2023
Ko e Mana Taupotu Tahá
Sānuali 2023


“Ko e ManaTaupotu Tahá,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2023.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Luke 1, 5

Ko e ManaTaupotu Tahá

ʻOku ʻi ai ha mana ʻe taha ʻoku mahuʻinga ange ʻiate kinautolu kotoa.

ʻOku malava ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē (vakai, Luke 1:37; Filipai 4:13). Ka te ke lava nai ʻo lotua ha faʻahinga meʻa pē pea hoko ia ʻo moʻoni? Ko e hā ʻoku aʻusia ai ʻe ha kakai ʻe niʻihi ha ngaahi mana lolotonga iá ʻoku hangē ʻoku ʻikai aʻusia ia ʻe he niʻihi kehé? Pea ko e hā e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻá ni kotoa kiate koé?

ʻOku toe akoʻi lahi ange kitautolu ʻe ha ngaahi mana ʻe tolu mei he kuonga muʻá, ngaahi mana ʻe tolu ʻi onopooni, pea mo e mana taupotu tahá ʻokú ne toe kiʻi akoʻi lahi ange kitautolu.

1

Mana ʻi he Kuonga Muʻá

ʻĪmisi
Siosefa, Mele, mo e pēpē ko Sīsuú

Tā fakatātaaʻi ʻe Kamila Kulei

Mahalo naʻe fuʻu ʻohovale ʻa Mele ʻi he taimi naʻe talaange ai ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí te ne hoko ko e faʻē ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe ʻikai totonu ke malava ia. Ka naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí ʻe hoko ʻa Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá peá ne pehē, “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá” (Luke 1:37). Pea naʻe moʻoni ʻa e ʻāngeló. Naʻe fāʻeleʻi ʻe Mele ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

Mana ʻi Onopooni

ʻĪmisi
tokoniʻi ʻe ha kau faifekau sisitā ha fefine toulekeleka

Naʻe kolosi ha ongo faifekau ʻi Mekisikou ʻi ha hala femoʻuekina he ʻaho kotoa pē. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻá na tatali ʻi ha miniti ʻe 10 kimuʻa peá na toki lava ʻo maʻu e faingamālie ke kolosi ai, pea ko e taimi lahi naʻe pau ke na lele! Naʻá na fetaulaki ai mo ha mēmipa toulekeleka māmālohi mo tuai moʻoni. Naʻá ne fie haʻu mo kinaua ki he lotú, ka—ko e konga faingataʻá ʻeni—kuo pau ke ne kolosi he hala femoʻuekiná. Pea naʻe ʻikai lava ʻe he ongo faifekaú ʻo fua ia ki he tafaʻaki ʻe tahá (neongo naʻá na fakakaukau moʻoni ki ai!). Ka naʻe hoko ha mana. ʻOku pehē ʻe ha taha ʻo e ongo faifekaú, “ʻI heʻema aʻu atu ki he halá, naʻe ʻikai ha kā ʻe haʻu. Ne mau lava ʻo lue māmālie mo hao ki he tafaʻaki ʻe tahá.”

ʻIkai malava? Toe Fakakaukau Angé!

ʻOku malava ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ʻOtuá (naʻa mo e ngaahi meʻa ʻoku taʻe-malavá!).

2

Mana ʻi he Kuonga Muʻá

ʻĪmisi
Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e tangata mahaki naʻe tukutuku hifo ʻi he ʻató

Naʻe ʻi ai ha tangata naʻe “[puke ʻi he mahaki teté]” pe mamateá. Naʻá ne tui ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakamoʻui ia. Ka naʻe ʻākilotoa ʻa Sīsū ʻe ha kakai tokolahi, pea naʻe faingataʻa ke aʻu kiate Ia. Ko e hā leva naʻe fai ʻe he tangatá? Naʻe tukutukuhifo ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi hono mohengá ʻi he ʻato ʻo ha fale ke aʻu ki he Fakamoʻuí. ʻIkai, mahalo naʻe ʻikai ke fuʻu faingofua ia. Ka ʻoku pau pē naʻá ne maʻu mo hono ngaahi kaungāmeʻá ha tui lahi. Pea naʻe ola lelei ia—naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi angahala ʻa e tangatá pea fakamoʻui ia (vakai, Luke 5:17–26).

Mana ʻi Onopooni

ʻĪmisi
fōkai

Naʻe vaʻinga ʻa ʻEla W. mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he paʻaké ʻi he taimi naʻe mole ai e kiʻi fōkai pusiaki ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá. Mahalo ʻoku ʻikai hangē ia ha meʻa lahí. Kae manatuʻi, ʻoku liliu e lanu ʻo e fōkaí ke tuifio mo honau ʻātakaí. Hili haʻane fekumi ʻi ha kiʻi taimi siʻi, naʻe fakakaukau ʻa ʻEla kuo taimi ke lotu ʻi he tui. Naʻe ʻikai fuoloa kuo nau lava ʻo maʻu ʻa e fōkaí ʻi ha fuʻu ʻakau! ʻOku pehē ʻe ʻEla, “ʻI hono puke mai pē ia ʻe ha tokotahá, naʻá ma fai ha lotu fakamālō ki he Tamai Hēvaní.”

