa ki heʻene kai pongipongí. Naʻá ne fakalaka atu ʻi he loto ʻataʻataá ki he peito ʻo ʻene Kulenipaá.

ʻĪmisi
Ko e taʻahine mo ha kato foʻi moa ʻoku lele ki ha tangata toulekeleka

“Tufa makehe!” Ko e ui ange ia ʻa ʻAisií.

“Mālō!” Naʻe malimali pē ʻa Kulenipā. “ʻOku ou ongoʻi fiefia ʻaupito ʻi hoʻo ʻomi maʻaku ha foʻi moá.”

Naʻe ʻoange ʻe ʻAisī ʻa e foʻi moa fuolahi tahá mei he kató. Naʻá ne talaange “ʻOku ou ʻofa atu kiate koe Kulenipā.”

Naʻe tātaaʻi ʻe Kulenipā ʻa e foʻi moá ʻi he tapa ʻo ha fakapaku vela ke mafahi. Naʻe kalala hake ʻa e meʻa lanu koula engeenga ʻo e foʻi moá ʻi he fakapakú.

“Maʻu ʻi he taimí ni hoʻo sēniti ʻe 10 mei heʻeku foʻi hiná.” Naʻe fāʻofua ʻa Kulenipā kia ʻAisī. “Pea te u toki sio kiate koe ʻi he lotú!”

Naʻe lele ʻa ʻAisī ki ʻapi mo e ngaahi foʻi moa ʻe hiva naʻe toe ʻi heʻene kató mo ha sēniti ngingila ʻe 10 ʻi hono kató.

ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻa ʻAisī ki he Palaimelí, naʻá ne kei maʻu pē ʻene sēnití. Naʻá ne ʻai hono nimá ʻi hono kató ke pukepuke kinautolu lolotonga ʻene fanongo ki he lēsoní.

Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻAiala, “Ko e vahehongofulú ʻa e taimi ko ia ʻoku tau foaki ai ʻa e vahehongofulu ʻe taha ʻo e meʻa ʻoku tau maʻú ki he Tamai Hēvaní. Ko ia kapau ʻoku ʻi ai haʻo sēniti ʻe 10, te ke foaki ha sēniti ʻe taha ko e vahehongofulu.”

Naʻe fofonga faingataʻaʻia ʻa ʻAisī. ʻOange ha taha ʻo ʻene ngaahi sēnití? Naʻe ʻikai ke ne lava! Naʻá ne puke maʻu ange ʻene paʻangá.

Naʻe fehuʻi ange ʻe he kaungāmeʻa ʻo ʻAisī ko Seimī, “Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻe he ʻOtuá ʻetau paʻangá? ʻOku ʻikai ke Ne fakaʻaongaʻi ha paʻanga.”

Naʻe malimali ʻa Sisitā ʻAiala. Naʻá ne pehē ange, “Ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ha paʻanga ke totongi ʻaki ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e fale fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e siasí. ʻOkú Ne kole mai ke tau totongi vahehongofulu koeʻuhí ke tau lava ʻo feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e Siasí. Kae mahuʻinga angé, ʻokú Ne finangalo ke tāpuakiʻi kitautolu. Kapau te tau totongi ʻetau vahehongofulú, ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki mei he langí.”

Naʻe ongoʻi ʻe ʻAisī ʻa e sēniti ʻi hono kató peá ne fakakaukau ki he foʻi moa ʻa ʻene Kulenipaá.

Naʻe maʻu ʻa e ngaahi foʻi moá mei heʻene fanga moá, ka naʻá ne toʻo pē ʻa e foʻi moa ʻe taha maʻana. Naʻe fiefia ʻaupito ai ʻa Kulenipā ke maʻu ha foʻi moa ʻe taha ʻi he pongipongi kotoa pē ʻa ia naʻe fie foaki ange ʻe ʻAisī ʻa e foʻi moa lelei tahá maʻana. ʻIkai ngata aí, ka naʻe lahi ange ʻene ʻofa ʻi heʻene Kulenipaá ʻi he ngaahi foʻi moá. Ko e meʻa mahuʻinga tahá ia.

Naʻe pehē ange māmālie ʻe ʻAisī, “Ko ia ai, ʻoku tau fakafoki ki he Tamai Hēvaní ha konga siʻi ʻo e meʻa ʻokú Ne foaki mai maʻatautolú. Koeʻuhí ʻoku tau fie fakahaaʻi kiate Ia ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia.

“Ko ia kotoa!” Naʻe ʻoange ʻe Sisitā ʻAiala ha sila vahehongofulu ki he fānaú takitaha.

Naʻe toʻo hake ʻe ʻAisī ʻene sēniti ngingila ʻe 10 ʻo ne lau ia ʻi hono fungá.

Valu … hiva … hongofulu.

ʻI he ongoʻi māfana ʻa ʻAisií, naʻá ne toʻo ʻa e sēniti ngingila tahá ʻo faʻo ia ki heʻene silá ke foaki ki he Tamai Hēvaní. Naʻá ne fanafana ange, “Fakamālō atu ʻi he sēnití. Pea fakamālō atu koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki mei he langí.”

ʻĪmisi
Ko e taʻahine ʻokú ne pukepuke ʻa e silá ki hono fatafatá mo e nonga ʻi hono fofongá
ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Tā fakatātā ʻa Alyssa Petersen

Paaki