2022
ʻI he Taimi ʻOku Kehe Ai ʻa e Kilisimasi Ko ʻEní
Tīsema 2022


“ʻI he Taimi ʻOku Kehe Ai ʻa e Kilisimasi Ko ʻEní,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú, Tīsema 2022.

ʻI he taimi ʻOku Kehe Ai ʻa e Kilisimasi Ko ʻEní

Ko e melino ʻi he Kilisimasí, pe ko ha faʻahinga taimi pē ʻo e taʻú, ko ha meʻa ia ʻoku angamaheni hono tukutaha ki ai ʻetau tokangá.

ʻĪmisi
ʻOhofi ʻo e Taulanga Mataʻitofé

Ngaahi tā fakatātā ʻa Jim Madsen

Naʻe pehē ʻe Tēvita ʻi heʻene toutou lea ʻaki e ngaahi lea ʻa ha ʻAposetolo, “Ko e manavasiʻí ko ha mahafu tau ia ʻa Sētane ʻi hono fakamamahiʻi e faʻahinga ʻo e tangatá.”1

ʻĪmisi
talavou ʻi he tuʻunga malangá

Naʻe fakaafeʻi ʻa Tēvita Ikekami, ko ha tīkoni mei ʻOahu, Hauaiʻi, ke lea ʻi ha Sāpate konifelenisi fakamisiona. ʻI he māhina ʻe fitu kuohilí, naʻá ne aʻusia ai ha taha ʻo e ngaahi Kilisimasi kovi tahá—ʻo ʻikai ko hono fāmilí pē, ka ko e fonuá kotoa. Naʻá ne fili ke lea ʻo fakafepakiʻi ʻa e manavaheé.

Naʻá ne ʻilo lahi fekauʻaki mo e manavaheé. Ko e 1942 ia. ʻI he ngaahi māhina kimuʻá, naʻe fulihi e motu fakaʻofoʻofa naʻe nofo ai e fāmili ʻo Tēvitá ʻi haʻane ʻauha ʻi hono pomuʻi ʻe Siapani e Taulanga Mataʻitofé. ʻI he ʻaho hili e ʻohofi fakalilifu ko iá, naʻe kau atu ai e ʻIunaiteti Siteití ki he Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní.

Naʻe ʻākilotoa e fonuá hono kotoa ʻe he loto manavasiʻi ki he kahaʻú. Ke toe faingataʻa angé, naʻe foua ʻe he kau Siapani-ʻAmeliká, hangē ko e fāmili Ikekamí, ha tāufehiʻa lahi ʻi he laulanú hili hono pomu ʻo e Taulanga Mataʻitofé. Naʻe ʻikai lelei pe faingofua ʻa e moʻuí ki he talavoú ni.

Naʻe founga fēfē ʻene maʻu ʻa e nongá? Ko e founga ʻe taha, ko ʻene tokanga taha ki he ngāue tokoní. Naʻá ne kau ki ha kulupu ne nau tokoni ke faʻu ha fanga kiʻi hala mo fakaʻataʻatā e ngaahi fuʻu ʻakau talatalá mei he hala ki he ngaahi ʻapitanga fakakautaú. Lolotonga iá, naʻe kau atu hono fāmilí ki ha ngaahi feinga kumi paʻanga ke tokoniʻi e kau sōtia ʻAmeliká. Naʻe fakaʻaongaʻi e paʻanga ko ʻení ki he meʻa kotoa pē, mei hono fakatau mai ʻo e ngaahi tohí ki he ngaahi heleʻuhilá mo e ngaahi mīsini heleʻuhilá ke tokoni ki hono fakatupulaki e anga ʻo e moʻuí.

Naʻe toe lea ʻaki ʻe Tēvita e lea ʻa e ʻAposetolo tatau pē, ʻEletā John A Widtsoe ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ha maluʻanga ʻi ha feituʻu pē ʻoku moʻui taau ai e kakai ʻo e ʻEikí ke maʻu ʻa e hingoa toputapu ʻo e kakai ʻo e Saione ʻa hotau ʻEikí.”2

Naʻe maʻu ʻe Tēvita ʻa e nongá ʻi heʻene tokanga taha kia Sīsū Kalaisí.3

ʻĪmisi
Fakatātā ʻo e ʻAloʻí

Nonga lolotonga e Kilisimasí

ʻOku mahuʻinga hono maʻu ʻo e nongá ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻo e taʻú. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi pau ʻo e taʻú ʻoku lahi ai ha ngaahi tukufakaholo, ngaahi fiemaʻu, mo ha ngaahi ʻekitivitī ʻe malava ke ngali fepaki mo e melino ʻoku tau ʻamanaki ki aí. Hangē ko ʻení, mahalo ʻoku ʻi ai ha lisi ngāue manako ʻi he faʻahitaʻu māfaná, pea mahalo mo ha lisi ʻo e faʻahitaʻu momokó, pea pau pē mo ha lisi ʻo e taimi Kilisimasí. Ko e hā ʻoku tau fai ki he ngaahi lisi ko iá ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai e moʻuí?

ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho mālōloó, ʻoku mahino ʻa e taimi ʻoku ʻikai lelei ai e ngaahi meʻá kiate kitautolú. Naʻa mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻú, hangē ko e mate ʻi he fāmilí, ʻe lava pē ke toe fakamamahi ia ʻi he ngaahi ʻaho mālōloó. ʻI ha taʻu pehē, ʻoku mahino ʻoku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ʻoku kehe ʻi he Kilisimasí.

Naʻe faingataʻaʻia ʻa Malia, ko ha finemui taʻu 16 mei Palāsila, ʻi ha Kilisimasi ʻe taha hili e mole haʻane kui ua ʻofeina. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ko ʻene kui tangata ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene faʻeé naʻe mālōloó, pea ko ʻene kui tangata leva ʻeni ʻe tahá.

ʻOku pehē ʻe Malia, “ʻOku ou manatuʻi maʻu pē e hoko ʻa e Kilisimasí ko ha aʻusia fakafiefia mo fakaofó.” “ʻOku ou manatuʻi ʻeku hivaʻi mo hoku fāmilí ha ngaahi himi, ʻā hake ʻi he poʻulí ke sio ki heʻeku meʻaʻofa Kilisimasí, fakafaivaʻi hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí ʻi he lautohi siʻí, mo ha ngaahi meʻa lahi kehe naʻá ne fakaʻilongaʻi hoku ngaahi taʻu kei siʻí.

Naʻe fiefia maʻu pē ʻa Malia he feohi mo e fāmilí. Ka ʻi he mālōlō ko ʻeni ʻene kui tangata hono uá, naʻe mole meiate ia ha konga ʻo e fiefia ko iá ʻi he taimi Kilisimasí. Naʻe kau ʻi hono hala fononga mamahí, hangē ko Tēvitá, ʻene tokanga taha kia Kalaisí.

ʻOku pehē ʻe Malia, “ʻOku fakapapauʻi mai ʻe heʻeku tokanga taha kia Sīsū Kalaisi, tautautefito ʻi he taimi Kilisimasí, he ʻikai tolonga ʻo taʻengata ʻa e ngaahi ongoʻi loto-mamahi mo tuenoá ni. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻiate au maʻu pē ʻa e ʻOtuá. ʻI he fakalau ʻa e taimí, kuó u ongoʻi hono fetongi ʻe he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻeku mamahí.

ʻOku kei moʻui pē ha taha ʻo e ngaahi kui ʻa Maliá—ko ʻene kui fefine ʻi he tafaʻaki ʻene faʻeé. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou fiefia he taimi kotoa pē ʻoku ou feohi ai mo ʻeku kui fefiné. Neongo kapau kuo mamaʻo atu ʻeku ngaahi kuí mo e kāinga kehé, ka ʻoku ou ʻilo te u toe sio kiate kinautolu ʻi ha ʻaho. ʻOku mau fakataha ʻo taʻengata ʻi he kahaʻú.”

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Ko e Maʻuʻanga ʻo e Melinó

Naʻe vahevahe ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí e pōpoaki ko ʻení mo e māmaní kimuí ni: “ʻOku tau ʻiloʻi ʻe lava ke maʻu ʻa e melino tuʻuloá ʻia Sīsū Kalaisi. Te Ne lava ʻo fakanonga mo fakafiemālieʻi hotau laumālié ʻo aʻu ki he lotolotonga ʻo e ngaahi fepakipaki fakalilifú.”4

Kapau ʻoku hangē ʻoku fakaʻau ke movete fakataautaha pe fakamāmanilahi hoʻo moʻuí, ʻoku tatau pē ʻa e founga ke fakaleleiʻi aí. Fakatefito ʻia Sīsū Kalaisi. ʻE muimui atu ʻa e melinó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. John A Widtsoe, “If Ye Are Prepared Ye Shall Not Fear,” ʻi he Conference Report, Apr. 1942, 33; vakai foki, Kau Māʻoniʻoní 3:434.

  2. Widtsoe, “If Ye Are Prepared Ye Shall Not Fear,” 33; vakai foki, Kau Māʻoniʻoní 3:434.

  3. Vakai, Kau Māʻoniʻoní 3:433–35.

  4. First Presidency Statement on Armed Conflict,” Feb. 25, 2022, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

Paaki