2022
Ko Ho Mīsaia Kuo Talaʻofa Maí
Tīsema 2022


“Ko Ho Mīsaia Kuo Talaʻofa Maí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú, Tīsema 2022.

Ko Ho Mīsaia Kuo Talaʻofa Maí

Naʻe palōmesi ʻe he kau palōfitá ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ke ʻomi ʻa e fiefiá mo e ʻamanaki leleí kiate koe.

ʻĪmisi
ʻAloʻi

Families of Bethlehem (Ngaahi Fāmili ʻo Pētelihemá), fai ʻe Kelsy mo Jesse Lightweave

Ko e Kilisimasí ko ha taimi fakaʻofoʻofa ia ʻo e taʻú. ʻI he fakaofi mai ʻa e faʻahitaʻu Kilisimasí, ʻoku tau hanganaki atu ki ha ngaahi maama fakaʻofoʻofa, ngaahi teuteu fakafiefia, mo ha meʻakai ifo. Ko e Kilisimasí ko ha taimi ia ʻoku tokolahi ai ʻa e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, ngaahi hivá mo e ngaahi talanoá, pea foaki mo maʻu mai ha ngaahi meʻaʻofa.

Neongo pe ko e fē feituʻu ʻokú ke nofo aí, ka ʻoku maʻu ʻe he ngaahi tukufakaholo fakaʻofoʻofa mo makehe ʻo e Kilisimasí ha laumālie makehe ki ai koeʻuhí he ko e Kilisimasí ko hano fakafiefiaʻi ia ʻo e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá—ʻa e ʻaloʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Ko e Pōpoaki ʻa e Kau Palōfitá

Kimuʻa pea ʻaloʻi e Fakamoʻuí, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e Mīsaia kuo talaʻofa maí, “ko e tokotaha kuo paní,” pea ʻe huhuʻi ʻe Heʻene feilaulau fakaleleí ʻa e māmaní mei he angahalá mo e maté pea fakaava ʻa e matapā ki he moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.

Kuo hoko maʻu pē e moʻui mo e misiona ʻo Sīsū Kalaisí ko e uho ʻo e pōpoaki ʻa e kau palōfitá. Naʻe akoʻi ʻe ʻApinetai: “Ikai naʻe kikite ʻa Mōsese … kau ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá, pea mo e huhuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa hono kakaí? ʻIo, pea naʻa mo e kau palōfita kotoa pē kuo kikite talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní—ʻikai kuo nau lau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni?” (Mōsaia 13:33).

ʻOku tau fakamanatua he ʻahó ni ʻi he loto houngaʻia ʻa hono fāʻeleʻi ʻo e pēpeé ʻi ha ʻaiʻangakai ʻo e manú pea takatakai ʻaki ia ha kofu pea fakatokoto ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú. Naʻe taʻefakangatangata e mahuʻinga ʻo Hono ʻaloʻí koeʻuhí ko e ngaahi meʻa te Ne aʻusia mo mamahi aí koeʻuhí ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi Heʻene fakahaofi ʻa e māmaní mei he angahalá mo e maté ka ke ʻomi foki ʻa e fiefiá mo e ʻamanaki leleí kiate koe.

Ngaahi Kikité mo e Ngaahi Talaʻofá

ʻOku fonu e folofolá ʻi he ngaahi kikite fakaʻofoʻofa ki he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí pea mo e ngaahi talaʻofa fekauʻaki mo Ia pea mo e meʻa te Ne fai maʻatautolu kotoá.

ʻĪmisi
ʻĀtama

Naʻe fekauʻi ʻaʻĀtama ke ne fakahoko ha ngaahi feilaulau ko ha, “tatau … ʻo e feilaulau ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofá mo e moʻoni” (Mōsese 5:7). Naʻe “tuhu [e ngaahi feilaulaú ni] … ki he fuʻu feilaulau lahi mo fakaʻosi ko ia [ʻo e] … ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 34:14).

Ngaahi tā fakatātā ʻa Apryl Stott

ʻĪmisi
ʻĪsaia

Naʻe kikiteʻi ʻeʻĪsaia : “He kuo fanauʻi kiate kitautolu ha tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ha foha: pea ʻe ʻi hono umá ʻa e pulé: pea ʻe ui hono huafá ko Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melinó” (ʻĪsaia 9:6).

ʻĪmisi
Līhai

ʻI he taʻu ʻe onongeau kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí, naʻe akoʻi ʻe Līhai ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá “ha Mīsaia, pe ko hono fakalea ʻe tahá, ko ha Fakamoʻui ʻo e māmaní” (1 Nīfai 10:4).

ʻĪmisi
Nīfai

Naʻe fakahā ʻe ha ʻāngelo kia Nīfai ha meʻa-hā-mai ʻa ia naʻá ne “mamata ʻo toe vakai ki he tāupoʻoú ʻokú ne fua ha tamasiʻi ʻi hono nimá.

“Pea naʻe pehē mai ʻe he ʻāngeló kiate au: Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá, ʻio, ko e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá!” (1 Nīfai 11:20–21).

