2022
ʻE Lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo Fakahaofi Kitautolu
Tīsema 2022


“ʻE Lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo Fakahaofi Kitautolu,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú, Tīsema 2022.

ʻE Lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo Fakahaofi Kitautolu

Te ke fehangahangai mo ha ngaahi palopalema lahi ʻi he moʻuí. Ka naʻe tuku mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ke tokoniʻi koe.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Ko e Maama ʻo Kalaisí, tā fakatātaaʻi ʻe Regan Reichert

Kuo ʻi ai nai haʻo palopalema naʻe ngali fuʻu lahi ke ke matuʻuaki? Mahalo pē ko ho foʻui pē—pe ope atu ia he fakamahalo peé. Mahalo pē naʻe fakatupu ia ʻe ha taha ʻokú ke ʻofa ai. Pe mahalo ne tupu ia mei hoʻo moʻui ʻi ha māmani taʻehaohaoá. ʻI he moʻuí, ʻoku hulu fau e ngaahi palopalemá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe lava ke ongo faingataʻa moʻoni ia.

Ko e ongoongo fakafiefiá ko e ʻikai teitei fiemaʻu ke tau fehangahangai toko taha pē mo ʻetau ngaahi palopalemá. Kuo toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá, mamahí, mo hotau ngaahi vaivaí (vakai, ʻAlamā 7:11–13). ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa ʻoku tau fouá mo e meʻa ʻoku tau fiemaʻú. ʻI heʻetau falala kiate Ia mo tali Hono finangaló, te Ne lava ʻo fakahaofi kitautolu mei ha faʻahinga palopalema pē ʻoku tau fehangahangai mo ia.

ʻOkú Ne Fakahaofi Kitautolu …

Mei he Angahalá

Naʻe ongoʻi ʻe ha finemui ko hono hingoá ko Tilīsia ha ngaahi ongo halaia, fakamāʻia, mo taʻetaau hili haʻane fai ha meʻa hala. Naʻe kamata ke ne fanongo ki he ngaahi hiva ʻa e Siasí, mamata ʻi ha ngaahi vitiō ʻa e Siasí, mo ako fakamātoato ange e ngaahi lea ʻo e ongoongoleleí, ka naʻe ʻikai mole atu e ngaahi ongó. Naʻe faifai peá ne fakakaukau ke talanoa ki heʻene palesiteni fakakoló. ʻI heʻena talanoá, naʻá ne ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi maʻaná. ʻOkú ne ongoʻi houngaʻia he taimí ni koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻe lava ke fakamolemoleʻi ai ʻene ngaahi angahalá mo maʻu ha tokoni ke ne ikunaʻi ʻene ngaahi vaivaí. ʻOkú ne pehē, “Ko e meʻa ʻoku ou piki ki ai he taimi ní ko ʻEne ʻiate au maʻu pē ʻi he fonongaʻanga ko ʻení.”

ʻOku tau tōnounou mo faiangahala kotoa pē. Ka ʻe lava ke tokoni ʻa e Fakamoʻuí. He ʻikai ke Ne toʻo kotoa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi ngāué, ka te Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau lotu ki he Tamai Hēvaní ke maʻu ha fakamolemole mo feinga ke fakatonutonu e ngaahi meʻá.

Naʻe tautaʻa pea pekia e Fakamoʻuí ʻi Ketisemani pea ʻi he kolosí koeʻuhí ko hoʻo ngaahi angahalá. ʻI hoʻo fili ke fakatomala mo muimui ʻiate Iá, “neongo ʻa e tatau ʻo [hoʻo] angahalá mo e kula ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hina ekiakí” (ʻĪsaia 1:18).

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi mo e fefine naʻe moʻua ʻi he tono tangatá

Neither Do I Condemn Thee [ʻOku ʻIkai Te u Fakahalaiaʻi Koe] tā fakatātaaʻi ʻe Eva Timothy

Mei he ʻItá

ʻOku tau fehangahangai he taimi ʻe niʻihi mo ha ngaahi palopalema koeʻuhí ko e ngaahi fili kovi ʻa e kakai kehé. Naʻe kamata ke fakamatala ʻe ha kaungāmeʻa mamae ʻo ha finemui ʻe taha ha ngaahi loi fekauʻaki mo ia ki he tamaiki fefine kehe ʻi hono uōtí. Naʻe mahino pē naʻe ʻita ʻa e finemuí, ka naʻá ne kei fili pē ke angaʻofa, pea naʻe tokoniʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

Mahalo kuó ke aʻusia foki mo ha ngaahi taimi naʻá ke ʻita ai. Mahalo ʻe “kole” ʻe hoʻo kiʻi tehiná ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻaʻana pe fakamataliliʻi maʻu pē koe ʻe hoʻo tokoua lahí. Pe mahalo kuó ke aʻusia ha ngaahi meʻa mamafa ange ke ke ʻita ai, hangē ko e liʻekiná pe ngaohikoviá.

ʻI he taimi ʻokú ke ʻita aí, lotu ki he Tamai Hēvaní. Fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻokú ke maʻú, pea falala ki he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke fakahaofi koé. Hangē pē ko ʻEne toʻo kiate Ia hoʻo ngaahi angahalá, naʻá Ne totongi huhuʻi e ngaahi angafai ʻa e niʻihi kehé ʻa ia ʻokú ne fakamamahiʻi kitautolú. Te Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tukuange ʻetau ʻitá pea maʻu ha nonga ʻi he taimi totonú.