ʻOku hoko mai ʻa e Ngaahi Maná ʻo Fakafou ʻi he Tui kia Sīsū Kalaisí

ʻOku malava maʻu pē ʻa e taʻe-malavá ki he ʻOtuá. Ka ʻoku fie maʻu ke tau tui ki he Fakamoʻuí (pe ko ha holi pē ke tui!) pea ngāueʻi e tui ko iá ke hoko ha ngaahi mana.

3

Mana ʻi he Kuonga Muʻá

ʻĪmisi
ʻIlisapeti, Sakalia, mo e pēpē ko Sione Papitaisó

Naʻe mali ʻa ʻIlisapeti mo Sakalia ʻi ha ngaahi taʻu lahi ka naʻe ʻikai haʻana fānau. ʻI he taimi ʻe niʻihi, mahalo naʻe hangē naʻe ʻikai tali ʻenau ngaahi lotu faivelengá. Pea faifai pē ʻo na fuʻu motuʻa ke ʻi ai haʻana fānau. Ka ʻi he ʻaho ʻe taha ne hā ,mai ai ha ʻāngelo kia Sakalia ʻo talaange ʻe fanauʻi ʻe ʻIlisapeti ha tama. (Foʻi moʻoni fakafiefia: naʻe faifai pea hoko ʻa e pēpeé ko Sione Papitaiso!) ʻI hono fakaʻosingá, naʻe malava ke hoko ʻa e taʻe-malavá. Ka naʻe pau ke tatali fuoloa ʻaupito ʻa ʻIlisapeti mo Sakalia (vakai, Luke 1).

Mana ʻi Onopooni

ʻĪmisi
tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki

Naʻe puke ʻa Linisī M. ʻi he mahaki teté. ʻOku pehē ʻe Linisī, “ Naʻá ku kole ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi he pongipongi kotoa pē, ke Ne toʻo atu ʻa e hamú.” Ka naʻe ʻikai ke ʻosi ia. Lolotonga e tatali ʻa Linisī ke saí, naʻá ne maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo ne maʻu ai ha nonga. Pea ko e nonga ko iá ko ha mana ia ʻiate ia pē. ʻOkú ne pehē, “ʻI he taimi ʻoku tau tafoki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní, te Ne ʻi ai taʻe-toe-veiveiua maʻatautolu, ʻo fakahoko ʻa e ngaahi maná mo ʻomi ha fakafiemālie.” Naʻe faifai pea tafa ʻa Linisī ke tokoni ki heʻene hamú.

ʻOku Hoko Mai e Ngaahi Maná ʻo Fakatatau ki he Finangalo ʻo e ʻOtuá

ʻE lava ke fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē. ʻE lava ke ke maʻu ha tui lahi. Ka ʻoku hoko mai ʻa e ngaahi maná ʻo fakatatau ki he taimi mo e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní pea ʻi Heʻene foungá. Fekumi ki ha ngaahi mana kehe ʻi he halafonongá, hangē ko e melinó mo e mālohi ke kātakí.

Ko e Mana Taupotu Tahá

Kuo lahi ʻetau talanoa ʻo kau ki he ngaahi maná. Ka ʻoku ʻi ai ha mana ʻe taha ʻoku lahi mo mahuʻinga ange ʻiate kinautolu kotoa. Ko e mana ko iá ʻa e taimi naʻe hāʻele mai ai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ki he māmaní ko ha kiʻi pēpeé, naʻá Ne akoʻi mo fakamoʻui kimui ange, pea toki foaki ʻEne moʻuí. Naʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá, mamahí, mo e ngaahi vaivaí. ʻOku kau ʻi Heʻene maná ha ʻaho ʻe tolu ʻi ha fonualoto pea mo ha toetuʻu naʻe hoko mai ai ʻa e moʻui hili ʻa e maté maʻatautolu kotoa. ʻOku liliu ʻe he manako iá ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻOku faingofua ke fihia ʻi he feinga ke tui ki ha mana paú. Pea ʻe lava ke faingataʻa ia ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ai e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní. Ko ia, tukutaha hoʻo tuí ʻi ha mana ʻokú ke fie maʻú, tukutaha ia ʻi he mana ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Tui he ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá, kau ai e meʻa ʻokú ke lotuá. Ka ke tui foki ʻoku lelei ange Hono finangaló ʻi hoʻo fiemaʻú. Kapau ʻoku ʻikai tali hoʻo ngaahi lotú ʻi he founga ʻokú ke ʻamanaki ki aí, te Ne fakamālohia mo tokoniʻi koe ke ke kātaki.

Ko e Meʻa Lelei Tahá Te ke Maʻú

ʻI hoʻo tukutaha hoʻo tuí ʻia Sīsū Kalaisí, ʻe mahino leva kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻo e malava ke hoko ʻa e meʻa kotoa pē mo e ʻOtuá. Te ke tui ʻe lava ke tali ʻe he Tamai Hēvaní hoʻo ngaahi lotú, pea te ke falala ki Hono finangaló mo maʻu ʻEne melinó ʻi he taimi ʻoku ʻikai hoko ai e ngaahi meʻá ʻo hangē ko e palaní. Ko ia ai, tuku hoʻo tuí ʻia Sīsū Kalaisi. Ko Ia ʻa e maná. Pea ʻoku malava ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate Ia.

Paaki