Ko e Kaumeʻá
ʻElisī ko e ʻEnisiniá
Sune 2024


“ʻElisī ko e ʻEnisiniá,” Ko e Kaumeʻá, Sune 2024, 30–31.

ʻElisī ko e ʻ Enisiniá

Naʻe fakakaukau ʻa ʻElisī, Mahalo pē ʻoku ʻikai ke u poto feʻunga.

Naʻe hoko ʻa e talanoá ni ʻi Kenīá.

Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻElisī, ʻā hake.”

Naʻe toʻe ʻa ʻElisī peá ne teka atu. Naʻá ne fiemaʻu ke kei mohe pē!

Naʻá ne kukuʻi hono matá ʻi ha kiʻi taimi lōloa ange. Naʻá ne fakakaukau leva ki hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi he akó mo e ngaahi meʻa te ne ako aí. Fāifai peá ne totolo mei he mohengá ke fai ʻene lotú.

Naʻá ne lotu ʻo pehē, “ʻE Tamai Hēvani, fakamālō ki he ʻAfioná koeʻuhí ko ha ʻaho foʻou. Kātaki ʻo tokoni mai ke u aʻu kei taimi ki he akó. Tokoniʻi au ke u ako mo angaʻofa ki he niʻihi kehé. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”

Ko e 4:00 pongipongí ia, pea naʻe kei fakapoʻuli pē ʻa tuʻa. Naʻe mamaʻo ʻa e ʻapiako ʻo ʻElisií. Ko e ʻuhinga ia naʻe pau ai ke ne ʻā pongipongiá. Ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe mahuʻinga ʻa e akó. ʻIkai ngata aí, naʻe pau ke ne ʻalu ki he akó kapau naʻá ne fie hoko ko ha ʻenisinia ʻi ha ʻaho!

Kimuʻa pea mavahe ʻa ʻElisií, naʻá ne toʻo ʻene kato tohí mo ha ngaahi chapati (laʻimā manifi hangē ha laʻikeke vaí) ki he maʻu meʻatokoni pongipongí. Naʻe ʻosi ʻene kai ʻa e laʻimaá lolotonga ʻene tatali ki he pasí.

ʻI he taimi ʻoku ʻalu ai ʻa e pasí ki aí, naʻe ʻasi hake ʻa e laʻaá ʻi he ngaahi funga fale ʻi he mamaʻó. Naʻe heka hake ʻa ʻElisī ʻo maʻu hono nofoʻangá. Naʻá ne sio ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá mo fakakaukau ke hoko ko ha ʻenisinia. ʻE ʻi ai ha ʻaho te ne faʻu ai ha ngaahi mīsini ke tokoni ki he kakaí.

ʻI he taimi naʻe hifo ai ʻa ʻElisī mei he pasí, naʻe kei fiemaʻu pē ke ne lue ke aʻu ki he ʻapiakó. Naʻá ne vakaiʻi ʻa e taimí peá ne kamata lele leva. He ʻikai lava ke ne tōmui!

Naʻe pehē ange ʻe ʻAnitī Kalōtia, “Mālō e lelei, kalasi.” Naʻa nau ui “ʻAnitī” ki heʻenau faiakó. “Ko e ʻaho ní, te tau ako ai fekauʻaki mo e falakisení.”

Naʻe tangutu hangatonu ange hake ʻa ʻElisī ʻi hono seá. Naʻá ne saiʻia ʻi he fiká!

Ka ʻi hono hiki ʻe ʻAnitī Kolōtia ʻa e fika palopalema hoatatau ʻi he palakipoé, naʻe ongoʻi puputuʻu ʻa ʻElisī. Naʻá ne sio ki mui ki heʻene tohi fiká, pea sio ki heʻene kiʻi tohi ʻoku hiki ai ʻa e ngaahi fakamatalá. Naʻe ʻikai ʻuhingamālie ʻa e ngaahi mataʻifiká.

Naʻe pehē ʻe ʻAnitī Kalōtia, “Kātaki ʻo fakaʻosi ʻa e ngāue ʻi he peesi 42 ki ʻapongipongi. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e toenga ʻo e taimí ke ngāue ki ai.”

ʻĪmisi
Taʻahine ʻi he kalasí ʻoku puputuʻu ʻi he ngāue fakaako mei ʻapí

Naʻe hiki ʻe ʻElisī ʻa e ʻuluaki palopalemá. Naʻe kamata ke ne ngāueʻi ia, ka naʻá ne faingataʻaʻia. Naʻá ne māpuhoi. Mahalo ʻe lava ke tokoni hono kaungāmeʻa ko Sesí.

