Ko e Kaumeʻá
Ko e Fekumi ʻi he Folofolá
Sune 2024


“Ko e Fekumi ʻi he Folofolá,” Ko e Kaumeʻá, Sune 2024, 18–19.

Ko e Fekumi ʻi he Folofolá

Naʻe ʻofa moʻoni nai ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate ia?

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

ʻĪmisi
Ko e tamasiʻi ʻokú ne lau ʻa e folofolá pea ʻokú ne mataʻi puputuʻu

“Mohe ā, Mami.” Naʻe kaka hake ʻa Kālani ki hono mohengá.

“ʻOfa ke ke maʻu ha mohe lelei. ʻOku ou ʻofa ʻiate koe, pea ʻoku ʻofa foki mo e Tamai Hēvaní ʻiate koe.” Naʻe fāʻofua ange kiate ia ʻa Mami mo tamateʻi ʻa e māmá.

Naʻe sio fakamamaʻu ʻa Kālani ki he ʻaofi [ʻo e falé]. Naʻe talaange maʻu pē ʻe Mami mo Teti ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate ia. Ka naʻe moʻoni nai ia? Naʻe ʻikai haohaoa ʻa Kālani, pea naʻá ne fai ha ngaahi fehalaaki ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe ʻofa moʻoni nai ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate ia?

Naʻá ne teka atu ʻi hono mohengá. Naʻe fakahaaʻi ʻe heʻene ongomātuʻá kiate ia ʻa e ʻofá ʻi ha ngaahi founga lahi, hangē ko e fāʻofua kiate iá. Ka kuo teʻeki ai ke fāʻofua kiate ia ʻa e Tamai Hēvaní. Ko ia ai, te Ne ongoʻi fēfē nai ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní?

Ko e ʻaho hono hokó ko e ʻaho Sāpate. ʻI he tui ʻe Kālani hono vala lotú, naʻá ne kei fifili pē pe naʻe ʻofa nai ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate ia. Te ne ʻilo fēfē nai ʻa e ongo moʻoni ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní kiate iá?

Naʻe feinga ʻa Kālani mo hono tokouá mo e tuofāfiné ʻi he lotú ke nau tangutu fakalongolongo ʻo fanongo ki he kau leá. Naʻe ʻoange ʻe Mami ha ʻū kala mo e pepa kia Siela, pea naʻe huki ʻe Teti ʻa Soni.

Ka naʻe kei fakakaukau pē ʻa Kālani ki heʻene fehuʻí. Fakafokifā kuó ne maʻu ha foʻi fakakaukau.

Naʻá ne fakaava hake ʻene folofolá. Naʻe talaange ʻe Mami mo e Teti ʻoku fakahā mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau ʻiló. Mahalo ʻe lava ke tali ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fehuʻi ʻa Kālaní.

Naʻe kamata ke huke ʻe Kālani ʻa e ngaahi pēsí. Naʻá ne vakai ki ha ngaahi veesi fekauʻaki mo ʻAlamā ko e Siʻí mo Samuela ko e tangata Leimaná. Ka naʻe ʻikai ke ne sio ki ha ngaahi foʻi lea fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻI he hokosia ʻa e taimi Palaimelí, naʻe haʻu ʻa Kālani mo ʻene Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne lau ha ngaahi veesi lahi ange. Naʻá ne maʻu ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha lisi ʻo e ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e ʻofá. Naʻá ne kumi ha ngaahi veesi ʻe niʻihi, ka naʻe ʻikai pē ke ne sio ki ha meʻa fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate iá.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo hoko ʻa e taimi kalasí. Naʻe ʻoange ʻe Brother mo Sisitā Uolotā ha taimi ki he kalasí ke nau kumi ha veesi ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻa nau ongoʻi ʻoku mahuʻinga kiate kinautolu takitaha.

Naʻe toe fakaava hake ʻe Kālani ʻene folofolá.

Fāifai peá ne sio ki ha veesi naʻe teʻeki ke ne lau. Naʻe fekauʻaki ia mo Nīfai ʻi heʻene mamata ki ha meʻa-hā-mai pea lea ki ha ʻāngelo.

Naʻe ongoʻi māfana ʻa Kālani ʻi heʻene lau ʻa e ngaahi lea ʻa Nīfai kau ki he Tamai Hēvaní. “ʻOku ou ʻilo ʻokú ne ʻofa ki heʻene fānaú” (1 Nīfai 11:17). Naʻe toe lau ʻe Kālani ʻa e vēsí. Naʻá ne ongoʻi ha ongo mālohi ʻi hono lotó. Naʻe hangē ia ha fuʻu fāʻofuá. Naʻe ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate ia!

Hili ʻa e Palaimelí, naʻe fiefia ʻa Kālani ke talaange kia Mami ʻa e meʻa naʻá ne akó. “ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú. ʻOku ʻi heni ʻi he Tohi ʻa Molomoná,” ko Kālani ange ia. “Pea ʻoku ʻuhinga ia ʻokú Ne ʻofa ʻiate au!”

Naʻe fāʻofua atu kia Kālani ʻene Mamí. “ʻOku moʻoni ia. ʻOku ʻofa lahi ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe.”

Naʻe fuʻu ongoʻi fiefia ʻaupito ʻa Kālani. Mahalo he ʻikai ke lava ʻo fāʻofua mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate ia, ka naʻá ne ongoʻi naʻe lelei tatau pē mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
Ko e fāʻofua ʻa e tamasiʻí ki heʻene fineʻeikí
ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

ʻŪ tā fakatātā ʻa Josh Talbot

Paaki