Mei he Ilifiá

Naʻe ʻi ai ha faifekau fefine foʻou naʻe ilifia ʻi ha ngaahi meʻa lahi—ko e ʻalu ki ha feituʻu foʻoú, talanoa ki ha kakai kehekehe fekauʻaki mo e ongoongoleleí—naʻa mo e puna vakapuná. Ko ia naʻá ne manavasiʻi ʻi he taimi ne fetōʻaki ai e puna ʻa e vakapuná ʻi ha ʻaho ʻe taha. Ka ʻi he mōmeniti ko iá naʻá ne manatuʻi e Fakamoʻuí, pea neongo naʻá ne kei ilifia pē, ka naʻá ne maʻu ʻi heʻene tui kiate Iá ha ongoʻi nonga. ʻOkú ne pehē, “Naʻe fakanonga ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e tahí, pea naʻá Ne lava ʻo fakanonga moʻoni ʻeku manavahē he puna vakapuná.”

Mahalo ʻokú ke manavasiʻi ʻi ha ngaahi meʻa hangē ko e māʻolungá, [ʻinisēkite ko e] hiná, pe ko hono fakahoko ha lea ʻi he Lotú. Pe mahalo ʻokú ke fehangahangai mo e loto-hohaʻá pe manavasiʻi ki ha ngaahi palopalema mamafa hangē ko e puké, fakakikihi fakafāmilí, pe ngaahi faingataʻa ʻi homou koló.

Neongo pe ko e hā e tupuʻanga hoʻo ilifiá, manatuʻi ʻoku mahino mo ʻofa atu e Fakamoʻuí. Mahalo te ke kei ongoʻi manavasiʻi pē he taimi ʻe niʻihi, ka ʻe lava ʻe hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ʻo fakaʻatā Ia ke Ne fakanonga ho ngaahi faingataʻaʻiá mo fakatauʻatāinaʻi koe mei he ilifiá.

Mei he Mamahí

Naʻe loto mamahi ʻaupito ʻa Seisi ʻi he taimi ne foua ai ʻe heʻene ongomātuʻá ha vete malí. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne tangi mo lotu ai ki he Tamai Hēvaní. ʻI heʻene lotú, naʻá ne ongoʻi nonga mo ʻiloʻi naʻe tokanga mai ʻa Sīsū Kalaisi kiate ia mo ʻiloʻi e meʻa naʻá ne fouá.

ʻOku tau aʻusia kotoa pē ha ngaahi taimi fakamamahi. Ka naʻe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia ʻa e ngaahi mamahí, faingataʻaʻiá, ʻahiʻahí, mahamahakí, mo e maté koeʻuhí ke Ne “ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí” (ʻAlamā 7:11–12). ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei hoʻo ongó mo e founga ke tokoniʻi ai koé.

Mahalo he ʻikai mole atu hoʻo ngaahi palopalemá, ka te Ne “fakamaʻamaʻa … ʻa e ngaahi kavenga kuo hilifaki ki homou ngaahi umá” mo “fakamālohi [ʻa kimoutolu] … ke [mou] lava ʻo fua faingofua [hoʻomou] ngaahi kavengá” (Mōsaia 24:14–15).

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Kuó Ne Toetuʻu, tā fakatātaaʻi ʻe Dan Wilson

Mei he Maté

Naʻe taʻu 12 ʻa Seli ʻi he mālōlō ʻene fineʻeikí. Naʻe teʻeki ai hoko ʻa Seli ko ha mēmipa ʻo e Siasí pea naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai toe ʻi ai ha ʻuhinga ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne ongoʻi lotomamahi, tengihia mo tuenoa. Naʻe aʻu ʻo ne fakakaukau ke toʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne ako leva fekauʻaki mo e ongoongoleleí, pea ʻokú ne teuteu he taimí ni ke papitaiso maʻa ʻene faʻeé ʻi he temipalé. ʻOkú ne ʻiloʻi koeʻuhí naʻe pekia ʻa e Fakamoʻuí pea toetuʻu, te tau toetuʻu kotoa pē ʻi ha ʻaho. ʻOku ʻikai ko e ngataʻangá ʻa e maté.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha te tau lava ʻo fouá ko e mole ha taha ʻoku tau ʻofa ai. Ka ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻamanaki leleí. ʻI heʻetau falala kiate Iá, te tau lava ʻo ʻamanaki ki ha moʻui taʻengata ʻoku fakafiefia ange ʻi he meʻa ʻoku tau mafakakaukauá.

ʻIo, ʻoku fonu ʻa e moʻuí ʻi he ngaahi palopalemá—ko ha fanga kiʻi palopalema iiki, ngaahi palopalema lalahi, mo ha ngaahi palopalema ʻoku ngali fuʻu tōtuʻa ke matuʻuaki. Ka naʻe foaki ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAló ko e founga ke veteki ʻaki kinautolu hono kotoa. ʻI hoʻo feinga ke muimui kia Sīsū Kalaisí, te Ne ʻoatu kiate koe ha mālohi ke ke kātekina mo toutou fakahaofi ai koe.

Paaki