2022
Ko ha Moʻui Fonu ʻi he Fiefiá
Tīsema 2022


“Ko ha Moʻui Fonu ʻi he Fiefiá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻutupú, Tīsema 2022.

Ko ha Moʻui Fonu ʻi he Fiefiá

ʻOku ʻiloʻi ʻe Kalolaine ʻene taumuʻá, pea ʻokú ne vēkeveke ke fakahoko ia.

ʻĪmisi
finemui

Ngaahi laʻitā ʻa Christina Smith

ʻOku manako ʻa Kalolaine M. mei Tenesī, USA, ke fakamafola ʻa e fiefiá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou saiʻia he taimi ʻoku fiefia ai e kakaí. “Ko ʻeku taumuʻa ʻi he moʻuí ke tokoniʻi e kakaí ke nau ʻiloʻi e lahi ʻo e ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kinautolú. Ko ʻeku taumuʻa ʻi heni he māmaní ke fakamafola ʻa e ʻamanaki leleí, fiefiá, mo e ʻofá.”

ʻOku fiefia ʻa Kalolaine ʻi hono ako e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, moʻui ʻaki e meʻa ʻokú ne akó, pea vahevahe e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí ha fiefia lahi he kuó ne aʻusia ia maʻana.

ʻĪmisi
finemui mo ha faʻē

Ko e Fiefia ʻo Hono Ako e Ongoongoleleí

ʻOku maʻu ʻe Kalolaine ha fiefia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí koeʻuhí “ʻokú ne ʻomi ha ʻofa lahi ki he tokotaha kotoa pē.” ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou muimui kia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻeku talangofua. Ko Ia ʻa e maʻuʻanga ʻo e melinó mo e fiefiá mo e ʻofá—ko Sīsū Kalaisi ia kiate aú. Naʻá Ne pekia maʻatautolu mo totongi huhuʻi ʻetau ngaahi angahalá koeʻuhí ke tau lava ʻo hangē ko Iá.”

ʻĪmisi
ko ha finemui mo ha telefoni toʻotoʻo

Ko e seminelí ko ha founga ia ʻe taha kuo lava ai ʻa Kalolaine ʻo ako e ongoongoleleí, pea ko ha aʻusia lelei ia kiate ia. “ʻOku ou saiʻia ʻi he semineli pongipongí. Ko ha tokotaha ʻā pongipongi au.” ʻOku omi e fānau akó ki hono ʻapí koeʻuhí ko ʻene faʻeé ʻa e faiako seminelí. “ʻOku ʻikai tokolahi ha kakai ʻoku kau ki he Siasi ʻi he feituʻu ʻoku ou nofo aí. Ka ʻoku ako ha kau mēmipa tokosiʻi ʻi he akoʻanga māʻolunga ʻoku ou ʻi aí pea ʻoku mau ō ki he seminelí.”

ʻĪmisi
finemui ʻokú ne ako e folofolá

Naʻá ne fiefia ʻi hono ako e Fuakava Motuʻá ʻi he seminelí he taʻu ní. Ko e taha ʻo e ngaahi talanoa ʻokú ne saiʻia taha aí ko e fakamatala ʻo e Fakatupú ʻi he tohi ʻa Sēnesí. “ʻOku ou saiʻia he laukonga fekauʻaki mo e Fakatupú he ʻokú ne fakahaaʻi naʻe fakatupu ʻe Sīsū e foʻi māmani ko ʻení maʻaku. ʻOkú ne ʻai ke u fiefia ʻaupito ʻi heʻeku fakakaukau naʻá Ne fai ia maʻakú.”

ʻĪmisi
finemui ‘oku lotu

Ko e Fiefia ʻo Hono Moʻui ʻAki e Ongoongoleleí

ʻOku ʻomi foki ʻe hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ha fiefia lahi kia Kalolaine. ʻOkú ne ʻofa ʻia Sīsū Kalaisi pea ʻokú ne fie muimui ʻiate Ia, ʻa ia naʻe tokoni ke mahino kiate ia ʻa e mahuʻinga ʻo e papitaisó. “Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke u talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, naʻe fiemaʻu ke u fai ha ngaahi fuakava mo Ia pea muimui ʻi he hala totonú.”

ʻĪmisi
fāmilí

ʻI hono papitaisó, naʻá ne ʻiloʻi te ne muimui ʻi he hala totonú—ʻa e hala naʻe fakahā mai ʻe Sīsuú. Naʻá ne pehē naʻe “ongo fakaofo” ʻene papitaisó. Neongo ʻoku ʻomi ʻe heʻene fie fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá pea mo ʻene fie tokoniʻi e niʻihi kehé ha fiefia kiate kinautolu, ka ʻokú ne fakahaaʻi ʻokú ne fie muimui ʻia Sīsū Kalaisi.