Naʻe fanafana ange ʻa ʻElisī, “Sesi. Te ke lava ʻo tokoni mai ki he palopalema ʻuluakí?”

Naʻe kalokalo ʻa e ʻulu ʻo Sesí. “ʻOku ou feinga ke ʻosi ʻeku ngāué kimuʻa pea ʻosi ʻa e kalasí.”

Naʻe fakafulofula ʻa ʻElisī. Naʻá ne tafoki hake ki hono kaungāmeʻa ko Maikelí. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻOkú ke ʻiloʻi nai ʻa e founga ke ngāueʻi ʻaki ʻa e fehuʻi ʻuluakí?”

Ka naʻe fuʻu femoʻuekina foki mo Maikeli. Naʻá ne pehē mai, “Kātaki,” pea hoko atu pē ʻene ngāué.

Naʻe ongoʻi mafasia fakaeloto ʻa ʻElisī. Naʻá ne faʻa fuʻu sai ʻaupito ʻi he fiká!

ʻI he aʻu ʻa ʻElisī ki ʻapí, naʻe toe fakapoʻuli. Naʻá ne helaʻia. Pea naʻe kei fiemaʻu pē ke fakaʻosi ʻene ngāue fakaako mei ʻapí.

Naʻe toe kamata ngāue ʻa ʻElisī ki he palopalemá. Ka naʻe teʻeki pē ke ne lava ʻo solova ia. Naʻe ngangau hono ʻulú ʻi he ngaahi mataʻifiká! Mahalo pē he ʻikai ke ne lava ʻo hoko ko ha ʻenisinia.

ʻI he taimi pē ko iá, naʻe tangutu hifo ʻa e taʻokete ʻo ʻElisī ko ʻEmá ʻi hono tafaʻakí. Naʻá ne ʻeke ange, “ʻOkú ke sai pē?”

Naʻe kiʻi toʻe ʻa ʻElisī. “ʻOku ʻikai ke mahino kiate au ʻa e ngaahi palopalema ko ʻení! ʻOku mahino ia ki he tokotaha kotoa pē ʻi he kalasí. ʻOku ʻikai ke u poto feʻunga.”

Naʻe kata ʻa ʻEma. Naʻá ne pehē ange, “ʻOkú ke poto! Ko e taimi ʻoku faingataʻa ai ha meʻá, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke ke poto. Ka ʻoku ʻuhinga ia ʻoku fiemaʻu ke ke akoako lahi ange. Fakaʻaliʻali mai ʻa e meʻa ʻokú ke ngāue ki aí. Te u lava ʻo akoʻi koe.”

Naʻe fakaʻaliʻali ange ʻe ʻElisī ʻa e fika palopalema hoatataú, pea kamata hiki leva ʻe ʻEma ʻa e ngaahi mataʻifiká. Hili ha ngaahi miniti siʻi, naʻe kamata ke mahino ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe toʻo ʻe ʻElisī ʻa e peni vahevahé mei he nima ʻo ʻEmá ʻo ne fakaʻosi ʻa e palopalemá.

“Kuó ke lavaʻi ia!” Ko e lea ange ia ʻa ʻEmá. “Hokohoko atu hoʻo akoakó. Kapau te ke toe fihia, te u lava ʻo tokoni atu.”

Naʻe ongoʻi māfana ʻa ʻElisī ʻi hono lotó ʻi heʻene kamata ngāue ki he palopalema hono hokó. Kuo tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻene lotu pongipongí mo tokoniʻi ia ke ne ako! Naʻá ne houngaʻia ʻi Heʻene ʻoange ki ai ha taʻokete faʻa kātaki ke ne fakamatalaʻi ange ʻa e ngaahi palopalemá kiate ia. ʻI he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní mo e ngāue mālohí, te ne lava moʻoni ʻo hoko ko ha ʻenisinia ʻi ha ʻaho!

ʻĪmisi
Ko ha taʻahine ʻoku ngāue fakaako mei ʻapi mo hono taʻoketé lolotonga ʻene fakakaukauloto ko ha taha lahi ia ʻoku ʻi ai haʻane suti ki he puná, matasioʻata ki he puná, mo ha meʻa fakamaʻu pepa papa
ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Tā fakatātaaʻi ʻe Simini Blocker

Paaki