ʻĪmisi
Tuʻi ko Penisimaní

Naʻe akonaki e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he taʻu ʻe 124 kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí, fekauʻaki mo Hono misiona mahuʻinga ʻi he māmaní:

“He vakai, ʻoku haʻu ʻa e taimi, pea ʻoku ʻikai mamaʻo ia, ʻe hāʻele hifo ai ʻi he mālohi, ʻa e ʻEikí … mei he langí … pea hāʻele atu ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí, ʻo fai ʻa e ngaahi mana lalahi, ʻo hangē ko e fakamoʻui ʻo e mahakí, fokotuʻu hake ʻo e maté, mo e pule ke ʻeveʻeva ʻa e pipikí, mo e fakaʻaaki ʻa e mata ʻo e kuí, mo e tulí ke fanongo, pea fakamoʻui ʻa e ngaahi faʻahinga mahaki kotoa pē” (Mōsaia 3:5).

ʻĪmisi
ʻApinetai

Naʻe fakahā ʻe ʻApinetai: “Ko ia ʻa e maama mo e moʻui ʻo e māmaní; ʻio, ko ha maama ʻoku ʻikai hano ngataʻanga, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ʻo tāmateʻi; ʻio, kae ʻumaʻā foki ha moʻui ʻa ia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha mate” (Mōsaia 16:9).

ʻĪmisi
Mele mo e pēpē ko Sīsuú

Naʻe fai ʻe ha ʻāngelo e talaʻofa ko ʻení kia Mele: “Vakai, te ke … fāʻeleʻi ʻa e tama, pea ke ui hono huafá ko Sīsū.

Pea ʻe lahi ia, pea ʻe ui ia ko e ʻAlo ʻo e Fungani Māʻolungá” (Luke 1:31–32).

Ngaahi Talaʻofa Kuo Fakahoko Maʻaú

ʻI heʻetau fakamanatua e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakamanatua foki ai e ngaahi talaʻofa fakaepalōfita kotoa pē naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene ngaahi akonakí mo e Fakaleleí.

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau feʻofaʻaki mo fai lelei ki he niʻihi kehé. Naʻá Ne foaki mai ha ngaahi fekau, pea kapau te tau muimui ki ai, te tau lava ʻo ongoʻi kakato mo loloto ange ʻEne ʻofa haohaoá mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi ha ʻaho. ʻOku tataki mo fakamālohia kitautolu ʻe Heʻene ngaahi akonakí mo e sīpingá ʻi he founga ʻoku totonu ke tau moʻui ʻaí.

Naʻe fakahoko leva ʻe Sīsū ʻEne feilaulau fakaleleí. Naʻá Ne lilingi loto fiemālie Hono taʻataʻá ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:2), ʻo Ne foaki ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakatomalá mo e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamolemolé (vakai, ʻAlamā 34:15–17; 42:22–24). Pea ʻi Heʻene Fakaleleí, naʻá Ne foaki mai ai ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté. ʻOku kau foki ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ʻEne “kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē” (ʻAlamā 7:11). Naʻá Ne fai ʻeni koeʻuhí ke Ne lava ʻo ongoʻi fakatāutaha mo ʻiloʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí, ngaahi faingataʻaʻiá, ngaahi mamahí, mo e founga ke tokoniʻi ai kitautolú.

Manatuʻi maʻu pē naʻe foua loto-fiemālie ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa kotoa ko ʻení maʻau koeʻuhí he ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe. Ko ho Fakamoʻuí Ia. Neongo pe ko e hā ʻokú ke fehangahangai mo iá, ʻokú Ne ʻi ai ke tokoniʻi mo fakamālohia koe. Naʻe folofola e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻia ʻĪsaia ʻo pehē, “ʻOua naʻá ke manavahē, he ʻoku ou ʻiate koe: … te u fakamālohia koe, ʻio, te u tokoniʻi koe” (ʻĪsaia 41:10).

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

On Earth as it is in Heaven (ʻI Māmani ʻo hangē ko Ia ʻi he Langí), tā fakatātaaʻi ʻe Justin Kunz

Fekumi ki he Mīsaiá

ʻOku ou fiefia fakataha mo e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní ke fakamoʻoni ki he ʻaloʻi, moʻui, pekia, mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. Ko Ia ʻa e Mīsaia kuo talaʻofa maí pea kuo ʻi ai maʻu ai pē, pea ʻe pehē maʻu ai pē, “ko e maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní.”1

ʻOku ou fie fakahoko fakataha atu mo Molonai ha fakaafe “ke mou fekumi ki he Sīsū ko ia ʻa ia kuo tohi ki ai ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, koeʻuhi ke ʻiate kimoutolu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni kiate kinaua mo nofoʻia ʻiate kimoutolu ʻo taʻengatá” (ʻEta 12:41).

Tau manatuʻi muʻa e meʻa kuo fai ʻe hotau Fakamoʻuí maʻatautolu, ʻofa mo tauhi kiate Ia ʻi he Kilisimasi ko ʻení pea maʻu ai pē.

Paaki