Ko ha founga ʻe taha ʻoku faʻa aʻusia ai ʻe Kalolaine ʻa e fiefia ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakafou ia ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí. ʻOkú ne manako ke ʻalu ki he ngaahi kalasi mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Kau Finemuí koeʻuhí ko e fiefia ʻokú ne maʻu aí. “ʻOku ʻai ʻe he Kau Finemuí ke u malimali mo kata.”

ʻĪmisi
finemui ʻoku kata

ʻOkú ne toe fiefia foki ʻi he ʻalu ki he kemi ʻa e Kau Finemuí. “ʻI he taimi ʻoku ou ʻi he nofo kemi ai ʻa e Kau Finemuí, ʻoku ʻākilotoa au ʻe he taha kotoa pea ʻoku ou lava ʻo ongoʻi ʻa e Laumālié. ʻOkú ne fakamanatu mai ʻa e taimi naʻe papitaiso ai aú.”

ʻOku aʻusia foki ʻe Kalolaine e fiefia ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene moʻui fakaʻahó. “Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou tā piano ai pe tā kītaá, ko e taimi kotoa pē ʻoku ou kole ai ki he ʻOtuá ke tokoniʻi ha tahá, ʻi he taimi ʻoku ou taʻelata aí, ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo ai ki he mūsika langaki moʻuí—ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻoku ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate au koeʻuhí he ʻoku ou lava ʻo fanongo kiate Ia.”

ʻĪmisi
finemui ʻi ha heke

Ko e Fiefia ʻo Hono Vahevahe ʻa e Ongoongoleleí

ʻI he taimi naʻe ʻi he nofo kemi ai ʻa e Kau Finemuí ʻa Kalolainé, naʻá ne fakamoʻoni ki he foʻi moʻoni ko ia ko ha ʻofefine ia ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai ʻEne taumuʻa maʻana ʻi he moʻuí ni, pea ko ʻene taumuʻá ke ʻomi ʻa e fiefiá mo e ʻofá ki he niʻihi kehé. “Naʻe talamai ʻe ha kakai tokolahi ʻa e lahi ʻo ʻenau fakaʻofoʻofaʻia ʻi heʻeku fakamoʻoní.”

Ko e meʻa makehe ʻe taha fekauʻaki mo e fakamoʻoni ko ʻení ko e lava ke fanongo lelei ʻa e tokotaha kotoa pē kiate ia pea mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻá ne lea ʻakí. Naʻe fiefia heni ʻa Kalolaine he naʻe ʻikai pehē maʻu pē. ʻOku moʻua ʻa Kalolaine ʻi he faingataʻaʻia fakaesinó (down syndrome), pea ʻokú ne pehē ʻoku angamaheni ke faingataʻa e kakaí he feinga ke mahino kianautolu e meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe ha tokotaha ʻoku faingataʻaʻia fakaesino.

Naʻe mālohi e Laumālié ʻi heʻene fakahoko ʻene fakamoʻoní, pea hili iá naʻe pehē ʻe ha kakai tokolahi ʻoku kau ʻenau fanongo ki he fakamoʻoni ʻa Kalolainé ʻi he ngaahi aʻusia toputapu taha ʻo ʻenau moʻuí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe fakamoʻoniʻi mahino ʻe he Laumālié ʻa hono moʻoni ʻo e meʻa naʻá ne lea ʻakí.

ʻĪmisi
ko ha finemui mo ʻene tamaí

Kuo ʻilo ʻe Kalolaine maʻana pē ʻoku ʻomi ʻe he tokoni ki he niʻihi kehé ʻa e fiefiá! Kuo tokoniʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne ongoʻi ʻa e fiefia ʻo e ongoongoleleí pea mo e fiefia ʻi he muimui kia Sīsū Kalaisí, pea ʻokú ne fiemaʻu ke aʻusia ʻe he niʻihi kehé ʻa e ongo tatau ko iá. ʻI heʻene fakamafola ʻa e fiefiá mo e ʻofá ki he niʻihi kehé, ʻokú ne ʻomi ʻa e Laumālié ki heʻenau moʻuí. Pea ʻi heʻene vahevahe e meʻa ʻokú ne fiefia aí, ʻokú ne fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu kia Kalaisi.

Paaki