2022
Ko e Ngaahi Matapā ʻo e Langí
Tīsema 2022


“Ko e Ngaahi Matapā ʻo e Langí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú, Tīsema 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Malakai 3:8–12

Ko e Ngaahi Matapā ʻo e Langí

Kuo faitāpuekina au ʻi heʻeku moʻuí kotoa ʻi heʻeku moʻui ʻaki e fono ʻo e vahehongofulú.

ʻĪmisi
fāmilí

Ngaahi taá mei he Getty Images pea ʻi he angalelei ʻa ʻEletā Revillo.

ʻI he taimi naʻe ului ai ʻeku ongomātuʻá ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe ʻikai ha paʻanga hū mai pau ʻeku tamaí. ʻI he taimi ko iá, hangē pē ko e ʻaho ní, naʻe lahi ʻa e masivesivá ʻi he ʻOtu Filipainí. Naʻe faingataʻa ke maʻu ha ngāue.

Ko ia naʻá ne lotu ʻo fakahā ki he ʻOtuá ʻoku ʻi ai ʻene fakamoʻoni ki he fono ʻo e vahehongofulú ka naʻe fiemaʻu ke maʻu haʻane ngāue kae lava ke ne moʻui ʻaki ʻa e fono ko iá. Naʻá ne palōmesi ki he Tamai Hēvaní te ne totongi vahehongofulu totonu ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.

Sai, naʻe maʻu ʻe heʻeku tamaí ha ngāue. Naʻá ne maʻu ha ngāue ko ha tokotaha fakamaʻa ʻi he fale ngaohiʻanga koloa ʻa e Kautaha Coca-Cola fakalotofonuá. ʻI he kamata ke ne totongi vahehongofulú, naʻe kamata ke liliu ʻene moʻuí.

Ope Atu Hono Faitāpuekiná

Naʻa mau faʻa lue ki he lotú he naʻe ʻikai ke mau maʻu ha paʻanga feʻunga ke totongi ʻaki ʻemau fefonongaʻaki totongí. Naʻe kamata ke liliu ia. Naʻe ngāue mālohi ʻeku tangataʻeikí ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻui fakaʻofá pea māmālie ʻene fakalakalaká, ʻo ne hoko ko ha pule tuʻuaki koloa. Naʻa mau lava ʻo totongi ʻemau fefonongaʻakí makehe ia mei he meʻatokoní. Ko e taha ʻo e ngaahi mana moʻoní ko e lava kotoa e fānau ʻe toko ono ʻeku ongomātuʻá ʻo ʻalu ʻo fakaʻosi ʻenau akó.

ʻĪmisi
fakaʻosi akó

Naʻa mo e kaungā-ngāue ʻo ʻeku tamaí, naʻe hangē ne nau ʻohovale he mana ko iá. Ne nau fehuʻi ange, “Naʻá ke lava fēfē ʻo ʻave kotoa hoʻo fānaú ki he ʻunivēsití? ʻOku tatau pē hoʻo vahé mo kimautolu. ʻOku ʻikai ʻuhingamālie!”

Naʻe malimali maʻu pē ʻeku tamaí mo pehē ange, “Kuo tāpuekina au koeʻuhí ko ʻeku moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Kuo tāpuekina au koeʻuhí ko ʻeku totongi vahehongofulú.”

Ngaahi Palōmesí mo e Maluʻí

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Malakaí ʻi he Fuakava Motuʻá ʻo pehē, “Mou ʻomi ʻa e ngaahi vahehongofulu ʻo e meʻá ki he tukunga koloá … pea mou [ʻahiʻahiʻi] ai au, ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki], ʻo e ngaahi kau taú, pe te u fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pe ʻikai, peá u lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai” (Malakai 3:10

Kuó u mātā tonu hono tāpuekina fakatuʻasino mo fakalaumālie au mo hoku fāmilí ʻi heʻeku moʻui ʻaki e fekau ko ʻení. Kuó u fetaulaki tuʻo lahi mo ha ngaahi meʻa ʻi heʻeku moʻuí naʻe maluʻi ai au mei ha ngaahi fakatuʻutāmaki fakatuʻasino pe fakalaumālie. ʻOku ou tui naʻe maluʻi au ʻe he ʻEikí he naʻá ku faivelenga ʻi hono totongi ʻeku vahehongofulú.

