2023
Ko ʻEtau Palōmesi ke Hoko ko ha Māmá
Sānuali 2023


“Ko ʻEtau Palōmesi ke Hoko ko ha Māmá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2023.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Mātiu 3

Ko ʻEtau Palōmesi ke Hoko ko ha Māmá

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Maama ʻo Māmaní. Tau fai muʻa e meʻa kotoa te tau lavá ke vahevahe ʻEne māmá.

ʻĪmisi
ngaahi papitaisó

Naʻe haʻu ha kakai tokolahi mei he ngaahi feituʻu kehekehe ke mamata ki he tangata ʻi he feituʻu maomaonganoá naʻá ne tui ha vala naʻe ngaohi mei he fulufuluʻi kāmelí mo kai e fanga heʻé mo e huʻa honé. Naʻa nau fie fanongo ki heʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, fakatomalá, mo e papitaisó. Hili ʻenau fanongo kiate iá, naʻe loto ha kakai tokolahi ke papitaiso. Naʻá Ne papitaiso ʻa kinautolu kuo fakatomalá. Ko e hingoa ʻo e tangatá ni ko Sione Papitaiso.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi hono papitaiso ʻe Sione ʻa e kakaí ʻi he Vaitafe Soataní, naʻe haʻu ʻa Sīsū Kalaisi ʻo kole ke papitaiso Ia. Naʻe ʻohovale ʻa Sione. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe talangofua maʻu pē ʻa Sīsū ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea naʻe ʻikai fie maʻu ia ke fakatomala. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakakaukau ʻoku totonu ke papitaiso ia ʻe Sīsū ( vakai, Mātiu 3:14)! Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū kuo fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai kotoa pē ke papitaiso, ko ia naʻe fie maʻu foki ke Ne papitaiso ke tā ha sīpinga. Naʻe loto ki ai ʻa Sione peá ne papitaiso ʻa Sīsū ʻi he Vaitafe Soataní.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he papitaiso ʻo Sīsuú kuo pau ke tau papitaiso foki mo kitautolu. ʻI he taimi naʻá ke papitaiso aí, naʻá ke fai ha fuakava mo fakahaaʻi hoʻo loto fiemālie ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻo ʻikai ʻi ho papitaisó pē ka ʻi he taimi kotoa pē.

Ngaahi Talaʻofá mo e Ngaahi Faingamālié

ʻI hoʻo papitaisó, ʻokú ke fai ai ha fuakava mo e ʻOtuá mo palōmesi te ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, Mōsaia 5:8–10). ʻOkú ke toe palōmesi foki ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú, tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá “ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia18:9), pea tauhi kiate Ia (vakai, Mōsaia18:8–10; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37).

ʻOkú ke fakafoʻou ʻa e fuakavá ni ʻi he uike takitaha ʻi he lotú, ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e sākalamēnití (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79). ʻOkú ke “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē” (2 Nīfai 31:20).

Lolotonga hoʻo fonongá, te ke maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo fakahaaʻi hoʻo ʻofa kiate Iá mo kinautolu ʻoku mou feohí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻi ai hotau kaungāʻapi ke tāpuekina, fānaú ke maluʻi, tokoniʻi e masivá, mo taukapoʻi e moʻoní. ʻOku ʻi ai haʻatau ngaahi fehalaaki ke fakatonutonu, moʻoni ke vahevahe atu, mo fai ha ngāue lelei. Ko hono fakanounoú, ʻoku ʻi ai haʻatau tuʻunga fakaākonga mateaki ke foaki.1

Ko ha Maama Kiate Kinautolu ʻOku Faingataʻaʻiá

Ko hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoá, naʻe ʻofa mo tokoniʻi maʻu pē ʻe he Fakamoʻuí ʻa e niʻihi kehé mo “faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei” (Ngāue10:38).

ʻI he ngaahi taimi faingataʻá, ko Sīsū Kalaisi ʻa e Maama ʻoku “ulo ʻi he fakapoʻulí” (Sione 1:5). Kuó Ne toe akoʻi foki kitautolu ke tau hoko ko ha maama. Naʻá Ne folofola, “Vakai ko au ʻa e maama ke mou hiki haké—mou fai ʻa e meʻa kuo mou mamata naʻá ku faí” (3 Nīfai 18:24

Ko e konga hoʻo fuakava ʻi he papitaisó naʻá ke palōmesi ai ʻokú ke “loto ke fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá, koeʻuhi ke nau maʻamaʻa” pea “ tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:8–9).

ʻI he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha taha ʻoku ongoʻi loto mamahi pe loto-foʻi, mahalo ʻe mahino e founga ke tokoni aí. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi he ʻikai ke ke ʻiloʻi e meʻa ke ke lea ʻaki pe fakahokó. ʻI he ngaahi momeniti ko iá, te ke kei lava pē ʻo fakaava ho lotó. Te ke lava ʻo fakafanongo mo poupouʻi kinautolu.

ʻI hoʻo ʻofa mo tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻe tupulaki ʻa e maama ʻa e Fakamoʻuí ʻiate koe pea te Ne fakamaama ʻa e halá ʻi muʻa ʻiate koe. Te ne tohoakiʻi mai foki mo e niʻihi kehe ʻoku fekumi ki he maama ʻa e Fakamoʻuí. ʻI hoʻo vilitaki atu ki muʻa mo tauhi e ngaahi palōmesi naʻá ke fai ʻi he papitaisó, te ke maʻu ai ha ngaahi founga lahi te ke lava ai ʻo ʻai ʻa e māmaní ke toe lelei mo ngingila ange.

Paaki