2023
Founga ʻe 4 ʻOku Fakamālohia Ai Koe ʻe Sīsū Kalaisí
Sānuali 2023


“Founga ʻe 4 ʻOku Fakamālohia Ai Koeʻe Sīsū Kalaisí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2023.

Ngaahi Founga ʻe 4 ʻOku Fakamālohia Ai Koeʻe Sīsū Kalaisí

ʻOku ou lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi.
Filipai 4:13

ʻĪmisi
ko ha fokotuʻunga maka ʻoku fokotuʻutuʻu ko ha fakamanatu pe fakaʻilonga

ʻOku fiefia ʻa e kau Kalisitiane ʻi he funga māmaní ʻi he potufolofola ko ʻení: “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohiʻi aú” (Filipai 4:13

ʻI he fanongo ʻa e kakaí ki he meʻá ni, mahalo ʻe fakakaukau ha niʻihi ʻo kinautolu ʻoku ʻuhinga ia te nau lava ʻi ha faʻahinga sivi pē, ikunaʻi ha faʻahinga vaʻinga, pea hoko ʻo moʻoni ʻa e fakaʻamu kotoa pē. Ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku akoʻi mai ʻe he potufolofola ko ʻení.

Naʻe hiki ia ʻe he ʻAposetolo ko Paulá lolotonga ʻene ʻi he fale fakapōpulá. ʻI heʻene hoko ko ha pōpulá, naʻe lahi ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai lava ke fai ʻe Paula, ka naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakamālohia ia ke ne fakahoko ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

ʻOku tatau pē mo ia kiate koe!

1 ʻOku Fakamālohia Koe ʻe Kalaisi ke ke ʻIloʻi

Kuo foaki atu ʻe Sīsū Kalaisi ha ngaahi founga mahuʻinga te ke lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní. Kuó Ne akoʻi kotoa kitautolu ke tau lotu maʻu pē (vakai, 3 Nīfai 18:18) pea kole ke tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku moʻoní (vakai Molonai 10:4–5). Te ke lava foki ʻo maʻu mo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní ʻi hoʻo ako ʻa e folofolá.

ʻOku ʻomi ʻe he lotú mo e ako folofolá ʻa e Laumālié ki hoʻo moʻuí. ʻE lava ke lea ʻa e Laumālié ki “ho ʻatamaí pea … ʻi ho lotó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2), “fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefia,” mo “fakamaama ho ʻatamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13).

ʻI he ngaahi founga ko ʻení, te ke lava ai ʻo “fanongo kiate Ia”—fanongo ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí pea muimui ki Heʻene folofolá. Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e “sīpinga ʻeni ki he lavameʻá, fiefiá, mo e nēkeneka ʻi he moʻui ko ʻení.”1

2 ʻOku Fakamālohia Koe ʻe Kalaisi ke Ke Fakahoko

ʻOku hoko mai ʻa e mālohí kiate koe ʻi hoʻo feinga ke tauhi e ngaahi fekaú mo fai ʻa e ngaahi fili lelei ʻoku fakatau ki he nongá mo e fiefiá. ʻOku fakamālohia koe ʻe Sīsū Kalaisi ke ke fai ʻeni, naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa ai e ngaahi fili ko iá. Mahalo te ke ala fakahoko ʻi he taimi ʻe niʻihi ha fili ʻoku kovi. Meʻamālié, ʻoku malava ʻa e fakatomalá ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, te ke lava ʻo hoko ʻo maʻa mo maʻu ʻa e fiefiá. Te Ne lava ʻo fakamālohia koe ke ke “fai lelei ange pea hoko ʻo lelei ange”2 ʻi he ʻaho takitaha.

3 ʻOku Fakamālohia Koe ʻe Kalaisi ke Ke Ikuna

Naʻe tohi ʻa Paula lolotonga ʻene ʻi he pilīsoné: “Kuo akonekina au ke u fiemālie ʻi he meʻa kotoa pē te u ʻi aí.

“ʻOku ou ʻilo ke fakavaivaiʻi au, pea ʻoku ou ʻilo ke u tupulaki lahi fakatouʻosi: ʻa e potu kotoa pē pea ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fakahinohinoʻi au” (Filipai 4:11–12).

ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe ʻilo ʻe Paula te ne lava ʻo ikunaʻi mo ako mei hono ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻá ʻo fakafou ʻia Kalaisi. ʻE lava ke fakamālohia koe ʻe Sīsū Kalaisi ke ke fai ʻa e meʻa tatau.

Naʻe fuesia ʻe he Fakamoʻuí ʻa e “ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē” Naʻá Ne toʻo kiate Ia hotau ngaahi vaivaí koeʻuhí “ke ne ʻafioʻi … …ʻa e founga ke tokoniʻi ai [ʻa ia ʻoku ʻuhinga ke tokoni] ki hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:11–12). Neongo pe ko e hā e meʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá, ʻe lava ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakamālohia koe ke ke kātakiʻi mo fakahoko e ngaahi meʻa he ʻikai te ke lava ʻo fai ʻiate koe peé.

4 ʻOku Fakamālohia Koe ʻe Kalaisi ke Ke Aʻusia

Kuo ʻai ʻe Sīsū Kalaisi ke hoko ʻo moʻoni ʻa e toetuʻú maʻatautolu kotoa, pea ʻokú Ne ʻai ke malava ʻa kinautolu ʻoku fakatomalá ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá , maʻu ʻa e ngaahi ouau mahuʻingá, pea fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo kinautolú. Ka ne taʻeʻoua ʻa Kalaisi, he ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko ʻa e meʻa ʻoku finangalo lahi taha ki ai ʻa e Tamai Hēvaní—ke tau hoko ʻo hangē ange ko Iá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea nofo mo Kinaua ʻo taʻengata.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Te ke lava ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo ako kau kiate Iá, fakafalala mo falala kiate Ia, pea muimui ki Heʻene sīpingá. Te ne tataki koe ke ke moʻui ʻi he tui lahi ange, ʻamanaki lelei, ʻofa faka-Kalaisi ange, faʻa kātaki, loto fakatōkilalo, maʻa, mo talangofua lahi ange. Ko e ngaahi ʻulungaanga kotoa ʻeni ʻo e Fakamoʻuí.

ʻI hoʻo fāifeinga ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí, te Ne hoko ko ho ʻamanakiʻanga mo e maama ʻa ia te ne tataki koe ke ke aʻusia ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú Ne ʻafioʻi te ke lava ʻo aʻusiá. Pea te ke lava ʻo lea fakataha mo Paula ʻo pehē, “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohi[a] aú.”

Paaki