ʻĪmisi
fāmilí

ʻI he Taimi ʻOku Faingataʻa ai hono Totongi e Vahehongofulú

Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he ʻOtu Filipainí ʻa e masivesivá ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻá ku alēlea mo ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e totongi vahehongofulú mo e ngaahi foakí, neongo naʻe ʻikai faingofua.

ʻOku ou manatuʻi ha tangata ʻe taha ne toki kau mai ki he Siasí. Naʻá ku hoko ko ha palesiteni fakasiteiki kiate ia ʻi he taimi ko iá. Naʻá ne fehuʻi mai, “Palesiteni, ʻe anga fēfē haʻaku totongi vahehongofulu? Kuo ʻosi nounou pē ʻeku paʻanga hū maí ke fakatau ha meʻakai feʻunga.”

Ko e tokoua lelei ko ʻení ko ha fakaʻuli pasikala paiki ia. Naʻá ne ngāueʻi mālohi e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻu. Naʻá ku tali ange, “ʻOku fiemaʻu ʻa e tuí. Ka ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻo moʻui ʻaki e fono ʻo e vahehongofulú, ʻe tāpuakiʻi koe ʻe he ʻEikí.”

Naʻá Ne fai ia. Hili ha ngaahi māhina mei ai, ne u toe fetaulaki mo e tangatá ni. Naʻá ne talamai naʻe tāpuekina moʻoni ia ʻe he ʻEikí ʻaki e meʻa kotoa naʻá ne fiemaʻú.

Naʻe tuʻo taha ha ʻaʻahi ange ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki he ʻOtu Filipainí pea naʻá ne hohaʻa koeʻuhí ko e masivesiva naʻá ne vakai ki aí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī, “ʻOku ou tui ʻaki hoku lotó kotoa, kapau te nau tali e ongoongoleleí pea moʻui ʻaki ia, totongi ʻenau vahehongofulú mo e ngaahi foakí, neongo ʻoku siʻi e ngaahi meʻa ko iá, ʻe tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa fakakuongamuʻá maʻanautolu, pea te nau maʻu ha laise ʻi heʻenau poulú mo ha vala ki honau tuʻá mo ha fakamalumalu ki honau ʻulú.”1

ʻĪmisi
ʻAʻahi ʻa Kōtoni B. Hingikelī ki he ʻOtu Filipainí

Kuó u mātā hono fakahoko ʻo e palōmesi ko iá.

Ko e Ola ʻo e Ngaahi Foakí

ʻOku ou fie vahevahe atu ha fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi foakí. Mahalo he ʻikai fakatokangaʻi ʻe ha toʻutupu ʻe niʻihi ʻa e lelei lahi ʻoku maʻu mei he foaki ʻaukaí, ngaahi foaki ʻofa fakaetangatá, mo e ngaahi foaki kehé. Ka naʻá ku mātā tonu e ola ʻo e ngaahi foaki ko iá ʻi he ʻOtu Filipainí.

ʻĪmisi
iká

Kuó u mātā hano fakahaofi ha ngaahi fāmili mei he fiekaiá koeʻuhí ko e foaki ʻaukaí. ʻIkai ngata aí, ʻoku fakahoko ha ngaahi lelei lahi ʻo fakafou ʻi he tokoni ʻofa fakaetangatá mo e ngaahi foaki kehé. Hangē ko ʻení, ko hono foaki e mahuʻinga ʻo ha houa maʻu meʻatokoni ʻe taha ki he tokoni ʻofa fakaetangatá, te ne lava ʻo fafanga ha fāmili ʻi ha feituʻu kehe ʻo e māmaní ʻi ha ʻaho ʻe taha pe lahi ange ai.

ʻI hoʻomou moʻui ʻaki e fono ʻo e vahehongofulú mo e ngaahi foakí, ʻoku ou fakamoʻoni fakataha ai mo Malakai, ʻe fakaava ʻe he ʻEikí e ngaahi matapā ʻo e langí pea “lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki.”

Ke ke tui pē kia Sīsū Kalaisi.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Gordon B. Hinckley, “Inspirational Thoughts,” Ensign, ʻAokosi 1997, 7; pe “Words of the Prophet,” Liahona, Sune 1997, 33.

Paaki